Mala Stupica/Žirje Otok maslina, loze i ribe

Otok Žirje najudaljeniji je otok u šibenskom akvatoriju, ukupne površine 15,43km2. Pretpostavlja se da je ime dobio po nekoć gustim šumama mediteranskog hrasta sa plodovima žira.

Povijest Žirja seže daleko u prošlost. Zbog položaja otok je od davnina imao ulogu predstraže, tako da je već u 6. stoljeću ovdje podignuta kasnoantička utvrda, čiji su ostaci i danas vidljivi na Gradini, lokalitetu iznad uvale Velika Stupica te na brdu Gustijerna, iznad uvale Mala Stupica. O strateškoj važnosti Žirja svjedoče i tragovi starih građevina kojima je otok bio utvrđen.
Povijest nadalje govori da je hrvatski kralj Petar Krešimir IV., 1059. godine, otok Žirje darovao benediktincima. Nakon toga su ga bribirski knezovi, zajedno sa Murterom ustupili Zadranima, a oni ga 1323. godine opet vraćaju pod okrilje Šibenika.
Crkva Velike Gospe, sagrađena 1480. godine, vrijedan je otočni spomenik. Za vrijeme mletačke vladavine, posjede na ovom otoku imale su plemićke obitelji iz Šibenika. Međutim 1572. godine, za vrijeme Ciparskog rata, Turci su slomili otpor otočana i do temelja opustošili otok. Mnogo godina kasnije, u Domovinskom ratu, Žirje ponovo dobiva ključnu ulogu. S njegovih se vrhova branio Šibenik od neprijateljskog djelovanja s mora, kopna i zraka.
Otok je reljefno interesantna kompozicija: uzdužno se prostiru dva izdignuta bila, a u srednjem dijelu prostrano je plodno polje. Razvedenu obalu dodatno krasi mnoštvo grebena i otočića. Od poljoprivrednih kultura uzgaja se maslina, vinova loza, smokva i šljiva, a akvatorij otoka poznat je po brojnim lovištima ribe. Osim toga, vidjeti na pučini igru dupina, ovdje nije rijetkost.
Mnogo je stanovnika Žirja kroz prošla desetljeća napustilo otok u potrazi za boljim životom. Jedni su odselili na kopno, drugi emigrirali, uglavnom na američki kontinent, a treći su postali pomorci. Današnji se stanovnici, osim zemljoradnje i ribarstva, počinju baviti i turizmom. Smještaj će gostima ponuditi u svojim obiteljskim kućama, razasutim po brojnim slikovitim žirjanskim uvalama, nautičarima jako dobro poznatim. Nautičari, naime, u prirodno zaštićenim lukama već godinama pronalaze trenutke odmora krstareći duž Jadrana. S druge strane, više od 20km uređenih biciklističkih staza (asfaltirane, terenske i brdske) i još više pješačkih staza, prilika su za rekreaciju različite težine i trajanja. Svi drugi posjetitelji iskoristit će dobru brodsku povezanost sa Šibenikom kako bi upravo na Žirju proveli diskretan ugođaj ljeta. (preuzeto sa infoadriatic.com)

ŽIRJE INFO