Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Novi Vinodolski obilježio 135 godina organiziranog turizma

Kao godina u kojoj je niknuo turizam u Novom uzima se 1878. kada je obitelj Mrzljak podigla drveno kupalište uz Bribirsku rivu
Turizam i Novi Vinodolski zajedno žive već 135 godina. Čitav prošli tjedan obilježavala se visoka godišnjica, a središnja svečanost je bila svečana sjednica TZ Grada Novog Vinodolskog na kojem se s ponosom spominjalo novljanske turističke projekte i rezultate. No, kako je sve krenulo?
Malo koje mjesto na Kvarneru može se pohvaliti turističkom tradicijom poput novljanske. Susjedna Crikvenica ove godine slavi 125 godina, Rab je krenuo 11 godina kasnije, Baška 26. Prvo kupalište u Krku niknulo je 1910. godine, dakle 32 godine nakon što je novljanska obitelj Mrzljak uz Bribirsku rivu 1878. godine podigla prvo drveno kupalište i time označila početak organiziranog turizma u Novom. Tek je opatijski turizam stariji od novljanskog na Kvarneru.

Crvena i bijela zastava
Novi Vinodolski je, osim na 25 kilometara obale, temelje turizma gradio na kupalištima. Poput susjedne Crikvenice koja također godinu u kojoj je rođen turizam uzima izgradnju drvenog kupališta ne Petaku. Nakon obitelji Mrzljak, kupališta grade svećenik Šegulja i trgovac Nikola Srića. Prvo javno kupalište izgrađeno je 1886. godine, s osam kabina na plivaćim balvanima. Tri godine kasnije gradi se mnogo poznatije kupalište u uvali Lišanj čime počinje formiranje kupališno-turističke zone Novog Vinodolskog. U tim vremenima kupanje je bilo dozvoljeno muškarcima kada bi vijorila crvena zastava na kupalištu, a ženama kada bi se istakla bijela zastava. Gradi se obalni put kao šetalište.
Već su u nekoliko godina Novljani shvatili da se turizam ne može razvijati samo na kupalištima. Godine 1892. obitelj Potočnjak počinje graditi prvi hotel »Lišanj« koji je otvoren 1894. godine sa osam soba i jednom društvenom prostorijom. Podsjetimo da je iste godine otvoren hotel »Therapia« u Crikvenici. Već 1896. godine građevinski poduzetnik Ivan Mažuranić izgradio je hotel »Slavuj«, a istodobno građevinski poduzetnik Stjepan Piškulić počinje graditi i treći novljanski hotel »San marino«. Usporedimo ponovno Novi s drugim turistički mjestima. Recimo, Puntom, gdje se prvi hotel gradi tek 1923. godine.
Godine 1902. osniva se Društvo za poljepšanje Novog i okolice, a 1909. Novi je proglašen morskim kupalištem i klimatskim lječilištem. Između 1917. i 1922. godine hotel »Lišanj« povećava kapacitet na 60 soba. U razdoblju od 1934. da 1940. godine izgrađena je Jadranska turistička cesta od Sušaka do Novog Vinodolskog koja je novo turističko središte još čvršće povezala s europskim emitivnim turističkim središtima. Rezultati sve govori. U Novom je 1931. godine boravilo gotovo dvije i pol tisuće turista i ostvareno je 45 tisuća noćenja. Do 1939. godine bilježi se 63 tisuće noćenja. Rat je devastirao turističke objekte. Hotel »Klek« u novljanskoj luci, primjerice, najprije je bio domobranska bolnica, a pred kraj rata četnički štab. Okupatori iza sebe ostavljaju pustoš.

Privatni smještaj
Tri godine nakon završtka rata osniva se Mjesno ugostiteljsko poduzeće Lišanj, a 1953. godine Turističko društvo, kao neka preteča današnjih Turističke zajednice Grada Novog Vinodolskog. Osnivanjem tih dviju organizacija počelo je treće razdoblje turističkog razvoja grada koji se skrio pod zvonikom crkve svetog Filipa i Jakova. Novi gradi infrastrukturu. Od 1960. do 1980. grade se Turističko naselje »Zagori« i autokamp »Zagori«, depadansa hotela »Lišanj« odnosno hotel »Horizont« te bungalovi i autokamp »Povile«. U tim godinama procvat doživljava privatni smještaj koji danas u Novom drži svaki drugi krevet. Prije pet godina otvoren je luksuzni Resort, tada najveća turistička investicija u Hrvatskoj.
Novljansko turističko sutra obećava barem jednu marinu, obnovu hotela »Klek«, »Slavuj«, »San Marino« i »Lišanj«, novi život TN »Povile«. Jednog dana će i 2013. godina (p)ostati turistička povijest Novog koji godišnje upiše pola milijuna noćenja.

Uzvor: www.novilist.hr

ARHIVA