Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Prijeti gradnja i na rajskim komadićima kopna na pučini?!

Na području Šibensko-kninske županije pet je, odnosno šest, naseljenih otoka: Zlarin, Prvić, Kaprije, Žirje, Krapanj i - premda s mostom do kopna - Murter. Svi su ostali nenastanjeni, osim privremenim boravištima onih koji imaju posjede, recimo, na Kornatima ili na Žutu, Siti i ostalim, uglavnom većim šibenskim otocima.
Otočića je u šibenskom arhipelagu pedesetak. Nikad nisu bili nastanjeni, većinom nikad obrađivani, a sada bi, prema Prijedlogu izmjena i dopuna Prostornog plana Šibensko-kninske županije, na njima bilo moguće graditi objekte, i to do 400 kvadrata ukupne površine plus 1000 kvadrata "podzemlja", jer potonje "podzemlje" na otocima već predviđa Zakon o prostornom uređenju i gradnji.
U sadašnjem Prostornom planu Županije jasno je određeno što je otok (kopno okruženo morem od 100 hektara površine pa dalje), a što otočić (kopno okruženo morem površine od jedan do 100 hektara). A u Prijedlogu izmjena i dopuna Prostornog plana, o kojima je javna rasprava bila organizirana pod sam (blagdanski) konac godine i trajala je do 31. prosinca, kao novum predlaže se mogućnost gradnje upravo na - otočićima.
Šibenska Udruga "Loza" na to je reagirala ulažući u posljednji trenutak prigovor na Prijedloge izmjena i dopuna Prostornog plana, navodeći da otvaranje mogućnosti gradnje objekata i do 400 četvornih metara na mala vrata otvara put ka rasprodaji otočića. Što je, na posljetku, vidljivo i golim okom. Prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana županije predviđa: "u obalnom području ZOP-a (‘zaštićeni obalni pojas') i na otocima i otočićima... gradnju građevina za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu s veličinom zemljišta najmanje tri hektara, kao prizemne građevine ukupne površine do 400 metara četvornih i udaljene najmanje 100 metara od obalne crte, a na otocima udaljene najmanje 50 metara od obalne crte".
Zapravo, sve bi bilo isto kao u Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, po kojem se objekti od 400 kvadrata, najveće visine do pet metara i s podrumom do 1000 kvadrata, već mogu graditi, ali na otocima, kako stoji u Zakonu, a ne na otočićima, koji se u Zakonu u članku koji govori o izgradnji ne spominju. Utoliko je ovaj prijedlog za izmjenu šibenskog županijskog prostornog plana, prema svemu sudeći, protuzakonit.
Inače, kad bi prijedlog prošao, to znači da bi se objekte do 400 kvadrata moglo graditi na primoštenskoj Smokvici, Sestricama, Dvainki, Velikoj Krbeli, Tijatu, Zmajanu, Kaknu, Borovnjacima, murterskim Artama i Vinicima... i tako dalje, sve do Gornjih Kornata. Na većini tih otoka nikad nije bilo poljoprivrednih gospodarstava, oni imaju iznimnu ambijentalnu vrijednost i zaslužuju svaku vrstu zaštite, nipošto mogućnost gradnje.
Odakle ideja da se na pustim šibenskim otočićima gradi, i to 400 kvadrata plus podrum? To, naravno, nije bilo moguće doznati, a ne bi bilo čudno da je ideja došla od onih koji su sebe već vidjeli na tim nevjerojatno atraktivnim lokalitetima, i još da su, po mogućnosti, sami na otočiću. Jer, donja granica veličine posjeda uz koji bi se mogao graditi objekt od 400 kvadrata iznosi tri hektara, a to znači da bi mnogi mogli zauzeti neki otočić i na njemu biti tako divno i komotno - sami.
Svojedobno je upravo od mogućih investitora stigla ideja o golfu na Oštrici, pa je šibenska Županija i to htjela uvrstiti u Prostorni plan. Tek što je, valja se nadati, uklonjena ta opasnost, sada se pojavila nova, zapravo još gora. Zanimljivo je da je zanimanje investitora za Oštricu slabjelo kako se smanjivao broj objekata koji bi se ondje mogli graditi. Golf je tu, naravno, bio paravan za izgradnju. Na šibenskim bi otočićima paravan za izgradnju trebalo biti poljoprivredno gospodarstvo. Bilo bi zanimljivo pokazati ta mjesta i utvrditi koja poljoprivreda tamo postoji, u kojem obliku i mogućoj veličini...
Zakon o prostornom uređenju i gradnji, članak 49., nenaseljene otoke štiti ZOP-om (Zaštićeni obalni pojas), predviđa za njih isključivo poljoprivredne i rekreacijske sadržaje, organizirano posjećivanje i istraživanja, a sve bez građevinskih područja. Možda se na nekim otočićima i u nekim primjerima može naći opravdanje za ovako planiranu poljoprivrednu infrastrukturu, no, naravno, nitko u ovoj državi nije analizirao situacije u kojima se to može, mora ili ne mora, pa bi se za dobrobit nacionalnog prostora i obraza moglo reći i - ne može!
Uostalom, ozakonjeno krmčenje vrijednih prostora nije samo prilika za ispunjavanje želja privatnih investitora, nego i za kunu-dvije u državni proračun - a zna se koliko je deficitaran. Ako više nema velikih "subjekata" koje se mogu raskrmčiti prodajama i privatizacijama, preostaju, evo - hrvatski otočići!

Ministrica Anka Mrak-Taritaš zasad ‘šuti kao zalivena'
•• Budući da smo doznali da je u Ministarstvu graditeljstva održan sastanak o ovoj problematici, uputili smo pitanje ministrici Anki Mrak-Taritaš mogu li se šibenski otočići predviđati za poljoprivrednu djelatnost i izgradnju objekata do 400 kvadrata plus podrum, te je li takav prijedlog uopće zakonit. Pitali smo ministricu i što misli o mogućnosti gradnje na šibenskim otočićima.
Ministrica svoje mišljenje nije rekla. No, zanimljivo, Ministarstvo se poziva na 49. članak Zakona o prostornom uređenju i gradnji, koji za otoke i otočiće predviđa "prvenstveno poljoprivrednu djelatnost, rekreaciju, posjećivanje, istraživanje" i tako dalje, ne spominjući nikakvu gradnju, a isključena su građevinska područja. Ali se - također vrlo zanimljivo! - pozivaju i na članak 51. koji kaže da je omogućena gradnja građevina za potrebe obiteljskog poljoprivrednoga gazdinstva, no pišući nam, prešućuju da se to odnosi na otoke te da se ne spominju otočići! Šibenske nenaseljene otočiće, prema svemu sudeći, samo nebo može spasiti od rasprodaje i od države kojoj ih je nebo i dalo...

Pauk: Ne bih sada komentirao...
•• Šibensko-kninskog župana Gorana Pauka upitali smo za objašnjenje prijedloga ove dopune Prostornog plana, a zanimalo nas je i čija je to ideja.
- Ne bih sada ništa komentirao, zasad prikupljamo primjedbe i kad sve sagledamo, očitovat ćemo se i izići s konačnim prijedlogom izmjena i dopuna Prostornog plana županije - kaže župan Pauk.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA