Potop krstarice Giuseppe Garibaldi odredio je tijek Drugog svjetskog rata
U sklopu ovogodišnje, devete manifestacije Zadar - more, događanja posvećenog moru i životu uz more, u zadarskom Arheološkom muzeju Dražen Gorički i RK „Sv. Roko" organizirali su predavanje o brodskoj olupini Giuseppe Garibaldi. Moderatorica je bila Ana Marušić.
Ponos talijanske kraljevske flote
Gorički je predvodio tim ronioca koji su na dubini od 122 metra šest milja od Cavtata 2009. godine pronašli ostatke Garibaldija. O procesu pronalaska olupine čuvene ratne krastarice iz 1. svjetskog rata i sljedećim zaronima te poteškoćama na koje su nailazili Gorički je pričao uz foto i videomaterijale.
Oklopna krstarica Giuseppe Garibaldi je 1901. godine izgrađena u talijanskom brodogradilištu Cantieri Ansaldo di Genova Sestri. Dužine 111,76 i širine 18,25 metara brod je imao gaz od 7,10 metara te je uz četiri torpedne cijevi promjera 450 mm bio naoružan s 29 topova različitih kalibara. Pokretala su ga dva 14.713 KS snažna pogonska stroja, a pod punim opterećenjem je postizao brzinu od 20 čvorova. Brod je bio oklopljen čeličnim pločama debljine 76-254 mm i s razlogom je u to doba smatran ponosom talijanske kraljevske flote. U trenutku potapanja na brodu se nalazilo 578 članova posade, od kojih je 53 člana posade preminulo. Brod je potopila austrougarska podmornica U-4 s poručnikom Rudolfom Singuleom kao zapovjednikom 18. srpnja 1915. godine preokrenuvši tok 1. svjetskog rata.
Saveznici odmah prestali napadati
Gubitak oklopne krstarice toliko je utjecao na saveznike da su odmah prestali izravno napadati austrougarske ciljeve na jadranskoj obali velikim brodovima i koncentrirali su se na manje operacije u kojima su sudjelovali manji brodovi. Ronjenje je dokumentirano video materijalima od kojih se izrađuje film, dio kojeg je prezentiran u srijedu u Arheološkom.
Izvor: www.zadarskilist.hr