Pula Obavezno pogledati u Puli

Amfiteatar

Najpoznatiji i najznačajniji spomenik, građevina od koje započinje i završava svaki obilazak grada - puljska Arena - građevina u kojoj su se priređivale borbe gladijatora. Građena je u I stoljeću, u vrijeme vladavine cara Vespazijana, istovremeno s najvećom i najpoznatijom građevinom te vrste - Koloseumom u Rimu.

Eliptičnog je oblika, s glavnom osi dužine 130 metara i kraćom osi 100 metara. U sredini je ravni prostor - borilište, a gledatelji su sjedili na kamenim stepenicama ili stajali u galeriji. Smatra se da je Arena mogla primiti 20.000 gledatelja. Građena je od domaćeg vapnenca. U srednjem vijeku Arena je korištena za viteške turnire i sajmove.

Danas se koristi za ljetne priredbe - Filmski festival, Operna sezona, Konjički festival, koncerti... kada može primiti oko 5000 gledatelja. U podzemnoj prostoriji, koja je ranije služila gladijatorima, danas je postavljena stalna izložba "Maslinarstvo i vinogradarstvo Istre u antici", obogaćena rekonstrukcijama mašina za proizvodnju ulja i vina (mlinovi, tijeskovi, posude za taloženje), te amforama koje su služile kao ambalaža za prijevoz ulja i vina.
Arena je smještena van gradskih zidina stare Pule zbog svoje veličine i zemljopisne pogodnosti, a do samog grada vodi nas cesta utemeljena u doba Vespazijana po kojem je i dobila ime - Via Flavia, a koja i danas predstavlja jednu od glavnih gradskih prometnica.

Slavoluk Sergijevaca - Zlatna vrata

"Zlatna vrata" - podignut 29-27. g. p.n.e. od strane obitelji Sergijevaca, a u čast tri pripadnika porodice koji su obnašali visoke činovničke dužnosti u Puli. Slavoluk se naslanjao uz gradska vrata Porta Aurea tako nazvana ili zbog bogatstva ukrasnog luka ili zbog pozlate vratnica. Vrata i bedem srušeni su početkom XIX stoljeća uslijed urbanizacije i širenja grada van bedema.

Slavoluk je izgrađen u korintskom stilu s jakim helenističkim maloazijskim utjecajima u načinu i motivima ukrašavanja. Budući da istočni dio nije bio vidljiv, ostao je većim dijelom klesarski neobrađen, dok je zapadna strana, vidljiva - gradska, bogato ukrašena. Danas se na malom trgu uz Slavoluk dešavaju kulturne priredbe - kazališne i zborske, a uz samu ulicu brojne su trgovine.

Augustov hram

Hram na Forumu posvećen božici Romi i caru Augustu. Sagrađen između 2. godine prije Krista i 14. godine, kad je August preminuo. Oblikom je tipična hramska konstrukcija. Funkcija se hrama mijenjala: završetkom poganske antike osnovna je funkcija hrama prestala, te je korišten kao crkva, potom skladište žita, da bi početkom XIX stoljeća u njemu bio smješten muzej kamenih spomenika. 1944. g. pogođen je bombom i gotovo potpuno uništen; rekonstrukcija se izvršila od 1945. do 1947.g., a danas je u njemu manja izložba antičke skulpture od kamena i bronce.

Za drugi hram-blizanac, od kojeg je sačuvan samo stražnji zid, pretpostavlja se da je izgrađen u isto vrijeme i u istom stilu, a, prema predanjima, naziva se Dijanin hram.

Gradska Vijećnica

U vrijeme kad je Pula bila slobodna gradska općina, nastala je na Forumu palača - sjedište gradske samouprave. Za Mletačke uprave bila je sjedište kneza i providura, kasnije i do danas sjedište gradonačelnika. Nadograđivanje tijekom više stoljeća (od X. do XVI. stoljeća) dovelo je do nastanka građevine koja predstavlja iznimni spoj arhitektonskih stilova od Romanike do Renesanse. Natpis ugrađen na pročelju, koje je inače obnovljeno u XVI. stoljeću datira nastanak Vijećnice 1296. godine: ta godina vjerojatno označava prvu temeljitu rekonstrukciju i nadogradnju, jer je bez sumnje i ranije na tom mjestu postojalo sjedište gradske uprave.

Starije faze graditeljskog razvitka Vijećnice najbolje su vidljive na istočnom zidu, na kojemu se isprepliću razni stilovi romaničkog i gotičkog razdoblja. Skulpture Telamona i Sirene na uglovima kojega zatvaraju renesansni stupovi, te baroknim otvorima prozora posljednje su graditeljske preinake vanjskog izgleda Vijećnice: zapuštenost, trošnost i nemarnost ostavili su znatne tragove u strukturi građevine koja je nedavno temeljito restaurirana.

Dvojna vrata i gradski bedemi

U antičko i srednjevjekovno doba čitav je grad bio opasan bedemima, a prolaz je omogućen s desetak vrata. Bedemi su postali trošni i nepotrebni, te su srušeni početkom XIX stoljeća. Dio bedema sačuvan je na potezu od Dvojnih vrata pa do trga Giardini.

Dvojna vrata, tako nazvana zbog dva lučna otvora kroz koja se ulazi u unutrašnje dvorište iz kojeg se ulazilo u sam grad, sagrađena su u II-III stoljeću. Dvojna nas vrata vode do Arheološkog muzeja i Kaštela. Ispred Dvojnih vrata pronađeni su ostaci osmerokutne grobne građevine - mauzoleja iz I-II stoljeća, dijelom restaurirani.

Kaštel

Iz gornje kružne ulice jedan uspon vodi na vrh brežuljka, gdje je 1630. godine izgrađena utvrda četvrtastog tlorisa i s istaknutim ugaonim zašiljenim bastionima. Građen je po nacrtima francuskog vojnog arhitekta Antoina De Villea po narudžbi mletačke vlade radi zaštite grada i luke, s obzirom na njezin veliki značaj u pomorskom prometu na sjevernom Jadranu. Na vrhu brežuljka i ranije se morala nalaziti utvrda, vjerojatno s kontinuitetom još iz predrimskog i rimskog doba. Histarska gradina je imala prvenstveno obrambenu funkciju, a i u rimsko doba tu je morala biti smještena neka manja vojna postaja. U Kaštelu je danas Povijesni muzej Istre.

Aquarium Pula

U 40-ak bazena, na površini od 1200 m2, prikazani su predstavnici jadranske flore i faune kao i zaštićeni i otrovni morski organizmi. Tu je i Centar za oporavak morskih kornjača, izložba «Stari ribarski alati», izložba «Spasimo livade morske cvjetnice (Posedonia oceanica)», izložba fotografija pulskih utvrda i predmeta iz K.u.K. Monarhije, malo morsko kazalište....

Više informacija na www.aquarium.hr

Izvor: http://www.pulainfo.hr

GDJE PRISTATI U PULI