Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Pomorci godišnje u Hrvatsku unesu 800 milijuna eura

Godišnje 24 tisuće hrvatskih pomoraca, koji plove diljem svijeta na mnogim poznatim, ali i onim manje poznatim brodskim kompanijama, u Hrvatsku donesu oko 800 milijuna eura svježeg novca. Na taj iznos, odnosno na te svoje prihode, oni svojoj državi plaćaju 25 posto poreza što znači da u državnu blagajnu samo od poreza koji plaćaju pomorci godišnje uđe oko 200 milijuna eura. I ostali novac pomorci najviše investiraju ponovno u Hrvatsku.
Kazuje nam to Pero Vidan, prodekan za znanost Pomorskog fakulteta u Splitu, ističući kako danas, za razliku od prijašnjih godina, na inozemnim kompanijama sve više plovi samo časnički i zapovjedni kadar.

Sve više matrikula
- Oni imaju najveće plaće i njima se najviše isplati navigati na "strancu". U Splitu, već godinama, od početka recesije, cirkulira samo novac pomoraca. Oni kupuju stanove, kuće, skupocjene automobile, grade apartmane. Ljudi su svojim znojem i trudom zaradili svoj novac, jer nemojmo zaboraviti ipak je riječ o kruhu sa sedam kora koji nimalo nije lak - navodi prodekan Vidan.
U Splitu, kao i u cijeloj Hrvatskoj, vidljiv je porast interesa, kako mladih ljudi, tako i onih nešto starijih, koji nemaju posla na kopnu, za pozivom pomorca. Očito je to i iz broja matrikula (pomorskih knjižica) koje izdaje Lučka kapetanija Split.
- Samo tijekom 2010. godine broj izdanih matrikula bio je gotovo pet puta veći u odnosu na 2005. Tako smo 2010. godine izdali 1921 matrikulu, a 2005. njih 422. Od 2010. ukupno smo izdali 7958 matrikula, znači u prosjeku 1600 godišnje - kazuje kapetan Davor Vidan, splitski lučki kapetan.
Navodi i kako matrikule traže ljudi svih godina, i oni mlađi, ali i oni srednjih godina koji su prije navigavali pa prestali, a sada se ponovno žele ukrcati. No, dodaje, ima i onih koji s 35 godina prvi put odlaze na brod. Na to ih u pravilu tjeraju nezaposlenost, neimaština, želja za dobrom zaradom...
- Ljudi koji su navigavali, dužim odmorom od plovidbe i životom na kopnu su potrošili zarađeni novac ili ušteđevinu, a ovi se drugi nisu uspjeli zaposliti u svojoj struci pa nemaju izvore prihoda. Mnogi se i prekvalificiraju za neko od pomorskih zanimanja. Najviše matrikula izdamo za nautičare, ali ima jako puno i izdanih matrikula za posao pomoćnog osoblja na velikim kruzerima, no tamo najčešće idu mlađi ljudi koji su završili školovanje, ali se nemaju gdje zaposliti - navodi kapetan Vidan.
No, koliko se teško ukrcati čak i na kadeturu, najbolje govori podatak da je prije 30-ak godina bilo dovoljno završiti srednju pomorsku školu kako bi se otišlo na kadeturu, a danas za ukrcaj na brod, kao vježbenik (kadet) ili asistent stroja, postoji lista čekanja. Ne duga kao ona u bolnicama, ali svakako poduža.
U splitskom brodaru "Jadroplovu" ta lista čekanja broji 200-injak kadeta i asistenata i svi oni čekaju ukrcaj.
- Pretežno na naše brodove ukrcavamo kadete i asistente s višom i visokom školom, a nešto manje sa srednjom školom. I dob kadeta, odnosno asistenata, nešto se povećala u odnosu na neka prošla vremena. Prije su se ljudi na kadeture ili asistenture ukrcavali s 18 ili 19 godina, a sada ima i onih koji to čine s 24-25 godina jer su prije prvog ukrcaja završili visoku školu - rekao nam je Branimir Kovačić, predsjednik Uprave "Jadroplova".
Što ljude, osim dobre zarade, još tjera na more? Vjerovali ili ne, to su uvjeti rada koji su nevjerojatno uznapredovali u odnosu na prije 30-ak godina. Nekada su ugovori za pomorce na brodarskim kompanijama bili "brutalni", odnosno pomorci su ostajali po šest, a neki i po devet mjeseci na brodu pa bi nakon iskrcaja bili kod kuće na odmoru po dva-tri mjeseca i onda opet na brod.

Teže nego prije
Ti dugi boravci na brodu su doduše imali i svoje prednosti jer bi netko za nekoliko godina navigavanja izgradio sebi i obitelji kuću. No, predugo su pomorci ostajali na brodu i to je jako utjecalo na kvalitetu njihova, ali i života njihovih obitelji.
Danas pomorci uživaju u novim, modernim brodovima koji odišu komoditetom, ali i u ugovorima koji variraju od dva do tri mjeseca na brodu i isto toliko kući. Neki od njih, koji na određenim kompanijama imaju veću plaću, novac dobivaju samo dok su na brodu, no ima i onih kompanija koje plaću daju dok su pomorci na brodu, ali i kada su kod kuće. U pravilu su te plaće manje od plaća onih kompanija koje plaćaju samo na brodu.
Ipak nije sve tako lijepo kako mnogi misle. Jedan od onih koji smatraju da je danas život pomorca puno teži nego prije 30-ak i više godina je kapetan Toma Miletić, dugogodišnji kapetan duge plovidbe, nekadašnji voditelj Odjela za nautiku Srednje pomorske škole u Splitu, predavač na Višoj pomorskoj školi i nekadašnji pomoćnik ministra pomorstva.
- Danas je teže. Ugovori su se sveli na duljinu od šest tjedana tako da pomorac šest tjedana boravi na brodu, a šest doma. Zbog toga se stalno mora pakirati i raspakirati. Jako puno se leti avionom. Ne ukrcavaju se ljudi u Solinu, nego u Australiji, Americi, Africi, Dalekom istoku... To je vrlo stresno, stoga je psihološka strana ovog posla sada puno teža - mišljenja je kapetan Miletić.
Kaže, ipak, kako bi i danas, da ponovno ima 18 godina, otišao navigavati.
- Odmah bi se ukrca. Ja sam čovik od mora. Kao pomorac, koji ima aktivnog navigavanja 16 godina, sve na strancima, obišao sam cijeli svijet, upoznao mnoge kulture i mnoge drage ljude, a i zaradio sam dobro. Na brodu se zna tko što radi i za što tko odgovara. Na brodu smo svi male karike jednog velikog lanca i kada jedna karika ne obavi svoj posao, lanac puca. Nije lako navigavat ni danas, ni onda kada sam ja plovio, ali zbog mog navigavanja moja je obitelj živjela puno bolje od ostalih obitelji u kojima nije bilo pomoraca i to mi u velikoj mjeri donosi zadovoljstvo. Triba se u životu i pripatit da bi nekome bilo bolje - zaključuje Miletić.

Da ti pamet stane
Plaće zapovjednika na stranim kompanijama kreću se od sedam pa sve do 20-ak tisuća dolara/eura, ovisno o kompaniji i vrsti broda. Najbolje plaće su na suplajerima (brodovi koji opskrbljuju platforme), platformama, "plinašima" (brodovi koji prevoze plin), raznim specijaliziranim brodovima, ili onima koji prevoze opasni teret, tankerima...
Svakako mladi čovjek željan dobre zarade i čvrsto odlučan da uspije u pozivu pomorca, već do svoje 40. godine života, uz pretpostavku da je normalno napredovao u poslu, može zaraditi novac od kojeg "normalnom čovjeku" pamet stane. Evo i primjer iz Splita: Splićanin star 39 godina već je nekoliko godina zapovjednik na plinašu, svjetski poznate kompanije. Na brodu je dva mjeseca, pa dva opet kući i za godinu dana, što na brodu, što na kopnu, zaradi više od 100 tisuća eura. Priznat ćete, respektabilan novac.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA