Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Popis putnika iz Hrvatske koji su kupili karte za Titancu

U Državnom arhivu u Rijeci pronađen je popis austrougarskih državljana koji su kupili voznu kartu za brod »Titanic« od jedne švicarske iseljeničke agencije. Koliko je poznato, riječ je o jedinom takvom dokumentu poznatom u Hrvatskoj, a popis putnika koji se čuva u riječkom DAR-u donosi i neke nove spoznaje, pa se može reći da je u pitanju važno otkriće.

Popis od 37 putnika pronađen u riječkom Državnom arhivu napisan je na mađarskom i njemačkom, a imena i prezimena su bez »kvačica« i ponekad krivo zapisana.
Ispravno napisana imena su: Grga Čačić, Luka Čačić, Manda Čačić, Marija Čačić, Petar Čalić, Jovo Uzelac, Joso Ećimović, Jovan Dimić, Nikola Lulić, Marija Orešković, Jeka Orešković, Luka Orešković, Mate Pocrnić, Toma Pocrnić, Ivan Strilić, Bartol Čor, Ljudevit Čor, Mirko Dika, Ivan Čor, Josip Draženović, Ivan Jalševac, Jovan Stanković, Mara Osman-Banski, Ignjac Hendeković, Milan Karajić, Štefo Pavlović, Matilda Petranec, Stjepan Turčin, Ivan Markun, Franz Karum, Anna Karum, Janko Vovk, Jakob Pašič, Ćerim Balkić, Redžo Delalić, Husein Sivić i Ejdo Rekić.

»Titanic« je potonuo u noći 15. travnja 1912. nakon sudara s ledenim brijegom potonuo u Atlantskom oceanu. Među članovima posade »Titanica« Hrvata nije bilo, ali ih je na »Carpathiji«, brodu koji je spasio 716 brodolomaca s »Titanica«, bilo čak 56, i to iz Istre i Hrvatskog primorja.
Kako nam je pojasnio ravnatelj DAR-a Goran Crnković , spomenuti popis putnika s »Titanica« nalazi se u fondu Pomorske oblasti za Ugarsko-hrvatsko primorje u Rijeci (1870-1918). Ove godine u izdanju Državnog arhiva u Rijeci i mađarskog izdavača iz Kapošvara objavljena je hrvatsko-mađarska knjiga »Inventar fonda Pomorska oblast za Ugarsko-hrvatsko primorje u Rijeci«, koja donosi obilje zanimljivih podataka. Sjedište Pomorske oblasti bilo je u današnjoj upravnoj zgradi Luke Rijeka, a djelovanje nekadašnje Pomorske oblasti, njeno poslovanje i njezini spisi jako su vrijedni naročito zbog povijesnih izvora. U fondu se tako mogu naći dokumenti važni za povijest društvenog uređenja, za povijest grada i prosvjete, dok se na temelju njih može pratiti i ekonomsko stanje stanovništva grada, kao i masovna iseljavanja te više puta povratak iseljenika.

Popis putnika na »Titanicu« nađen u riječkom Državnom arhivu sada baca novo svjetlo na podatke o putnicima s područja Hrvatske, ali i Slovenije te BiH. Ukupno ih je 37. Prema popisu pronađenom u DAR-u iz Hrvatske je bilo 29 putnika, iz Slovenije četvero, a evidentirana su i četiri putnika s područja Bosne i Hercegovine. Na popisu je i Johann (Ivan) Markun iz Hrvatske, kojega nema na drugim poznatim popisima. Među spašenim putnicima bilo je i troje Hrvata: Mara Osman-Banski iz Vagovine kod Čazme, Ivan Jalševac iz Topolovca kod Siska i Nikola Lulić iz Konjskog Brda, Perušić. Nažalost, poginulo je 27 hrvatskih iseljenika prema dosadašnjim spoznajama, odnosno, 26 po podacima DAR-a. Na popisu su i putnici iz ondašnje Kranjske - Franz Karum, Anna Karum, Janko Vovk i Jakob Pašič, dok su s područja Bosne zabilježeni Ćerim Balkić, Redžo Delalić, Husein Sivić i Ejdo Rekić.

Pretraživanjem na internetu naišli smo na članak objavljen u travnju ove godine u »Dnevnom avazu«. Objavljeno je sjećanje Esada Rekića, koji tvrdi da je »Titanic« sa sobom odnio i njegova pradjeda Ejdu. Otišao je za Ameriku 1906. godine, vratio se 1912., kupio zemlju i krenuo opet za Ameriku. U članku se navodi da je Esad Rekić iz Bosanske Krupe praunuk Ejde Rekića iz Ostrožnice kod Bosanske Krupe koji je s još tri Bošnjaka stradao na prekooceanskom brodu »Titanic«. U knjizi »Bosniaks - America« objavljeni su detaljni podaci o četvero Bošnjaka iz Bosanske Krupe koji su žrtve najveće pomorske katastrofe. U gradiću Buchs u Švicarskoj kupili su karte za treću klasu u agenciji »Viktor Klaus Wildi«. Cijena karte za treću klasu iznosila je 285 švicarskih franaka, a prve astronomskih 4.350 dolara, današnjih 50.000 dolara.

O hrvatskim iseljenicima na »Titanicu« najviše se može doznati iz knjige »Titanic: Hrvati u katastrofi stoljeća« Slobodana Novkovića. Podatke o tim ljudima autor je prikupio tijekom sedmogodišnjeg istraživačkog rada, a u knjizi su, kroz gotovo romansiranu priču o događajima vezanim uz brod, po prvi put javnosti predstavljeni njihovi životopisi i sudbine. Sljedeće, 2012. godine, diljem svijeta obilježit će se sto godina od potonuća »Titanica«, a ovim povodom još jednom treba podsjetiti da se u riječkom Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja čuva spasilački prsluk s ovog legendarnog broda. Prema dosadašnjim spoznajama, postoje još četiri takva sačuvana prsluka u SAD-u i Kanadi, ali na tlu Europe, taj peti pronađeni, jedan je jedini i nalazi se upravo u gradu na Rječini.

Spasilački prsluk s »Titanica« sačuvao je Josip Car, član posade »Carpathije«. Nakon što je »Carpathia« u New Yorku iskrcala preživjele, na njenim je palubama ostalo nabacano na stotine prsluka. Nitko ne zna gdje su svi ti prsluci kasnije nestali. Jedan je, međutim, nakon dolaska u Rijeku 6. svibnja 1912. kao suvenir uzeo spomenuti Car. Dugo ga je držao u privatnom posjedu, a zatim je prsluk 30-ih godina prošlog stoljeća darovan muzeju u Rijeci. Putnički brod »Carpathia« bio je vlasništvo britanske parobrodarske kompanije Cunard Line, koja je 1903. godine otvorila prekooceansku liniju Rijeka-New York. Njemački proučavatelj sudbine »Titanica« Hermann Söldner objavio je popis posade broda »Carpathia«, na kojemu se doista nalazi i ime Josipa Cara. Osamnaestogodišnji Car na brodu je »Carpathia«, koji je plovio na liniji New York-Rijeka, radio kao konobar. U zavjetnoj kapelici na Trsatu postoji i slika koju je poklonio Josip Car. Brod »Carpathia« odmah je postao poznat širom svijeta, njegov kapetan i posada slavljeni su gdje god su se pojavili, a i tadašnja se Fiume pojavila u svim svjetskim novinama.

Izvor: www.novilist.hr

ARHIVA