Pronašli olupine brodova stare 2000 godine kod Cavtata
Tim Sveučilišta u Zadru koji vodi Irena Radić Rossi, docentica Odjela za arheologiju, trenutačno radi na dvjema arheološkim lokacijama u cavtatskom podmorju kako bi uredili, raščistili i obavili sondiranja na nalazištima kod otočića Supetra, gdje se pretpostavlja da su potonula dva broda - jedan je s amforama iz trećeg ili četvrtog stoljeća poslije Krista, a drugi s dolijima (goleme keramičke posude, nalik na grčke pitose, za ulje, vino ili rasuti teret, dosezale su zapreminu i do 3000 litara, a ove cavtatske upola su manje) iz prvog stoljeća poslije Krista.
Taj posao dobili su na natječaju DUNEA-e, razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije. U jednom od zarona, na oduševljenje svih, otkrili su ispod dolija ostatke brodske konstrukcije, oplatu debljine četiri centimetra i drvene daske. Na ekskluzivnim fotografijama koje nam je ustupila istraživačka ekipa, a snimio ih je Japanac Kotaro Yamafune, član tima, kao i onima našeg fotoreportera Božidara Vukičevića, javnost će prvi put vidjeti vrijedno nalazište - bogati podmorski arheološki park.
- U to doba najprije se radila oplata pa tek onda unutra drvena konstrukcija. Tu je osam čitavih dolija i četiri slomljena - kaže nam docentica.
Doliji su vjerojatno služili za prijevoz hrane ili kao "cisterne" za vino. Oni se zbog svoje težine (svaki dolij težak je oko tonu) nisu iznosili s brodova, nego praznili u lukama.
- Slobodan Obradović iz Ronilačkog centra "Epidaurum", prije dvadesetak godina prijavio je te lokalitete, koji su iznimno zanimljivi, pa se rodila ideja da se sve uredi kao arheološki park koji bi bio atraktivan za ronioce, turiste... i financirao sam sebe. To se, nažalost, nikad nije realiziralo, ali sada postoji interes da se podmorje pripremi za predstavljanje u prezentacijskom centru muzeja u Konavlima, koji ima vrlo zanimljivu zbirku - kaže Irena Radić Rossi.
Naime, Agencija sudjeluje u projektu "Bluemed", dijelu Transnacionalnog programa Mediteran s nekoliko zemalja koji ima za cilj poduprijeti razvoj strategija, planova i smjernica za održiv i odgovoran model razvoja turizma u obalnim i otočnim područjima Mediterana. Glavni mu je cilj valorizacija i zaštita podmorskih prirodnih i kulturnih nalazišta kroz izradu multidisciplinarnih planova (modeli upravljanja, uvođenje novih tehnologija) na lokalnim ili regionalnim razinama za razvoj podvodnih muzeja, ronilačkih parkova i centara za promicanje znanja na četiri pilot-područja, promocija i privlačenje većeg broja ljudi zainteresiranih za ronilački turizam.
U suradnji sa Španjolskom, Ciprom, Grčkom i Italijom, stvorit će se Mediteranska mreža podmorskih prirodnih i kulturnih ruta - web-platforme za zajedničku turističku promociju i povezivanje mediteranskih podvodnih nalazišta.
- Sad bi brodsku konstrukciju trebalo zaštititi jer je prodor morske vegetacije uništava, a nije dobro ni da su postavljeni kavezi kao zaštita za amfore. Naime, kavezi su izlišni jer uopće ne ispunjavaju funkciju zbog koje su postavljeni budući da su amfore duboko ukorijenjene pa kavezi samo stvaraju loš dojam kad se pregledava podmorje, a vegetacija koja s njih pada pokriva nalazište - smatra docentica Radić Rossi.
Ona predlaže model po kojemu bi se, uz znanstvenike koji rade na nalazištima, angažirali i volonteri, ljubitelji podmorja, pa bi se njihovim zajedničkim angažmanom zadovoljio i znanstveni interes i kvalitetna turistička promidžba.
Kako je riječ o iznimnom lokalitetu, nadajmo se da će se projekt realizirati do kraja i da ćemo pokraj Cavtata imati prekrasan arheološki podvodni park koji će privući ronioce iz cijelog svijeta.
Izvor: www.slobodnadalmacija.hr