Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Pobuna protiv koncesionara terminala Brajdica

Koncesionar Jadranska vrata i direktor Antonio Passaro povećanjem tarifa uništavaju prometni pravac, kaže direktorica tvrtke CKTZ Katica Knežević.
Ne možemo sebi dopustiti da nas se doživljava kao jeftino skladište, odgovara Passaro.
Lučka uprava mora intervenirati kad smatra da su ugroženi širi interesi, kaže ravnatelj Bojan Hlača

Dvadesetak riječkih špeditera okupljenih u neformalnu inicijativu za spas riječkog prometnog pravca, prije nekoliko dana Lučkoj upravi i ravnatelju Bojanu Hlači uputilo je protestno pismo kojim otvoreno izražavaju nezadovoljstvo ponašanjem i poslovnim odlukama tvrtke Jadranska vrata, koncesionara kontejnerskog terminala Brajdica, čiji je 51-postotni vlasnik, uz Luku Rijeka s 49 posto, AGCT iz Filipina. Špediteri, naime, tvrde kako koncesionar Jadranska vrata neosnovano povećava cijene i tarife svojih usluga na kontejnerskom terminalu. Smatraju kako se na taj način, kao i nepromišljenom poslovnom politikom, svjesno ili nesvjesno ugrožava riječki prometni pravac koji se tek počeo oporavljati.
Koncesionaru, nadalje, zamjeraju uvođenje spornih tarifa i neovlašteno smanjivanje besplatnog skladištenja kontejnera s dosadašnjih 7 do 14 dana na samo 3 kalendarska dana. Tvrde kako je u konkurentskim lukama, ali da je to i uobičajena praksa u svijetu, taj rok sveden na prihvatljivih sedam do deset dana u okviru kojih se robi daje prostor da organizira sve potrebne procedure za preuzimanje. Kao olakotnu okolnost za koncesionara, špediteri navode kako shvaćaju da Jadranska vrata planiraju i provode znatna ulaganja zbog čega i povećavaju tarife, no odmah i kritiziraju.

- U svemu tome, ako i nešto više uprihodi zbog promjene tarifa, koncesionar očito ne vodi računa o posljedicama i tijeku roba koje će početi zaobilaziti Rijeku, kaže jedan špediter.
Dokaz takvoj tvrdnji neslužbeno nam je potvrđen iz M-Sana i Agrokora, jednih od najvećih klijenata kontejnerskog terminala, koji ozbiljno razmatraju mogućnost da zbog jednostranih odluka koncesionara promjene luku Rijeka kao uvoznu za svoju robu.
Odluka dviju renomiranih i utjecajnih kompanija da robu eventualno uvoze preko alternativnih Ploča, Kopra ili Trsta, luka koje su direktna konkurencija Rijeci, bila bi veliki udarac ne samo koncesionaru, već i prometnom pravcu koji je 2011. godinu, u usporedbi s prethodnim razdobljem, ali i lukom Kopar, završio s katastrofalnim poslovnim rezultatima s obzirom na broj izmanipuliranih kontejnera koji stagniraju za razliku od drugih luka u okruženju.
Dok je Kopar, u koji se kontinuirano ulaže, 2011. završio s prometom preko 590 tisuća TEU, a 2008. s 346 tisuća TEU, u riječkoj luci 2011. je završila s 130 tisuća TEU. Da situacija bude još poraznija valja samo uzeti u obzir brojke iz 2008. kad je kroz riječki kontejnerski terminal prošlo 168 tisuća TEU. Najporaznije će biti, međutim, ako i kada riječki špediteri robu umjesto u Rijeku sami budu preusmjeravali u Kopar. To je, kaže jedan špediter, sasvim realna mogućnost. Već smo se u Kopru raspitivali, dodaje.

Direktorica špediterske tvrtke CKTZ Katica Knežević kaže da koncesionar Jadranska vrata i direktor Antonio Passaro povećanjem tarifa uništavaju prometni pravac i nanose veliku štetu i uvoznicima i izvoznicima.
- Svojim potezima Passaro ugrožava i ono malo privrede koja je ostala. No on takve poteze povlači zato što mu to očito omogućava Ugovor o koncesiji za kontejnerski terminal koji je potpisao s Lučkom upravom. Taj Ugovor želimo dobiti na uvid, ali u tome ne uspijevamo. Ako mu takve ovlasti koje si on uzima oko promjena uvjeta rada na terminalu ne proizlaze iz Ugovora o koncesiji, onda Passaro blefira.

U svakom slučaju, 15. siječnja je Upravno vijeće Lučke uprave na kojem se mora zauzeti stav oko ovog problema, kaže Knežević koja tvrdi kako su cijene s kojima Passaro kreće u ovu godinu na razini terminala u Hamburgu ili Antwerpenu od kojih je Rijeka međutim udaljena stotinjak svjetlosnih godina.
Uz tri otežavajuće okolnosti za riječku luku i čitav pravac koje će pratiti 2012. godinu, a to su radovi na proširenju Brajdice koji neće biti gotovi, neće biti instalirani ni tek naručeni kontejnerski mostovi, a neće biti ni proširenja četiri dodatna kolosijeka - povećanje tarifa koje najavljuje koncesionar ugrozit će poslovanje terminala i riječke luke. Postoji, naime, opasnost da se teret koji bi trebao doći u riječku luku preusmjeri, odnosno kao krajnje ishodište pronađe druge, jeftinije luke - Ploče, Kopar i Trst.

U uvjetima recentne stagnacije kontejnerskog prometa, dok se ne otvore tržišta Srednje Europe preko riječke luke svaka jednostrana odluka koncesionara i povećanje troškova negativno će se odraziti na promet i održavanje linijskih kontejnerskih servisa.

Na to otvoreno upozorava Željko Bačev iz riječke špediterske tvrtke Garma, jedan od članova Inicijative za spas riječkog prometnog pravca, koji tvrdi kako svaki uvoznik procjenjuje gdje mu je prijevoz jeftiniji.
- Uvoznicima iz Zagreba, Beograda, Sarajeva ili Banjaluke, koji su najčešća krajnja odredišta roba koje dolaze u riječku luku, krajnje je nebitno dolazi li im roba preko Rijeke ili naprimjer Kopra. Cijena, odnosno ukupan trošak, jedini je kriterij. Novo povećanje i mijenjanje tarife od koncesionara kontejnerskog terminala riječku luku stavit će u još inferiorniju poziciju naspram Kopra. Moći ćemo im još manje i slabije konkurirati. Jednom kad se roba otjera iz Rijeke, a sada smo na putu da se to dogodi nakon što smo svi skupa godinama radili na tome da je dovedemo, teško da će se više vratiti.

Pozivanje na skučenost prostora, efikasnost rada i slično od strane AGCT-a u ovom trenutku isključivo služi kao alibi za povećanje tarifa, a u ovakvoj ekonomskoj situaciji koja vlada te u okruženju koje gravitira riječkoj luci nije nikako motivirajuće. Nadamo se da će Upravno vijeće Lučke uprave iskoristiti svoje pravo da koncesionaru, ako procijeni da je njegov prijedlog o povećanju tarife neosnovan i opasan za prometni pravac, uskrati verifikaciju. Upravno vijeće 15. siječnja mora donijeti ispravnu odluku, kaže Bačev.

No direktor Jadranskih vrata Antonio Passaro na sastanku sa špediterima i agentima rekao je, prepričao nam je jedan od sudionika, kako koncesionar po Ugovoru o koncesiji, koji dosad nitko nije vidio jer predstavlja poslovnu tajnu prema tumačenju Lučke uprave - od nikoga ne mora dobiti potvrdu za povećanje tarifa!
Odgovarajući na naše pitanje o donošenju odluke o novim tarifama, ravnatelj Lučke uprave Bojan Hlača je rekao kako se sukladno važećem Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama utvrđuje najviši iznos tarifa za pružanje usluga na čitavom lučkom području luke Rijeka pa tako i na kontejnerskom terminalu Brajdica.

- Lučka uprava zato je ovlaštena kontrolirati da li je koncesionar sa svojim predloženim tarifama prešao taj najviši utvrđeni iznos. Dodatno se napominje da je Lučka uprava Rijeka sa predstavnicima špeditera i agenata održala sastanak na kojem su upoznati sa navedenom problematikom, potvrdio je Hlača. On pak tvrdi, suprotno Passaru koji se poziva na Ugovor o koncesiji i zaključuje da sam odlučuje o novim tarifama, kako je konačna odluka ipak na Lučkoj upravi. U svakom slučaju, iz Lučke uprave, kao regulatora odnosa između koncesionara s jedne te agenata, špeditera i brodara s druge strane, kao i promicatelja prometnog pravca koji mora intervenirati kad smatra da su ugroženi širi interesi, nisu htjeli niti nagovijestiti hoće li verificirati koncesionarovo sporno povećanje tarifa.

Novi koncesionar kontejnerskog terminala, priznaju svi koji rade s kontejnerima, uveo je niz standarda i promjena: uniformirao je radnike, pauze tijekom radnog procesa stavio je u okvire zakona, smjene se odrađuju u minutu točno, iscrtao je žute linije za kretanje po terminalu, kupljena je određena oprema koja olakšava manipulaciju teretom, no suštinskih pomaka u kontekstu dovođenja tereta nema. Nitko ne spori da je AGCT donio znanje i iskustvo, no njegovi kratkoročni interesi i ciljevi, upozoravaju agenti i špediteri, ne moraju nužno odgovarati i poklapati se s interesima drugih sudionika u riječkom prometnom pravcu.

Same promjene tarifa i promjena poslovne politike Jadranskih vrata kao koncesionara uzburkale su strasti među špediterima, otvorile Pandorinu kutiju neslaganja i nagovijestile otvorene sukobe. Prije svega zbog skučenosti Brajdice na kojoj se obavljaju građevinski radovi koncesionar je na samom kontejnerskom terminalu zabranio svaki oblik manipulacije kontejnerima - od mogućnosti punjenja i pražnjenja robom, eliminirao je popravak kontejnera na terminalu, pranje i pripremanje frigo kontejnera...

Zbog toga su brodari, agenti i špediteri bili prisiljeni koristiti alternativna rješenja, što je u stvarnosti značilo da su se te aktivnosti disperzirale, doslovno preko noći, dislocirale na četiri lokacije: pored kontejnerskog terminala Brajdica, na Deltu, skladište Škrljevo i Luku Zapad-stara skladišta. Jedan od problema je to što Luka Rijeka, koja je na Škrljevu preuzela taj dio obveza prema kontejnerima, nije pripremljena ni osposobljena za takve poslove. Problem je i što Luka Rijeka za Škrljevo nije ishodovala status slobodne zone što bi smanjilo troškove i pojednostavnilo tranzit robe. Zbog toga je interni prijevoz kontejnera na te četiri lokacije za robu dodatni trošak. Obzirom da troškovi robe postaju skuplji, riječka luka postaje nekonkurentnija, a promet će i dalje padati, uvjeravaju nas špediteri.

- Danas, kad se na tržištu i prijevozu robe gleda svaki dolar, ovo je novi trošak koji tjera robu iz Rijeke. Neka se radi o povećanju od samo pet dolara, teret će odavde otići, kaže jedan špediter koji je također bio na sastanku s direktorom Jadranskih vrata Passarom. Naveo je i neke promjene tarifa koje provodi koncesionar.

- Naprimjer, po novoj tarifi otvaranje brodskih skladišta plaćat će se 80 eura, dok Ancona, kao terminal sličan Rijeci, to naplaćuje samo 30 eura, a Kopar s puno boljom uslugom oko 50 eura. Kada se zbroje takve razlike po cijenama i novim tarifama jasno je zašto se bojimo za sudbinu prometnog pravca. Kada smo mu rekli da će teret ubog takvih promjena i troškova pobjeći iz Rijeke, Passaro nam je rekao da on zna čime će konkurirati Kopru, ali da nam to neće reći! Gledali smo ga u čudu! Još smo ga više tako gledali kad smo shvatili da on riječki kontejnerski terminal prepoznaje samo kao tranzitni prostor s namjerom da se roba carini na samom odredištu. Bude li tako, Rijeka postaje još manje konkurentna, a špediteri suvišni, kaže naš sugovornik.
Kontaktirali smo i direktora Jadranskih vrata Antonia Passara kojem smo rekli kako se agenti, špediteri i brodari protive najavljenim promjenama tarifa i pravila manipulacije s kontejnerima. Jedna je od teza da koncesionar mijenja tarife zbog višegodišnjeg investicijskog ciklusa koji provodi na kontejnerskom terminalu. Prema zagovornicima te teze, a takvih je sve više, investiranja koja su u tijeku podrazumijevaju povećanje tarifa, ali i žrtvovanje tereta u narednih nekoliko godina dok se ne riješi problem skučenosti prostora na kontejnerskom terminalu.

Špediteri, agenti i brodari, s druge strane, u svakom trenutku radi vlastitog opstanka, ali i jačanja prometnog pravca od kojeg žive, bore se, ne želeći čekati kraj investicijskog ciklusa, za što više tereta u riječkoj luci koji je koncesionar privremeno, dok se terminal ne posloži po njegovom planu, čak spreman žrtvovati zbog viših interesa.

Direktor Jadranskih vrata Antonio Passaro takve teze demantira.
- Trebalo bi biti jasno da naša koncepcija nije, niti će biti, da je teret žrtva »viših interesa« kako ste je vi nazvali. Naprotiv - mi ćemo se »boriti« za svaki pojedini kontejner koji se može obraditi u Rijeci, ali to treba biti učinjeno na razuman način i unutar uobičajene poslovne prakse. Stoga mi nećemo nastaviti sa dosadašnjom praksom manipulacije kontejnerima »bez naknade« niti možemo sebi dopustiti da nas se doživljava kao jeftino skladište roba. To je jasno objašnjeno agentima, špediterima i brodarima na prezentaciji koju smo za njih održali 27. prosinca prošle godine.
Nastaviti ćemo sa već započetim ulaganjima pa tako samo za ovu godinu očekujemo planirano ulaganje od 250 milijuna kuna i to ne računajući izgradnju novog područja terminala koju financira Lučka Uprava Rijeka. Naprotiv, ulaganja podrazumijevaju i smanjenje troškova za manipulaciju tereta kroz višu učinkovitost, a ne kroz povećanje cijena. Problem je što cijene koje su se prije naplaćivale, nisu pokrivale troškove, niti su se, iz nepoznatih razloga, naplaćivale sve usluge pružene na terminalu.
Zapravo, vjerujemo da ćemo kroz zajedničku suradnju Lučke Uprave, brodara i AGCT-a pokazati da su ukupni konačni troškovi manipulacije kontejnerskim teretom u Rijeci niži nego u okolnim konkurentskim luka. Treba napomenuti kako tarifa koju smo objavili pokazuje naviše cijene koje će se naplaćivati brodarima koji su naši direktni klijenti. Špediteri i vlasnici tereta nisu naši direktni klijenti već s brodarima pregovaraju o uvjetima i cijenama manipulacije njihovim teretom, kaže Passaro.

Hlača: Nastavljamo projekt Zagrebačkog pristaništa
- Lučka uprava Rijeka nastavlja s realizacijom projekta gradnje Zagrebačkog pristaništa, novog kontejnerskog terminala kao integralnog dijela Rijeka Gateway Projecta financiranog od strane Svjetske banke, te se uskoro očekuje potpisivanje ugovora o izgradnji pristaništa sa odabranim izvođačem. Rok izgradnje je 4 do 5 godine od datuma potpisivanja ugovora o izvođenju radova. Nakon što Lučka uprava Rijeka raspiše natječaj za dodjeljivanje koncesije za upravljanje kontejnerskim terminalom na Zagrebačkom pristaništu, društvo Jadranska vrata će, kao i svi ostali ponuđači, biti dobro došlo dostaviti svoju ponudu, poručuje Hlača.
Bez obzira na ravnateljeve optimistične najave terminal bi i u idealnim uvjetima, kasnio gotovo 8 godina!

Cijena već na web stranicama
Željko Bačev iz Garme kaže da je nevjerojatno da se nitko u Lučkoj upravi nije zapitao zašto je koncesionar na svojim web stranicama već objavio novu tarifu koja je nepovoljnija od dosadašnjih uvjeta, a još uvijek nije službeno verificirana od Lučke uprave!

»Master Plan« i Rijeka Gateway Project
Iz Lučke uprave potvrđuju kako je Ugovor o koncesiji za Kontejnerski i RO-RO terminal Brajdica između Lučke uprave Rijeka kao davatelja koncesije i Jadranskih vrata kao koncesionara 16. studenog 2001. sklopljen na rok od 10 godina. Rok je istekao 16. studenog 2011. Za naglasiti je da je između istih ugovornih strana dana 28. prosinca 2009. sklopljen Dodatak 8 naprijed navedenog (osnovnog) ugovora o koncesiji. U istom Dodatku 8 navedeno je, između ostalog. da se koncesija Jadranskim vratima za upravljanje kontejnerskim terminalom produžuje za razdoblje od 30 godina tako da ista koncesija ističe 15. studenog 2041. Isto tako, za navesti je da je društvo Jadranska vrata tek nedavno predstavilo vlastiti »Master Plan« razvoja Kontejnerskog terminala Brajdica koji u nekim svojim elementima nije usklađen sa planom razvoja kontejnerskog terminala Brajdica, koji je Lučka uprave Rijeka sačinila kroz projekt Svjetske banke (Rijeka Gateway Project) te koji je već određeno vrijeme u provedbi. Trenutačno timovi Lučke uprave Rijeka i društva Jadranska vrata rade na međusobnom usuglašavanju naprijed navedenih planova razvoja.

Izvor: www.novilist.hr

ARHIVA