Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Podijeljena Bodulija: Punat hoće veću marinu, Krk protiv

Rasprava o Marini Punat odnosno, o ondje započetoj, pa zbog »padanja« izdanih dozvola i zaustavljenoj gradnji novih molova bila je najzanimljivija tema sjednice krčkog Gradskog vijeća.

Jednosatnu raspravu po točki dnevnog reda koja je, zbog nazočnosti većeg broja pravovremeno najavljenih gostiju, stavljena na sam početak sjednice još je zanimljivijom učinilo sudjelovanje vodstva Marine s Krešimirom Žicom na čelu, ali i općinskog načelnika Krku susjedne Općine Punat Mladena Juranića .

Puntarima je »protutežu« u izlaganjima o problematici i strahovanjima od negativnih učinaka širenja njihova nautičarskog kompleksa stvarao Frane Mrakovčić, direktor Ponikava i stanovnik naselja Kornić kao i nekoliko njegovih sumještana, članova mjesnog odbora tog naselja koje gravitira Puntarskoj dragi. O tom akvatoriju, modelu rada i udjelima ekspoloatiranja proteklih tjedana vodila se žučna rasprava između investitora širenja Marine Punat s jedne, i nemalog broja kritičara tog projekta s druge, uglavnom krčke strane.

Ekološki propisi

Informativno izlaganje o događanjima koja su dovela do izgradnje, a kasnije i do zaustavljanja »instalacije« novih privezišta najprije je gradskim vijećnicima obrazložio gradonačelnik Darijo Vasilić. Istaknuo je kako gradska izvršna vlast drži da na području Marine nije primjereno povećavati broj vezova kao ni površinu akvatorija tog kompleksa s obzirom na to da, po stajalištima Grada Krka, nisu ispunjeni uvjeti iz »Studije gospodarenja i zaštite Puntarske drage«, ali ni Studije utjecaja tog zahvata na okoliš.
O takvom stajalištu, istaknuo je Vasilić, Grad je upoznao nadležna državna i županijska tijela tražeći da se i u novom županijskom prostornom planu uređenja Marini Punat ne dopusti povećanje broja vezova sa sadašnjih 850 na tisuću (kako je to već u prijedlogu spomenutog dokumenta bilo naznačeno). Dodao je i da Grad Krk samo traži da se u određivanju uvjeta mogućeg širenja privezišta nadležni pridržavaju važećih odredbi Zakona o prostornom uređenju i gradnji koji, zaključio je gradonačelnik, ne omogućava širenje luka nautičkog turizma preko obuhvata koje je Marina Punat već »konzumirala«.

Izlaganje Krešimira Žica išlo je pak za tim da gradskim vijećnicima ukaže na poslovni i razvojni značaj tog projekta. Podsjećajući da se tvrtka na čijem je čelu dulji niz godina pridržava najstrožih ekoloških propisa i normi te činjenicu da bi dovršetak te 25 milijuna kuna vrijedne investicije stvorio uvjete otvaranja 50-ak novih radnih mjesta, Žic je svoje »krčke susede« pozvao na razum i podršku projektu od kojega bi, po njegovu mišljenju, i šira zajednica mogla imati koristi, a koji, ponavljao je, ni na koji način ne bi ugrozio čistoću mora i priobalja.
S njim se složio i puntarski načelnik Mladen Juranić koji je, otvoreno zamjerajući svom krčkom kolegi, ali i Mrakovčiću njihovo pomalo »zakašnjelo reagiranje«, predložio da se u nakani rješavanja problema, spuštanja tenzija i izbjegavanja animoziteta među stanovnicima dviju sredina čim prije oformi svojevrsno stručno »medijatorsko« povjerenstvo sastavljeno od odabranih »ljudi od struke«. I to od predstavnika Grada Krka, Općine Punat, MO Kornić i Marine Punat.

Priliku da iznese svoju stranu priče dobio je i predstavnik Kornićara Frane Mrakovčić koji se s idejom povjerenstva mogao složiti samo ukoliko bi ta ideja značila i da će se do »pravorijeka« tog tijela Marina suzdržati od nastavka izgradnje. S obzirom na to da je čelnik Marina Punat Grupe naglasio kako je postupak ishođenja nove, (sad valjda pravovaljane) lokacijske dozvole u tijeku te da očekuje da će Ministarstvo taj akt izdati za »tjedan ili dva«, Mrakovčić je ocijenio kako je ideja o povjerenstvu besmislena te da je evidentno da bi se učinkovitost tog tijela svela na »raspravu radi rasprave« ili pak onu »psi laju, a karavane prolaze«.

Zaštita drage

Iako na koncu nikome od sudionika nije bilo jasno što bi takvo tijelo uopće moglo »izroditi« s obzirom na to da, za razliku od nadležnih državnih tijela, lokalna samouprava i od nje angažirani stručnjaci ne mogu dozvoliti, ali ni braniti zahvate te vrste, s 12 glasova za i tri suzdržana usvojen je prilično diplomatski sročeni zaključak kako se od gradskog vijeća prihvaća informacija o zahvatima Marine Punat da se gradonačelnik zadužuje za praćenje stanja i pokretanje inicijativa s ciljem zaštite Puntarske drage, ali i da se podržava formiranje zajedničkog stručnog povjerenstva.

Političko razmatranje problematike koja je uzbudila dio otočne javnosti na kraju je zaključeno u svjetlu već otprije znane spoznaje da će konačno rješenje ovisiti o postupcima državnih tijela zaduženih za tumačenje i provedbu zakonskih i prostornoplanskih odredbi. A, da će pisama, žalbi, obostranih prijedloga i zamolbi prema tim tijelima još biti, prema onome što smo na Vijeću čuli - ne treba sumnjati.

Izvor: www.novilist.hr

ARHIVA