Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Otvorena sezona lova na jastoge

S prvim smirivanjem ovotjedne nevere, komiški i viški ribari zaplovili su put otvorenog mora - Palagruže, Jabuke, Svetog Andrije, Brusnika i Biševa, ulazeći u ovogodišnju sezonu lova na jastoge, otvorenu do 10. rujna.

Ulov im se višestruko isplati, za kilogram jastoga dobivaju po 270 do 300 kuna, pa im na putu do zarade treba samo mirno more. Ljuti ih tek činjenica da se isti taj kilogram u viškim restoranima prodaje za 600 do 700 kuna, dvostruko i još nešto malo više od njihove cijene.

Iako pomalo ljuti zbog takve raspodjele, u viški se akvatorij uputilo 30-ak komiških i dvije do tri viške ribarice. Njihovi vlasnici i posade se nadaju kako će ih ova sezona dočekati, s ako ne istim, onda makar većim ulovom, koji je prošle godine za nepuna tri mjeseca lova na jastoge iznosio oko 9,5 tona.

Neslužbena je to procjena ribara kojih osim stagniranja ulova tijekom posljednjih godina, najviše brine, kažu, niža otkupna cijena.

- Istina je, ulov stagnira u zadnje vrime, no još je uvijek zadovoljavajući - potvrđuje 51-godišnji Komižanin Zdravko Demaria, posljednjih 20 godina profesionalni ribar.

- Nadam se samo da nam ova sezona lova na jastoge neće biti lošija od prethodne, i onda bi bilo dobro. A što se tiče otkupne cijene, nekada je ona bila i bolja od ove sadašnje, koja počinje od 270 kuna po kilu.

Mene zapravo više muči i ljuti ona konačna cijena. Ona astronomska cijena za kilogram jastoga u restoranima, koja se zavrti i oko 700 kuna. Kada bi ona bila malo niža, uvjeren sam da bi i potražnja za jastozima bila veća - kaže Zdravko Demaria.

Jastozi su u viškim restoranima, od kojih su neki poznati diljem svijeta, kurentna roba. Bogata klijentela, VIP-ovci, jahtaši, vikend-turisti koji u Vis i Komižu dolaze samo na kraći raskošni odmor prepun dobre hrane i pića, ne posustaju kada su jastozi u pitanju.

Ovakvi tipovi delicija idu kao ludi, cijena od 600 do 700 kuna po kilogramu jastoga u viškim restoranima ne predstavlja im apsolutno nikakav problem.

Da je i viša dobro bi prošla, potvrđuju viški ugostitelji koji veći problem vide u tome što im malo iza sredine kolovoza već standardno ponestane jastoga i oborite ribe.

- Kod mene se jastog s tjesteninom prodaje za 150 kuna, a kilo mi dođe 600. I znate šta ću vam reć, koliko god mi dođe jastoga i velikih škampi, nikad ih dovoljno. Onaj ko ih voli jest, taj će ih i kupit, taj i ne pita za cijenu. Nama je veći problem taj što oko 20. kolovoza nastupi takva kriza da na cilom otoku ne možeš nać đavlijeg jastoga. A Talijani ga traže li, traže - kaže Luce Knego, vlasnica Vala, jednog od najpoznatijih viških restorana, smatrajući kako će se nabavna cijena za kilogram skupocjenog raka ove godine kretati od 300 do 320 kuna.

Tvrdi kako su restorantske cijene za ovog skupocjenog raka još uvijek niže od europskih. Na talijanskim peškarijama, navodi i taj podatak, cijena kilograma jastoga ide od 70 do 80 eura, što je u konačnici mnogo više nego u našem kraju.

S njenim se konstatacijama slaže i Dean Jankov Beba, na otoku znan i kao kralj oborite ribe i jastoga. I on drži kako jastoge u restoranima uglavnom naručuje bogatija ekipa, pa je i cijena koja se za njih traži realna.

- Problem je u tome što se danas malo ribe lovi. Slabi su ulovi, ribari ne mogu živit kao prije od njega. A znamo svi dobro da oni ne rade zbog zabave, nego da bi prehranili obitelji.

Već deset godina ribom snadbijevam desetak otočkih restorana, radim s desetak ribara od kojih ju otkupljujem. I reću otvoreno, ribe više nema kao prije, ribari je ne love dovoljno, a imaju i ogromne troškove goriva i ostalih izdataka. Zato se ribari i ljute. U kolovozu najbolja riba i skupocjeni raci presuše, kao da nestanu, pa moram sa strane nabavljati robu.

S Paga, Novalje, drugih otoka. Eto u čemu je problem. Bojim se samo da za nekoliko godina ne budemo prisiljeni iz drugih zemalja kupovati ribu po kvaliteti nekoliko puta lošiju od naše - kaže Beba.

S prvim smirivanjem ovotjedne nevere, komiški i viški ribari zaplovili su put otvorenog mora - Palagruže, Jabuke, Svetog Andrije, Brusnika i Biševa, ulazeći u ovogodišnju sezonu lova na jastoge, otvorenu do 10. rujna.

Ulov im se višestruko isplati, za kilogram jastoga dobivaju po 270 do 300 kuna, pa im na putu do zarade treba samo mirno more. Ljuti ih tek činjenica da se isti taj kilogram u viškim restoranima prodaje za 600 do 700 kuna, dvostruko i još nešto malo više od njihove cijene.
Iako pomalo ljuti zbog takve raspodjele, u viški se akvatorij uputilo 30-ak komiških i dvije do tri viške ribarice.

Njihovi vlasnici i posade se nadaju kako će ih ova sezona dočekati, s ako ne istim, onda makar većim ulovom, koji je prošle godine za nepuna tri mjeseca lova na jastoge iznosio oko 9,5 tona. Neslužbena je to procjena ribara kojih osim stagniranja ulova tijekom posljednjih godina, najviše brine, kažu, niža otkupna cijena.

- Istina je, ulov stagnira u zadnje vrime, no još je uvijek zadovoljavajući - potvrđuje 51-godišnji Komižanin Zdravko Demaria, posljednjih 20 godina profesionalni ribar.
- Nadam se samo da nam ova sezona lova na jastoge neće biti lošija od prethodne, i onda bi bilo dobro. A što se tiče otkupne cijene, nekada je ona bila i bolja od ove sadašnje, koja počinje od 270 kuna po kilu.

Ovakvi tipovi delicija idu kao ludi, cijena od 600 do 700 kuna po kilogramu jastoga u viškim restoranima ne predstavlja im apsolutno nikakav problem.

Da je i viša dobro bi prošla, potvrđuju viški ugostitelji koji veći problem vide u tome što im malo iza sredine kolovoza već standardno ponestane jastoga i oborite ribe.

Najmanje 24 centimetra
Pravilnik o gospodarskom ribolovu decidirano navodi kako minimalna dopuštena veličina jastoga koji se smije loviti i stavljati u promet, iznosi 24 centimetra, upravo kao u zemljama Europske unije.

U Pescari 180 eura
Ma ljudi moji jastog vani, evo u Pescari, nikad nije ispod 180 eura. Ako sezona traje 60 dana koliko traje kod nas na Visu, e onda ova brojka od 600, 700 kuna nije preskupa. A od čega ćemo živit. Pa ljudi moraju na otoku živit, imaju troškove, ulažu u svoj rad, u restorane, pa nek se i zaradi nešto za dane kad na otoku nikoga nema. Uvik ima onih koji će to i platit. Moramo bit svjesni kako mi nismo Istra, i da nećemo bit ka ona još puno vrimena. Šta bi se reklo, šta južnije, to tužnije - kaže kapetan Andro Slavić, koji se dugo u Visu bavio ugostiteljstvom.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA