Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Pred Hrvatskom lijepa budućnost

Glavni plan i strategija razvoja turizma Republike Hrvatske morat će odgovoriti na pitanje kako ćemo reagirati na promjene koje donosi budućnost i može li se vječno živjeti samo od glavnog proizvoda - mora i sunca?

Svjetska turistička organizacija (UNWTO) projicirala je viziju turističkog razvoja do 2020. godine gdje se hrvatskom turizmu predviđa lijepa budućnost.
Institut za turizam priprema »Glavni plan i strategiju razvoja turizma Republike Hrvatske« koji bi trebao biti završen do kraja ove godine. Taj će dokument imati veliko značenje za aktualnu garnituru turističkih vlastodržaca, pogotovo za ministra turizma Veljka Ostojića.
UNWTO je, dakle, predvidio da će do kraja ovoga desetljeća Kina postati najveće svjetsko receptivno tržište s otprilike 130 milijuna gostiju godišnje. Na drugom mjestu bit će Francuzi koji će godišnje primiti 106 milijuna turista, četiri milijuna više nego SAD, četvrti po snazi bit će Španjolci kojima se predviđa 74 milijuna, a peti Hong Kong koji bi godišnje trebao ugostiti 57 milijuna posjetitelja.
Najveći broj putovanja u Europi bit će generiran iz same Europe. Dolasci na Mediteranu, procjenjuje UNWTO, rast će po godišnjoj stopi od 3,7 posto s tim da bi Hrvatska trebala imati rast od 8,4 posto. Je li Hrvatska u stanju slijediti te najave ili će se pokazati da nam drugi vjeruju više nego što mi sami vjerujemo u sebe?
Glavni plan i strategija razvoja nastojat će opsežno odgovoriti na mnoga pitanja, uz ostalo kakav turizam želimo razvijati i koje razvojne modele pritom smatramo optimalnima.
Nadalje, bavit će se ulogom turizma u ekonomskom i društvenom razvoju zemlje, u regionalnom razvoju, ali i pitanjem kako postići veće ekonomske i društvene efekte od sadašnje razine turističke razvijenosti. Kako smanjiti sezonalnost u priobalju, te kontinuirano poboljšavati konkurentsku sposobnost? Kako najbolje iskoristiti skoro pristupanje Europskoj uniji?

Većina predviđanja hrvatskom turizmu najavljuje rast dokazujući po tko zna koji put da se radi o apsolutnoj perjanici ovdašnjeg gospodarstva, nečemu bez čega bismo bili u još dubljem glibu.
Broj inozemnih noćenja u ovdašnjim smještajnim kapacitetima trebao bi sa 53 milijuna u 2011. porasti na 58 milijuna u 2014. godini. U tom bi razdoblju trebala rasti i domaća noćenja, sa 5,5 na 5,7 milijuna.
Svjetski turizam obilježava visoka razina stabilnosti pa su tako prihodi od međunarodnog turizma u 2010. iznosili 919 milijardi dolara ili 693 milijarde eura. Europa je u tom iznosu sudjelovala sa 406 milijardi dolara.
Europa se dobro drži pa su među pet država koje najviše zarađuju od turizma tri s našeg kontinenta: Španjolska, Francuska i Italija. Među top pet najvećih potrošača ponovo su tri iz Europe: Nijemci, Britanci i Francuzi.
Smije li se Hrvatska zadovoljiti s ukupnom turističkom potrošnjom od oko 7,3 milijarde eura ili treba agresivno treba krenuti po još? Može li se utjecati da što više novca od hrvatskog turizma ostane u samoj Hrvatskoj?

Pozitivan doprinos turizma hrvatskom gospodarstvu umanjen je činjenicom da dio prihoda odlazi iz zemlje zbog odljeva iz gospodarstva koji je rezultat otvorenosti tržišta inozemnim investicijama i uvozu.
Turističke odljeve iz Hrvatske - navest će se i u završnoj strategiji - teško je izmjeriti, a oni obuhvaćaju vanjska, unutarnja i nevidljiva smanjenja turističkog prihoda. Vanjski odljevi posljedica su inozemnih kapitalnih ulaganja u turističku infrastrukturu i smještajne objekte. Drugi razlog odljeva novca u inozemstvo uloga je vanjskih posrednika, posebno velikih touroperatora i prijevoznika u inozemnom vlasništvu, koji u nekim slučajevima zadržavaju i do 50 posto ugovorene cijene aranžmana.
Kako ćemo, dakle, reagirati na promjene koje donosi budućnost? Može li se vječno živjeti samo od glavnog proizvoda - mora i sunca? Naravno da ne može, morat će se svojski zapeti da nas vrijeme ne pregazi.
Generalni trendovi pokazuju da gosti mijenjaju navike, kraće se zadržavaju u nekoj destinaciji, odabiru bliža odmorišta. Novi turist je aktivan, informiran, izbirljiv i kritičan, želi biti sudionikom cijele turističke priče.
U Glavnom planu i strategiji razvoja ovdašnjeg turizma stajat će tako da se pojavljuje novi turist kao kupac životnih iskustava koji će putovanje doživljavati kao emotivnu potrebu i sastavni dio života koji se ne smatra luksuzom. Traži i sve će više tražiti sigurne zemlje, s dobrim prometnicama, zemlje koje će iznimno mnogo voditi brigu o ekologiji, obale koje nisu preizgrađene, nagrđene mastodontima bez ikakva smisla i logike.
Plan će pokazati da dobro stojimo u segmentima sigurnosti, dostupnosti, ali i imidža. Vjerovali ili ne, ali od 2004. do danas bitno je popravljen imidž turističke Hrvatske pa smo po njemu bolji od Španjolske, Italije i Grčke.

Padamo, s druge strane, na gostoljubivosti, ali i po kvaliteti informacija u destinaciji.
Kako će se država ponašati prema turizmu, hoće li jačati ili smanjivati svoj utjecaj na turističke tokove? Iskustva mediteranskih zemalja različitog stupnja društveno-ekonomske razvijenosti ukazuju na zaključak da je neposredna uloga države u aktivnom poticanju turističkog razvoja to manja što je određena zemlja na višem stupnju gospodarskog razvoja, odnosno što je autonomni interes privatnog kapitala veći.
Pitanja iz strategije je stotinu, do kraja godine moći ćemo vidjeti jesu li dobila kvalitetna rješenja.

ULAGATI U HOTELE NAJVIŠIH KATEGORIJA
U posljednjih deset godina najveći porast potražnje u ovdašnjim smještajnim kapacitetima zabilježio je segment hotela s četiri zvjezdice. U odnosu na 2001., u tim je hotelima broj noćenja u 2010. godini povećana 12 puta, a njihov je udio u ukupnim hotelskim noćenjima povećan s 3 na 35 posto. Utrostručen je broj noćenja u hotelima s pet zvjezdica, taj broj stagnira u objektima s tri zvjezdice, dok je u hotelima niže kategorije smanjen na 30 posto ostvarenih noćenja u 2001. Institut za turizam izračunao je i da hoteli ostvaruju najveći promet po noćenju (425 kuna u 2010. godini), gotovo dvostruko više u odnosu na turistička naselja i pet puta više nego što je promet po noćenju u kampovima i sličnim objektima. Najveći promet po noćenju u hotelima ostvaruje se u onima s pet zvjezdica (910 kuna u 2010. godini), gotovo dvostruko više nego što bilježe hoteli s četiri zvjezdice.

Izvor: www.hic.hr

ARHIVA