Plastika će otjerati dupine iz Jadrana
Znate li kako prepoznati frišku ribu na peškariji, kako jesti škampe, zašto nam je važna morska trava posedonija, te kako se ponašati prilikom susreta s morskim psom, samo su neka od pitanja čije odgovore i te kako dobro znaju članovi "Oceanusa", splitske udruge studenata morskog ribarstva i biologije mora koji ovih dana pripremaju edukativne radionice za splitske osnovce. Cilj je ovim mladim biolozima promovirati svoju struku, ali i svijest o važnosti zaštite mora, morskih stanovnika i svega što je vezano uz more.
- Projekt smo nazvali jednostavno "Volim more", a uključuje ne samo predavanje nego i sudjelovanje učenika u raznim akcijama na terenu, od čišćenja okoliša, upoznavanja s ribljim vrstama, pa do seciranja riba... - kažu nam u "Oceanusu", objašnjavajući kako žele zapravo približiti ljude moru koje je puno više od one slike na turističkim razglednicama.
- Prelov, globalno zatopljenje, tankeri, smeće, invazivne vrste u moru, sve to remeti ravnotežu u prirodi. Prošle godine radili smo projekt "Popisivanje komercijalnih vrsta riba s ribarnice" i uvidjeli da se ponuda znatno promijenila u odnosu na prošle godine. Među pedesetak vrsta koje se nađu na splitskoj peškariji, tune su jako rijetke, škampi sve manji, kao i inćuni, a nema više ni kapitalaca koje redovito otkupe restorani. Zato su cijene porasle, pogotovo petkom kada je i najbolja ponuda, ali za desetak posto veću cijenu nego drugih dana. E sad, friško ili iz leda, to ovisi od kašete do kašete - kaže nam voditeljica tog projekta Ivana Radonić.
Njezin kolega David Udovičić stručnjak je pak za morske pse. Upravo izrađuje "Vodič za identifikaciju morskih pasa Jadrana putem dorzalne i kaudalne peraje" koji će namijeniti spasilačkim službama, lučkim kapetanijama, marinama, ribarima, ali i turistima. Zar nam prijeti najezda morskih pasa, zapitali smo ga.
- Nema straha! Ipak smo mi predatori, a morski psi ugrožena vrsta. No, treba znati kako se ponašati u određenom trenutku. U Jadranu ima tridesetak vrsta morskih pasa i samo su neki opasni poput morske psine ili potencijalno opasni poput modrulja. No, zasmetalo me što mediji često šire paniku kada netko vidi dupina, a oni napišu da je psina u pitanju. Stoga sam osmislio taj edukativni vodič. Ako se pak susretnete s morskim psom, treba ostati miran, zauzeti vertikalan položaj, raširiti se koliko možeš kako bi pas mislio da ste ogromni. Podvodni ribolovci tako otjeraju neželjene posjetitelje - savjetuje David, jedan od četrdesetak članova "Oceanusa" koji imaju čitav niz projekata kojima pridonose zaštiti mora i planete Zemlje.
Njihova predsjednica Nestija Juretić navodi nam niz akcija čišćenja plaža i podmorja, ali i planina. Naime, svi članovi jako su aktivni, rone, bave se speleologijom, pišu projekte, penju se, pa su tako nedavno čistili okoliš planinarskog doma na Mosoru i sve vreće sa smećem odvukli do kamiona u Sitnom. Na Dan planeta Zemlje glasno su kričali na Rivi željeći potaknuti i podsjetiti sugrađane na važnost zaštite okoliša, kao i na činjenicu da su male akcije one koje su ponekad veoma značajne.
-Sa zakonskog aspekta more se odlično čuva, ali u praksi to nije baš tako. Evo, ostali smo šokirani količinom smeća prilikom čišćenja Kašjuna. Bilo je tu svega, najviše boca, guma i željeza. Općenito su nam morska staništa dosta uništena. Evo, izlov prstaca je zabranjen, a ima ih svaki restoran. No, najviše nas brine plastika koja je prava prijetnja dupinima i kornjačama u moru jer je zamijene za meduze, ali i balastne vode... - vele nam mladi biolozi puni planova za očuvanje ovog našeg plavog bogatstva. Svjesni aktualne gospodarske situacije u zemlji, mnogi od njih sanjaju priliku za posao u nekoj stranoj zemlji.
- Puno smo na terenu, stječemo dragocjeno iskustvo koje se vani traži. Ipak, radije bih ostala ovdje, u nekom od nacionalnih parkova ili pak u akvakulturi, no za sada je jako teško zaposliti se u tom sektoru - kaže nam Marina Tomaš iz "Oceanusa".
Izvor: www.slobodnadalmacija.hr