Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Ploveće formule spašavaju nautičare

Djelovanje Sea Helpa najlakše je usporediti s načinom rada autoklubova poput njemačkog ADAC-a ili našeg HAK-a, s time da mi djelujemo na moru, kaže Marko Orlić. Iz Punta se organiziraju i koordiniraju sve akcije asistencija i spašavanja na području hrvatskog, slovenskog i talijanskog dijela Jadranskog mora

Koliko neugodne, čak i opasne znadu biti situacije u kojima vam, kad najmanje treba, na cesti zbog nekog razloga stane auto zasigurno znaju mnogi. Manje je onih koji znaju kakav je osjećaj kad vam, na sličan način, situacija izmakne kontroli na moru. Ostati u kvaru ili pak havariran na morskoj pučini, ne treba posebno objašnjavati, znatno je opasnija, izazovnija, a za nautičare i stresnija situacija pa stoga i ne čudi podatak kako je među ljubiteljima plovidbe, posebice onim sezonskim »rekreativcima«, sve veći broj onih koji se odlučuju dodatno osigurati za situacije »kad vrag odnese šalu« i to učlanjenjem u »Sea Help« sustav pružanja besplatne pomoći na moru. Sea Help Hrvatska dio je međunarodnog koncerna sa sjedištem u austrijskom Ebenseeu, kuće specijalizirane za pružanje svekolike pomoći na moru. Osim u našoj zemlji gdje djeluju od 2005. godine, Sea Help je već godinama prisutan i u Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj te Sloveniji. Hrvatska centrala Sea Helpa nalazi se upravo na otoku Krku, u Puntu, a djelatnici te tvrtke osim iz Punta Jadran još pokrivaju i iz svojih baza u Malom Lošinju, Puli, Zadru, Vodicama, Orebiću, a odnedavna i Splitu. Direktora hrvatske »ispostave« Sea Helpa, Puntara Marka Orlića zatekli smo jučer na radnom mjestu, u malom poslovnom prostoru smještenom na puntarskoj obali odakle se, u režiji triju djelatnica tamošnjeg »call-centra«, organiziraju i koordiniraju sve akcije asistencija i spašavanja na području hrvatskog, slovenskog i talijanskog dijela Jadranskog mora.

- Sea Help je izuzetno dobro ustrojen i organiziran sustav čije se djelovanje najlakše može usporediti s načinom rada autoklubova poput njemačkog ADAC-a, ali i našeg HAK-a, s time da mi djelujemo na moru, govori nam Marko Orlić, voditelj Sea Helpa Hrvatska. Usluge pomoći na moru koje pružamo uglavnom podrazumijevaju usluge tegljenja, dopreme goriva, odsukavanja i čestih »sitnih intervencija« poput odmatanja konopa s proplera plovila, nastavlja Orlić dodajući da, osim članova te nautičarske organizacije, usluge Sea Helpovih »plovećih asistenata« mogu koristiti i svi drugi nautičari, uz razliku da oni asistencije plaćaju sukladno cjeniku kompanije. Pozivom na naš telefonski broj (+385 919 112 112 ili +800 112 00 112) svi korisnici naših usluga, bili oni članovi Sea Helpa ili ne, mogu računati na najstručniju, najpouzdaniju, ali i najbržu moguću pomoć koju u sezonskim mjesecima pružamo u 24 satnom režimu, objašnjava nam naš sugovornik ističući da takav način rada podrazumijeva vrhunsku kadrovsku, ali i tehničku pokrivenost cijelog Jadrana, od njegova najsjevernijeg dijela pa do njegova južnog područja kojeg »pokrivaju« njihove kolege iz Orebića.
Intervencije na Jadranu iznimno su brojne pa je tako njihova kvarnerska flota u ovo ljeto ušla obnovljena i ojačana dvama novim plovilima - desetmetarskim gumenjacima (izgrađenih po željama i potrebama Sea Helpovih jadranskih mornara) opremljenim najmodernijom radarskom opremom pa čak i termo kamerama namijenjenim traženju i spašavanju ljudi iz mora u noćnim i uvjetima smanjene vidljivosti. Naši su brodovi opremljeni snažnim motorima pa tako kolege s Lošinja i mi ovog ljeta radimo na pravim formulama koje pogone po dva 300-konjska motora koji nam omogućuju plovidbu brzinom koja, u slučaju potrebe, doseže 50-tak čvorova. Zbog naše dobre organiziranosti, dostupnosti i brzine kojom djelujemo nerijetko u »vanrednijim« situacijama djelujemo i u suradnji s nadležnim državnim službama i tijelima zaduženim za organizaciju akcija spašavanja na moru, iako naš primarni cilj nisu takve već one komercijalne usluge koje pružamo našim članovima i nautičarima koji nam se obrate za pomoć, kaže Orlić dodajući da se broj korisnika njihovih usluga iz godine u godinu povećava.
Danas Sea Help sustav ima više od pet tisuća članova među kojima je najveći broj s njemačkog govornog područja. Razmjerno je velik broj članova i među Talijanima, a bilježimo i porast broja domaćih članova, nautičara koji u naš sustav ulaze ponajviše posredstvom osiguravajućih kuća kod kojih osiguravaju svoja plovila. Posla ima napretek, proteklih smo tjedana gotovo svakodnevno na moru što i ne čudi obzirom na razmjerno loše vremenske uvjete koji nas prate cijelo ljeto, nastavlja naš sugovornik dodajući kako je osim vremenskih neprilika i havarija koje iznenadne nevere u pravilu uzrokuju svakog ljeta značajan i broj intervencija uzrokovanih neiskustvom samih nautičara, ponekad i njihovom pretjeranom ležernošću.
Članovi Sea Helpa sve usluge plovećih asistenata i tehničara uživaju besplatno dok se svi ostali njihovom pomoći mogu služiti po komercijalnim uvjetima, sukladno njihovu cjeniku. Cijena godišnje članarine, ovisno o veličini plovila, kreće se od 120 do 350 eura.
- Za brod duljine od 8 do 10 metara, kakvih je zapravo i najviše, članaraina se kreće od 120 do 150 eura što i nije previše uzme li se u obzir vrijednost tih plovila, činjenica da za njihov privez vlasnici godišnje izdvajaju i po nekoliko tisuća eura, ali i podatak da dobar dio takvih plovila troši i po stotinu litara goriva na sat, zaključuje Orlić.
Ono što je interesantno, ali i indikativno, posljednjih godina primjećujemo i porast broja intervencija uzrokovanih krizno-recesijskim trendovima. Naime, objašnjava nam svoju konstataciju Orlić, teško je ne primjetiti kako je dobar dio tehničkih intervencija koje ionako nose glavninu našeg posla uzrokovan i više nego očitom štednjom vlasnika plovila na njihovom održavanju. Najčešći razlozi naših isplovljavanja tako se ove godine vezuju uz pucanja remena na motorima, praznih akumulatora, zaštopanih filtera i drugih sitnica i kvarova do kojih, da su brodovi bili pravovremeno servisirani i bolje održavani, zasigurno nebi dolazilo. Teško je ne primjetiti kako se mnogi vlasnici plovila, čak i onih velebnijih, posljednjih godina odlučuju na štednju po pitanju održavanja i preventivnih servisiranja zbog čega ih njihova plovila naposljetku često iznevjere na moru.
Kao i svake godine, i ove bilježimo situacije u kojima ljudi na pučini ostaju bez goriva, ali i one u kojima neki precjenjuju svoje skiperske vještine ili se, zbog kratkoće svog godišnjeg odmora, odlučuju isploviti čak i u situacijama kad znaju da je najavljeno nevrijeme. U svim tim situacijama naše ekipe »uskaču«, pomažu, ali i spašavaju, kako ljude tako i njihova plovila koja u pravilu teglimo do najbližeg mjesta gdje je moguć popravak. Situacija, kao i u svakom drugom poslu s ljudima, imam svakojakih, kazuje nam naš sugovornik objašnjavajući da dolazak Sea Helpovih asistenata na mjesto intervencije, uz najčešće izraze olakšanja, često prate i prilično nervozne reakcije nautičara ozlojeđenih spoznajom da im je oštećeno ili čak uništeno plovilo. Često se susrećemo i s nervozom ljudi uzrokovanom spoznajom da im je »propao« godišnji odmor koju, jednako tako često, kad im uklonimo kvar ili ih pak izvučemo iz kakve druge »nezahvalne« situacije, zamijeni jednako intenzivan osjećaj zahvalnosti i olakšanja. U svakom slučaju, posao kojim se bavimo zahtjevan je i ozbiljan, ponekad čak i opasan, ali je jednako tako i lijep jer nema ljepšeg osjećaja od onog koji vam stvara stisak ruke i osmijeh čovjeka kojemu ste pomogli u nevolji, zaključuje Orlić

Izvor: www.novilist.hr

ARHIVA