Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Otrovni grabežljivci iz Crvenog mora tamane nam srdele

Bez medijske pompe, posve samozatajno, u Zagrebu su dodijeljene nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2012. godinu. Jednu od dviju nagrada za prirodne znanosti i matematiku dobio je prof. dr. sc. Jakov Dulčić, znanstveni savjetnik sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Dulčić je nagrađen za znanstvena otkrića alohtonih vrsta riba i rakova u Jadranskome moru i analize njihova potencijalnog utjecaja na autohtone populacije i na cjelokupni ekosustav Jadranskog mora, koja su objavljena u knjizi "Nove ribe Jadranskog i Sredozemnog mora" (2011.), te u 12 znanstvenih radova objavljenih u časopisima "Journal of Applied Ichthyology", "Cybium", "Crustaceana", "Acta Ichtyologica et Piscatoria" i "Journal of Fish Biology". Nagrada je, u stvari, pristigla za njegov cjelokupni znanstveni opus vezan uz navedenu problematiku.
Na punti Marjana, u Laboratoriju za ihtiologiju i priobalni ribolov, prof. Dulčić dvadesetak godina sa suradnicima predano radi na projektima istraživanja mora i njegovih stanovnika, kao i utjecaju klimatskih promjena na more i živi svijet u njemu, popisuje nove vrste i brine se za spas narušene morske faune, a sve to uz skromnu financijsku potporu. Samo uski krugovi znaju da je riječ o jednom od vodećih morskih istraživača na Mediteranu, te jednom od najproduktivnijih domaćih znanstvenika po broju objavljenih radova (dosada više od 300 znanstvenih i stručnih radova!).
Takvi stručnjaci dospijevaju u medije jedino kada se kod nas pojavi neka čudnovata nova vrsta, koju je pak Dulčić već negdje upisao.
- Nagrada HAZU je dokaz da se ipak prati rad znanstvenika, no meni najviše smeta što kod nas ne postoji u stvarnosti snažniji nacionalni interes za znanost i znanstvena istraživanja. Neka sredstva se dobiju, no sve je to malo, a i sredstva se nepravilno raspoređuju, pa neki resori dobiju više, neki manje, a trebalo bi ih pošteno podijeliti. Mi, primjerice, na teren idemo s ribarima, a najmanje brodom "Bios II" zbog troškova. Konačno, ne mogu se sva istraživanja pokrivati sredstvima koja bi se tražila preko projekata u EU, već moraju postojati i osigurana nacionalna sredstva koja će poslužiti u tu svrhu. Hrvatski sustav mora pružati znanosti općenito puno više. Svakako bi se trebali potruditi da se reguliraju financiranje i kvalitetni izbor studenata, doktoranata i postdoktoranata u svim sferama obrazovanja i znanosti. No, unatoč svemu, naši stručnjaci rade čuda kada je istraživanje mora u pitanju - smatra prof. Dulčić.

Zajedno s Brankom Dragičevićem popisao je 46 novih vrsta riba za jadransku, te 44 za sredozemnu ihtiofaunu (od 2002. do danas). Nakon tog popisa objavljenog u ranije spomenutoj knjizi zabilježili su još neke vrste poput kreolske vučice, anđeoske kraljice i srebrnopruge napuhače. - Zbog povećane brojnosti toploljubnih vrsta, cijelo Sredozemlje se nalazi pod utjecajem procesa "tropikalizacije". Aktivnom migracijom u Sredozemno more nove vrste riba dolaze preko Gibraltara i Sueskog kanala.
U Jadranu je već zabilježeno 14 "lesepsijskih migranata", znači riba koje su dospjele iz Crvenog mora preko Sueskog kanala. Neki od njih su izraziti grabežljivci, pa na taj način mogu izravno utjecati na hranidbene lance u jadranskom ekosustavu. U svakom slučaju povećana brojnost nekog grabežljivca, kao na primjer plavotočkaste trumpetače, može značajno utjecati na autohtone riblje vrste poput srdele, inćuna, bukve i gire, jer se njima intenzivno hrani. Postoji i problem konzumacije nekih vrsta koje mogu u svom tkivu sadržavati akumulirane otrove i toksine te na taj način ugroziti ljudske živote. Nekoliko smrtnih slučajeva već je dosada zabilježeno u zemljama istočnog Sredozemlja, gdje je došlo do konzumacije srebrnopruge napuhače pristigle iz Crvenog mora.
Do smrti je došlo zbog nepravilne pripreme mesa te ribe. Meso ove ribe sadrži jak otrov tetraodotoxin, koji se najviše taloži u gonadama, dakle spolnim žlijezdama i jetri. Usprkos tome, meso ove ribe je izrazito cijenjeno u Japanu, gdje je jedna od najskupljih poslastica uopće, a spremaju je samo posebno obučeni kuhari. Jelo se zove "fugu", što znači napuhača. Neke od vrsta koje bi mogle zasigurno naći svoje mjesto u prehrani našeg stanovništva jesu neke vrste kirnji koje su dospjele iz Crvenog mora, zatim dvije vrste barakuda, te trorepan - otkriva naš sugovornik.

Na probleme u ribarstvu i ulazak Hrvatske u EU, Dulčić gleda optimistično. U veljači ove godine Europski parlament glasovao je za snažnu reformu ribarstva u svrhu oporavka europskih mora i oceana te osiguravanja održivosti ribarstva u EU, što je veliki trijumf, pogotovo u ovim kriznim vremenima i unatoč snažnom protivljenju pojedinih političara koji su zagovarali neodržive interese industrije, smatra Dulčić.
- Nužno je smanjivati ribolovne napore u nekim ključnim područjima, te donositi planove upravljanja. Pritom je veliki izazov pronaći pravu ravnotežu aktivnosti koja će osigurati održivost sektora, ali i očuvanje resursa. U kratkoročnom razdoblju, mjere mogu značiti restrikcije i smanjenja, koja dugoročno mogu dati izrazito pozitivne rezultate. Dio uspjeha ovisi o ribarima i njihovoj svijesti o načinima iskorištavanja resursa i aktivnostima koje trebaju poduzeti, kao i o spremnosti administracije i znanosti da pravovremeno i na pravi način prezentiraju stanje i mogućnosti - veli ovaj znanstvenik, navodeći kao nužne mjere: nepovećavanje ribolovnog napora, zaštitu posebno osjetljivih područja, preispitati minimalne lovne dužine, korištenje selektivnijih tipova ribolova, promjene oka na mrežama, uspostaviti monitoringa prema DCF-u...
- Jadran je od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku. Njegova zaštita, očuvanje i obnavljanje prirodnih datosti imaju za cilj očuvanje biološke raznolikosti i morskih ekosustava kao bi se omogućila i osigurala održiva uporaba morskih resursa na dobrobit sadašnjih i budućih generacija. U svakom slučaju RH mora izdvajati dostatno nacionalnih sredstava u istraživanje i zaštitu Jadrana kako bi ulagala u budućnost. Bez obzira na sve tekuće probleme i potencijalne opasnosti, ja sam osobno ipak optimist s vjerom da ćemo svi zajedno u tome uspjeti - smatra dr. Dulčić.

Balastne vode
Jadran bi u dogledno vrijeme trebao biti proglašen posebno osjetljivim morskim područjem, u kojem će se zabraniti izmjena balastnih voda u potpunosti za sve brodove koji dolaze iz drugih morskih područja, pa će mu se pružiti primjerena zaštita barem u pogledu ove vrste onečišćenja.

Povijest svjetske ihtiologije
Prof. dr. sc. Dulčić je i redovni profesor na preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima Sveučilišta u Splitu, Dubrovniku i Zagrebu. Glavni je i odgovorni urednik znanstvenog časopisa Acta Adriatica, koji izdaje Institut za oceanografiju i ribarstvo. Za svoj znanstveni doprinos dobio je i Osobnu nagradu grada Splita za 2010. godinu. Upravo se tiska knjiga ‘Ribe rijeke Neretve' (Glamuzina, Tutman, Pavličević, Bogut i Dulčić), a u pripremi je Dulčićeva ‘Povijest svjetske ihtiologije'.

Ugrožene vrste
U Jadranu i Sredozemlju su danas najugroženije hrskavične ribe (morski psi, morske mačke, raže i himere). Prema Crvenoj knjizi morskih riba Hrvatske, u Jadranskom moru je 16 vrsta hrskavičnjača pred izumiranjem, od ukupno 53 vrste koje su zabilježene. Većina morskih pasa imaju važnu ulogu u održavanju morskog ekosustava zdravim, jer se hrane bolesnim ili iznemoglim jedinkama plijena i tako spriječavaju širenje bolesti, a također na taj način u morskom ekosustavu ostaju jake i zdrave jedinke, koje mogu dati mnogobrojno i zdravo potomstvo.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA