Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Novi Botanički vrt u Splitu

Novi Botanički vrt, vidikovac s pogledom na Italiju, teren za paintball, biciklističke staze: pogledajte kako će izgledati Marjan nakon najvećeg ulaganja u povijesti

Kad se po Marjanu rasporedi 22,5 milijuna kuna, što je najveća količina novca ikad uložena u brdo na zapadu Splita, bit će ga teško i prepoznati! A uložiti se mora, i to transparentno, i do zadnje lipe, jer riječ je o novcu iz fondova EU-a, a s time nema šale, mora biti pokrivena i zadnja spajalica navedena u projektnoj dokumentaciji.
Nositelj projekta je Javna ustanova Park-šuma Marjan u suradnji s konzultantskim društvom UHY Savjetovanje i njegovim direktorom Krešimirom Budišom kroz razvoj Studije održivog razvoja park-šume Marjan, također financirane nepovratnim novcem koja je detektirala najveći dio problema i projektnih ideja, te zacrtala pravce razvoja, od čega se veliki dio rješava upravo ovim projektom, u koji su uključeni Grad Split kao ključni partner na razvoju infrastrukture i Turistička zajednica Splita za podršku razvoju turističke prezentacije te Sveučilišnog sportskog saveza koji je vodio pripremu i osmišljavanje sportsko-rekreacijskih sadržaja.
Veliko ulaganje ne odnosi se na niz problema s kojima se suočava popularna splitska park-šuma koju nagrizaju bespravna gradnja, sušenje borova, neriješeni imovinskopravni odnosi, ali i javni sukobi gotovo svih zainteresiranih protagonista njegove sudbine. Ne, projekt "Marjan 2020." donosi niz sadržaja namijenjenih posjetitaljima, građanima i turistima koji će ga obožavateljima učiniti još atraktivnijim. U prvom redu odnosi se to na dva najskuplja segmenta opsežnog projekta; revitalizaciju Botaničkog vrta na južnim padinama koji je u sastavu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu, vrijednu 2,5 milijuna kuna, i izgradnju suvremene promatračnice na Sedlu za koju je predviđeno 4,7 milijuna kuna, ali nisu "za bacit" ni ostali planirani sadržaji.
Botanički vrt na južnim padinama brda zamišljen je monumentalno 1951. godine, a izvrsno je funkcionirao pod upravom tadašnje Pedagoške akademije do 1980. godine dok je brigu o njemu vodio prof. Petar Matković. Na dva hektara bile su zasađene brojne biljke tropskih i suptropskih područja, u njemu je radilo pet vrtlara, središte je bila lijepa kamena zgrada, a postojalo je i pet staklenika, prateći objekti i skladišta.
U sjevernom dijelu vrta rasla je autohtona mediteranska flora, a sklopljena je i suradnja s brojnim botaničkim ustanovama u svijetu. Nakon trideset godina počinje faza propadanja i godinama je bio u očajnom stanju, potpuno devastiran i zapušten. Sve dok se za njega nije zainteresirao doc. dr. sc. Mirko Ruščić s Odjela za biologiju splitskog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, koji je imenovan i voditeljem Botaničkog vrta.
Nove biljke

Sa studentima je proveo akcije čišćenja, obnovili su jedan staklenik, zasadili nove biljke, sada ondje "stanuje" oko 550 vrsta, a projekt "Marjan 2020." vratit će staru slavu Botaničkog vrta. I još više.
- U tehničkom smislu prema rješenju arhitekta Eugena Širole predviđeno je uređenje svih staklenika, sanacija pomoćnih zgrada, prilaznih staza i kamenih stepenica, izvedba nove staze i platoa, vrtne sjenice, preuređenje kamene pojate te, naravno, sadnja novih biljaka - objašnjava nam prof. Ruščić, dodajući kako bi pored edukacijske uloge za učenike i studente Botanički vrt primao i posjetitelje.
- Jedna od važnih uloga Botaničkog vrta na Marjanu bila bi i razmnožavanje ugroženih biljnih vrsta i njihovo vraćanje u prirodu, a riječ je o endemskim, ugroženim i zaštićenim vrstama poput dubrovačke zečine i drugih. Tu bi se formirao rasadnik za vrste poput česmine koje su na Marjanu periferno zastupljene zbog dominacije monokulture alepskog bora - navodi prof. Ruščić koji sniva o "pet Mediterana" na Marjanu: - Ti "mediterani" bi bili zastupljeni južnoafričkim, južnoameričkim, srednjoameričkim biljnim vrstama, kao i onima s istočnog i zapadnog Mediterana. Nazivam ih "mediteranima" jer su sličnih klimatskih uvjeta, a biljke s tih područja dobro uspijevaju kod nas, za što su najbolji primjeri agave i opuncije koje su se potpuno udomaćile na dalmatinskoj obali premda su donesene iz Srednje Amerike. Ljudi vole marjanski Botanički vrt i nisu ga zaboravili, dokaz za to je preko četiri stotine posjetitelja koji dolaze čak i u ovako marginaliziran prostor u 'Tjednu botaničkih vrtova'. Pored znanstveno-edukacijske uloge, tako će Botanički vrt ponovno oživjeti u svijesti i životu posjetitelja Marjana - uvjeren je biolog Ruščić.
Druge velika atrakcija zasigurno će postati promatračnica na marjanskom Sedlu, koju je osmislio arhitektonski atelje "Šverko i Šverko". Čelična konstrukcija sa spiralnim stubištem i panoramski liftom bit će visoka petnaest metara, tri metra viša od sadašnje, a pored vatrodojavne imat će i turističku funkciju. K tome, uspon dizalom bit će prilagođen i osobama s invaliditetom, a s vrha neobične konstrukcije pucat će pogled - možete zamisliti kakav! Rasvjeta i staze
Pored ova dva opsežna projekta slijedi i čitav niz manjih. U adaptaciju i opremanje poljskih kamenih kućica splitskih težaka kojih na Marjanu ima devet, među njima i "kućica babe Marte", jedne od junakinja "Veloga mista", bit će uloženo pola milijuna kuna. Kućice su sada uglavnom u lošem stanju, urušenih krovova, bez prozora, napuklih zidova i bez infrastrukturnih priključka. Projekt predviđa obnovu tradicijskim tehnikama i rasvjetu LED sustavom preko solarnih panela smještenih nekoliko metara od pojata. Do kuće babe Marte vodit će ekološko-edukacijska staza "Martin put" koji bi ukazivao na tradicijske osobitosti, bogatstvo vegetacije i geološke karakteristike Marjana i šireg područja splitskog bazena. Druga tematska edukativna staza zove se "Priča o Marjanu" i činile bi je infotable koje bi označile 14 najznačajnijih kulturno-povijesnih znamenitosti i prirodnih lokaliteta park-šume. Infotable sadržavale bi fotografiju lokaliteta, naziv ispisan i Brailleovim pismom, kratkim dvojezičnim natpisom i QR kodom koji će sadržavati širi opis lokacije.
U Dječjem gradu u blizini Prvog vrha sanirali bi se gledalište i otvorena pozornica, popravile staze i plato, postavila komunalna oprema i infotable, te obnovile didaktičke igračke namijenjene djeci vrtićke i predškolske dobi, što će stajati oko 270 tisuća kuna. Novi sadržaj bit će i električni panoramski autobus za građane, posjetitelje i turiste koji bi prometovao na relaciji od Svetoga Frane preko Botaničkog vrta, Dječjeg grada i natrag po cijeni od deset kuna, a koštat će 1,3 milijuna kuna. Novitada su i "Piknik zone" na Benama i Prvome vrhu, gdje će se postaviti izletnički stolovi, urediti staze i platoi, dodatna oprema za dječja igrališta, klupe, koševi i druga oprema - trebat će samo donijeti dekicu. Adrenalinski park istočno od uvale Bene predviđa postavljanje sloja humusa i montažu čeličnih konstrukcija, a u troškovniku je predviđeno 693 tisuća kuna za ovu namjenu.
Nove staze
Pored Bena predviđen je ograđeni paintball teren, u uređenje brdskih biciklističkih staza sa završnim šljunčanim slojem uložit će se 693 tisuće kuna, obnova dotrajalih elemenata futsal terena i košarkaškog igrališta u Spinutu te adaptacija zjogova za balote stajat će 794 tisuće kuna, a uređenje trim staza s novim oznakama i spravama za vježbanje 463 tisuće kuna. Za dodatnu komunalnu opremu - klupe, koševe za smeće i za pseći izmet, stalke za bicikle i odvojeno prikupljanje otpada predviđeno je 218 tisuća kuna. Edukacija i interpretacija poglavlje je za koje je u projektu "Marjan 2020." izdvojeno 1,4 milijuna kuna, a odnosi se na oblikovanje specifičnih suvenira, izradu aplikacije za interaktivni vodič, osmišljavanje znanstveno-popularnog filma o marjanskoj flori i fauni, multimedijalne prezentacije, karte u tiskanom i digitalnom obliku, 3d igricu za djecu, virtualni vodič... Održavat će se i radionice za vrtićku djecu i školarce svih uzrasta, edukacija građana i vodiča, radionice multifunkcionalnog kineziološkog razvoja djece i mladih.
- Svakako da će ovo najveće ulaganje u povijesti Marjana omiljenoj splitskoj šumi donijeti sasvim novu vrijednost, pored očuvanja i sanacije već postojećih sadržaja. Treba napomenuti kako se ovi novci nisu mogli potrošiti za obnovu šumskog fonda i rješavanje potkornjaka i sušenje šume da ne bi ljudi brkali kruške i jabuke. Nažalost, stvara se fama kako na Marjanu sada ništa ne funkcionira, a ustvari funkcionira sve, ali za ovako opsežan projekt ipak smo trebali pomoć fondova EU-a. Za tri godine, koliko je rok za uređenje, sve će biti drugačije - optimističan je Robert Koharević, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA