Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Patrolni brod hrvatske Obalne straže za 10 milijuna €?

Iz Ministarstva obrane RH najavili su realizaciju dugo očekivanog projekta izgradnje obalnog ophodnoga broda za Obalnu stražu. Već 1. rujna, kako je najavljeno, MORH će raspisati natječaj za izradu prototipa, a prema projektu Brodarskog instituta iz Zagreba. Krajem 2012. trebao bi biti izabran graditelj prototipa, a brod isporučen naručitelju polovinom 2014., što je, opravdano se sumnja u brodograđevnim krugovima, u odnosu na hrvatske prilike i način na koji se do sada radilo - vrlo upitno.
Kako su javili pojedini mediji pozivajući se na MORH, brod bi se u slučaju rata prenamijenio u ratni brod, što u velikoj mjeri povećava cijenu.
Tehničke generalije broda su poznate: bit će dug 42 metra i širok osam metara, težine do 200 tona, posadu će činiti 14 članova, a od naoružanja imat će pramčani top od 20 mm te strojnice od 12,7 mm. Međutim, kad je riječ o cijeni i taktičkoj namjeni, onda je to projekt s puno nedoumica, kontradikcija i nedorečenosti. U prvom redu, odabirom Brodarskog instituta za izradu projekta MORH je u startu eliminirao mogućnost da natječaj za odabir brodograditelja bude međunarodnoga karaktera.
Naime, teško je očekivati da bi neko od europskih vojnih brodogradilišta poput njemačkih "Thyssen-Kruppa" i "Lurssena", talijanskog "Finincatieria" ili francuskog "DCN-a", gradio brod koji sami nisu projektirali i tako mukotrpno stečen ugled stavili na kocku. Odnosno, nema šanse da navedena brodogradilišta grade brod po projektu njima nepoznatog i malog instituta bez značajnih referencija u ratnoj brodogradnji u posljednjih dvadesetak godina. Mnogi sumnjaju da će brod u konačnici koštati 10 milijuna eura, na koliko je procijenjena izgradnja. Svježe je sjećanje na mali protuminski brod "Korčula", za koji je također BI izradio projekt i tehničku dokumentaciju, koji se gradio 13 godina umjesto godinu i pol, a umjesto planiranih 50 milijuna kuna, na koncu je koštao 70 milijuna. Bio je to zadnji ratni brod isporučen u samostalnoj Hrvatskoj. Dakle, s razlogom u pomorskim krugovima, posebno u Obalnoj straži, ali i HRM-u, vlada bojazan da bi se loša iskustva mogla ponoviti, a za to Hrvatska nema ni novca ni vremena.

Nekolicini visokih časnika Obalne straže i HRM-a, redom aktivnih zapovjednika brodova, s kojima smo razgovarali nije jasna formulacija u projektu koja kaže da će to biti "javni brod Obalne straže koji će se u slučaju potrebe moći prenamijeniti u ratni brod za HRM". Naime, izgradnja budućeg ratnog broda podrazumijeva i posebne standarde izgradnje. Primjerice, ratni brod podrazumijeva veći broj elemenata uzdužne i poprečne čvrstoće trupa, uz posebne spojeve strojeva i opreme s trupom, a sve radi povećanja otpornosti trupa broda i njegovih vitalnih uređaja na udarce podvodnih eksplozija. Vojni standardi izgradnje patrolnog broda podrazumijevaju i kemijsko-biološku zaštitu brodskih prostorija, posebno onih u kojima se nalazi posada.
Dakle, posebno brtvljenje vrata i otvora na brodu, te sposobnost dizanja tlaka u unutrašnjosti. Radi veće otpornosti na vatrene udare, potreban je i veći broj vodonepropusnih prostorija. Od radara nužan je borbeni 2D radar i sustav za upravljanje paljbom, pramčani top minimalnoga kalibra 30 do 40 mm (minimum za protubrodsko djelovanje u ratu) te instalacije za protubrodske rakete. Međutim, potvrđeno nam je u MORH, brod neće nositi protubrodske rakete. Postavlja se pitanje čemu onda mogućnost prenamjene ophodnoga broda u ratni brod uz ugradnju viška snage motora od oko 2000 kW? To je još jedna kontradikcija u projektu.
Ako brod već neće nositi protubrodske rakete, časnici Obalne, odnosno HRM-a pitaju se s kojim naoružanjem takav brod može u budućnosti voditi i dobiti eventualni boj na moru? Sve te kontradikcije proizlaze iz činjenice da u projektu nisu definirani taktičko-tehnički zahtjevi. S druge strane, ako će to biti javni brod za Obalnu stražu, postavlja se i pitanje zašto će se brod u cijelosti financirati iz državnog proračuna ako se već može aplicirati na europske fondove za izgradnju takvih plovila.

Kandidati za gradnju
Koji od domaćih škverova može izgraditi budući hrvatski patrolni brod? U prvom redu tu je "Adria Mar", jedini domaći brodograditelj koji je za inozemno tržište (Libiju) gradio vojne brodove, ali nemaju svoje brodogradilište. Također, tu je i splitsko "Brodogradilište specijalnih objekata" s velikim, ali sada potpuno zastarjelim iskustvom u izgradnji vojnih plovila. Gradili su podmornice, ali i fregate za Indoneziju i Irak. Iskustvo imaju i velolučki "Greben" i šibenski NCP.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA