Postali smo bahati, skupi i gosti nas sad zaobilaze
Trebala se dogoditi ovakva sezona da se počnemo pitati gdje griješimo. Imamo iste cijene cijelog srpnja i kolovoza što prije nije bio slučaj. To je preskupo za tržišta koja bi sada mogla reagirati, tvrdi Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja.
Loš start glavne sezone ponovno je i ove godine, možda nešto više nego inače, pogodio privatni smještaj. Srpanjska rupa kod nekih iznajmljivača, posebice kuća za odmor u unutrašnjosti traje čak tri tjedna! Mnogi će tako prve goste u srpnju dobiti tek zadnjeg tjedna, očekivano iz južnih njemačkih pokrajina. Posebice problem s popunjenošću bilježe oni iznajmljivači koji nemaju stalne i stare goste.
- Trenutno imamo praznu kuću za odmor. Ali samo ovaj tjedan. Za razliku od nekih drugih nemamo velikih problema sa srpanjskom rupom jer imamo stalne goste. Ipak, muči nas činjenica da je uvijek prazan upravo ovaj tjedan, kaže nam privatna iznajmljivačica Slavica Oplanić koja turistima iznajmljuje kuću s bazenom u neposrednoj blizini Grožnjana. Nije joj jasno kako to da jedan ugledni jazz festival koji se u ovom periodu odvija u Grožnjanu ili ATP turnir u Umagu ne mogu napuniti smještajne objekte u okolici.
- Možda je problem u marketingu i možda gosti jednostavno ne poznaju dovoljno dobro destinaciju u koju dolaze pa ni ne znaju da imamo sada festival koji bi trebao biti motiv dolaska. I mi se sam pitamo što napraviti. Očito ćemo se i mi i destinacija morati pobrinuti za bolji marketing ako želimo bolju popunjenost, kaže nam ova iznajmljivačica.
S njome se itekako slaže i predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Nedo Pinezić tvrdeći da je loša popunjenost u srpnju rezultat sustavnog nerada na marketingu i promociji u zadnjih 20 godina što je ove godine došlo na naplatu. I pri tome ne krivi samo institucije, već i same privatnike koji najviše vole za svoje probleme okriviti drugoga, a zapravo nikada ne polaze od sebe.
Cijene se u privatnom smještaju ove godine kreću od 10 eura do 15 eura po sobi u sobama s tri zvjezdice koje dijele jednu kupaonicu. U apartmanima za 4 do 6 osoba prosječna je cijena 15 do 18 eura, a u onima srednje kvalitete do 29 eura. Najskuplje su vile s bazenima gdje su cijene i do 100 eura po osobi.
- Jedna vila s bazenom za četiri do šest osoba košta i do 450 eura na dan. Takva se cijena može dobiti za suit u hotelu sa četiri ili pet zvjezdica s svim uslugama. Jednostavno malo se izgubilo mjeru oko postizanju cijena. Na cijenu jako utječe razina kvalitete i imidž destinacije. Dubrovnik je zbog svog imidža presedan u Hrvatskoj i nije mjerilo, smatra Pinezić. Tvrdi da se cijene ne bi trebale ovlaš definirati i samo prema visini investicije, već o sadržajima u destinaciji, tržištima kojima se obraća te vremenskim periodima u godini. Zbog toga je privatni smještaj u Hrvatskoj u prosjeku popunjen tek 55 dana. A najskuplji krevet je prazni krevet.
Što se tiče dosadašnjeg dijela srpnja Miroslav Pretula, umaški privatni iznajmljivač i predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Županijskoj komori Pula da su njegovi kapaciteti popunjeni kao i lani.
- Već je lani opao promet početkom ovog mjeseca, i to isključivo zbog pada broja noćenja tradicionalnih gostiju iz Italije i Slovenije. Smatram da će se ovogodišnjeg srpanja tržište prilagoditi i donesti veći broj noćenja iz drugih destinacija kako bi supstituirali pad talijanskih gostiju. Prvi dio srpnja tradicionalno je dobro pokriven njemačkim i austrijskim gostima, dok nakon prvoga vikenda počinju praznici u Češkoj te je za očekivati pojačanu potražnju gostiju iz toga tržišta. Potpuna popunjenost u nekome periodu ukazuje na podcjenjivanje svoga poslovanja, dok više praznih jedinica u periodu visoke sezone ukazuje na neiskorištene mogućnosti i precjenjivanje. Moramo naći spregu između svoje kvalitete i ponude te adekvatne cijene, imajući u vidu kako u Europi mi još nismo premium destinacija, tvrdi ovaj privatni iznajmljivač.
- Trebala se dogoditi ovakva sezona da se počnemo pitati gdje griješimo. Imamo dobro i loše popunjenih kuća bez obzira na njihovu kvalitetu. Čak imamo situaciju da su jako dobri objekti slabo popunjeni. Postali su preskupi na iskustvima dobre popunjenosti kada su bili drugačiji uvjeti vezano za vrijeme i raspored ferija. Sada imamo iste cijene cijelog srpnja i kolovoza što prije nije bio slučaj. To je preskupo za tržišta koja bi u ovom periodu mogla reagirati, tvrdi Pinezić. A to su prema njemu zemlje istočne Europe Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka koje su jako zainteresirane za ljetovanje, a sjeverni ih je Jadran u promociji po njegovom mišljenju u potpunosti zanemario.
- Početak srpnja mogli bismo popuniti i domaćim turistima budući da i kod nas počinju praznici u tom periodu. Ali nemamo dobru marketinšku strategiju i cijene im nisu prilagođene u tom periodu, tako da će i oni većim dijelom na ljetovanje onda kada ima najmanje ponude smještaja- u kolovozu, tvrdi on. Tada će se kao i godinama prije tražiti soba prije, pa će i smještaja u lošijim, ali skupim sobama biti dobar.
Konzultant za ruralni turizam Robert Baćac, koji također ima informacije da je privatni smještaj u unutrašnjosti iznimno loše popunjen, dodaje da se ovakav smještaj, ali i destinacija loše promoviraju i u Velikoj Britaniji te Skandinaviji, ali i da primjerice kuće za odmor, posebno one luksuzne, nisu prepoznatljiv proizvod poput primjerice hotela ili kampova.
- Postoje hvalevrijedne akcije u promociji, ali nema sustavnog pristupa od Hrvatske turističke zajednice pa prema lokalnima. Nemamo ni promociju za ciljne grupe. Možda znamo što traže kampisti, ali jesmo li ikada pitali goste u privatnom smještaju što je njima bitno. Ujedno, ne privlačimo sustavno goste koje zanima kultura, prirodne ljepote, tvrdi Baćac ističući da za srpanjsku rupu nije kriva kiša. I onda nam dolaze gosti koje zanima plaža. A kada padne kiša u potrazi za ostalim sadržajima ostaju razočarani. Jer ih ili nema ili su unificirati.
- Moramo biti svjesni da upravo sada moramo itekako raditi na dodatnim sadržajima i doživljajima i uklopiti ih u postojeće cijene te na taj način zadržati goste. Moramo biti svjesni da imamo jako konkurenciju, ne samo što se tiče plaža i mora, nego i na kontinentu. Kao prilog toj činjenici govori podatak da njemački gosti sve više ostaju kod kuće ljetovali, tvrdi Pinezić.
Upravo zato su srpanjsku rupu najmanje osjetili iznajmljivači u blizini velikih gradova - Pule, Zagreba, Rijeke, Zadra i Splita.
- Ta područja postižu bolju popunjenost imaju bolju ponudu sadržaja za sve dobne skupine turista koja u ovim vremenskim uvjetima može goste zadrži dan duže. Suprotno tome, imali smo u područjima van većih gradova situaciju da su gosti otkazivali smještaj i odlazili ranije kućama bez obzira što nemaju pravo na povrat novca. I to zabrinjava. Ljudi odlaze jer ne mogu iskoristiti svoje slobodno vrijeme prema potrebama i željama te im postaje dosadno boraviti tamo gdje nema šopinga, zabave, organizirane ponude za slobodno vrijeme, zaključuje Pinezić
Izvor: www.novilist.hr