Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Nova vizija turizma u Biogradu

- Kada Biograd bude imao dva restorana u top 100 hrvatskih restorana, 10 restorana koji imaju vinsku kartu sa 30 bijelih i 30 crnih vina, 10 osoba educiranih za sportsku i medicinsku masažu, 15 vodiča koji znaju tri svjetska jezika i koji mogu odvesti turiste na Vransko jezero ili na Kornate..., bit će tamo gdje ga ova Strategija planira odvesti, ističe Knez

Biogradski vijećnici su na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća usvojili Strategiju razvoja turizma Grada Biograda za razdoblje od 2015. do 2020. koju su na čak 180 stranica i za 140.000 kuna izradili Zagrepčani, tvrtka Alcina d.o.o. i odvjetnik Dominik Nizić te Saša-Ivan Vrdoljak iz MBA Sloan Fellow et al.
- Ovaj dokument je definirao strateške ciljeve, metode postizanja te metodologiju provođenja projekata koji se stapaju u strategiju koju Biograd na Moru može provesti i pritom postići zacrtane društvene i ekonomske ciljeve definirane u nadređenom dokumentu Strategija razvoja Biograda 2015.-2020., kazao je gradonačelnik Ivan Knez.
Prema posljednjem popisu stanovništva na području grada živi 5.569 stanovnika. Ako se gledaju migracijska obilježja, od toga 2.483 osobe stanuju od rođenja, 2.445 ih je doselilo s područja Republike Hrvatske, a 641 osoba je doselila iz inozemstva.
- Podrazumijeva se osiguranje bolje kvalitete života za svakoga, sada i u budućnosti. Interesi Grada i građana su nerazdvojivi, grad je strateški orijentiran na očuvanje i zaštitu prirodnih i kulturnih datosti grada. Inovacije i nova znanja temelj su buduće uspješnosti grada i njegovih stanovnika, naglasio je Knez.
Biograd do 2020. godine mora evoluirati od tipične destinacije sunca i mora u destinaciju raznovrsnije turističke ponude za platežno veću kategoriju gostiju i gostiju koji imaju motive dolaziti cijelu godinu. Novi turistički proizvodi moraju omogućiti produženje turističke sezone za dodatnih 60 dana.
- Sigurno je da bi svi biogradski ugostitelji pozdravili situaciju da se odjednom nađu u Biogradu koji ima sezonu koja traje 10 mjeseci i goste koji su platežno sposobniji. Ipak, da bi se to dogodilo, potrebno je da se niz aspekata turizma u Biogradu promjeni i poboljša. Kada Biograd bude imao dva restorana u top 100 hrvatskih restorana, kada Biograd bude imao 10 restorana koji imaju vinsku kartu s 30 bijelih i 30 crnih vina, kada u Biogradu bude 10 osoba educiranih za sportsku i medicinsku masažu, kada u Biogradu bude 15 vodiča koji znaju tri svjetska jezika i koji mogu odvesti turiste na Vransko jezero ili na Kornate i kad u Biogradu bude i zimi 10 profesionalnih trenera/instruktora tenisa/golfa/plivanja/jedrenja, Biograd će biti tamo gdje ga predložene mjere u ovoj strategiji planiraju odvesti, ističe Knez dodajući kako grad ima 1,2 milijuna noćenja i prosječni boravak oko 200.000 gostiju je 6,5 dana.
- Potrebne su nam značajne financijske injekcije Zadarske županije, Vlade RH i EU fondova, ali i znatna ulaganja tvrtki, poduzetnika i pojedinaca. Svi moramo dobro zasukati rukave i raditi na dobrobit Biograda i Lijepe Naše, poručio je Knez.
Naime, prosječna ocjena smještaja i usluga je vrlo niska. Ocjena je toliko niska da se turisti koji su pisali ocjenu (Booking. com, AirBnB, Housetrip, Tripadvisor itd.) sigurno neće vratiti, a ni preporučiti Biograd na Moru.
Velika većina ispitanika se slaže da bi Biograd trebao temeljiti svoju viziju razvoja turizma na korištenju resursa obližnjih nacionalnih parkova i parkova prirode, nautičkom, zdravstvenom i biciklističkom turizmu, dok se oko polovice ispitanika slaže da bi to trebali biti eko turizam, kupališni turizam, agro turizam te profiliranje u destinaciju za pansionske goste koji mogu platiti posebne usluge.
Zanimljivo je viđenje ključnih barijera za razvoj turizma grada Biograda na Moru. Skoro svi ispitanici prepoznaju nedostatno ulaganje u izvansezonske sadržaje, izostanak vizije i dogovora te nedostatak educiranih kadrova.
Za rast turističke zarade ispitanici vide male i srednje lokalne poduzetnike i obiteljske poslove. Oko trećine ispitanika misli da bi to mogli biti veliki domaći i strani ulagači. Ključni preduvjeti za razvoj i rast turizma grada Biograda na Moru su ljudski resursi i edukacija stanovništva, podrška institucija i poticaji za razvoj te pristup kapitalu za ulaganje.
U Biogradu se ulaže dosta energije i sredstava kako bi se unaprijedilo turističku ponudu, prihode i potrošnju. Ipak, zbog niza nedostataka (previše apartmana, orijentacija na volumen, a ne na kvalitetu, siromašniji gosti itd.) biogradski turizam se suočava sa stagnacijom možda ne toliko u broju noćenja koliko u profitabilnosti cijelog turizma.
Ako Biograd želi postići rast profita turističkog sektora na svom području mora pokrenuti niz smišljenih promjena koje će trajati dugo kako bi se primijenio dio turističke ponude Biograda.
- Ukratko, potrebno je napraviti sve kako bi odgovor na pitanje zašto bi netko iz Beča, Budimpešte, Praga, Muenchena, došao baš u Biograd, a ne u Rimini, Lago di Como, Poreč, Cipar itd. u sezoni/izvan sezone, boravio duže i trošio više, ističe Knez.
Stoga, turizam zahtijeva temeljito planiranje kojim bi se omogućio održivi razvoj područja i veća kvalitetu života stanovništva.
- Uspješna turistička usluga jednog grada nije moguća bez organiziranog i složnog djelovanja privatnog i javnog sektora, tvrdi Knez.
Uglavnom, Biograd ako želi napraviti iskorak u profitabilniju i prihodovno sigurniju turističku ponudu mora organizirano rješavati niz navedenih problema istovremeno, s velikom strpljivošću i upornošću.
- Biograd zapravo nema dilemu da li mijenjati svoj turizam ili ne jer je postojeći model turizma iscrpljen. Treba uspostaviti imidž destinacije koja nudi "više od ljeta i više od sunca i mora", navodi Knez.
Potrebno je razviti i komercijalizirati niz novih, međunarodno konkurentnih sustava turističkih doživljaja kao što su kulturni turizam, cikloturizam, pustolovni i sportski turizam, ekoturizam, ali i golf turizam te zdravstveni i ruralni turizam.
- Nužno je provesti profesionalno strukturiranje Biograda kao turističkog brenda i kako bi se promijenila percepcija emitivnog tržišta o Biogradu kao destinaciji isključivo ljetnog odmora, piše u studiji.
Izgradnja se usmjerava ponajviše na hotelske kapacitete više i srednje kategorije, obogaćivanje doživljajne ponude u kampovima kao i na podizanje kvalitete smještaja u kućanstvima uključujući i njihovu transformaciju u male hotele, pansione i difuzne hotele.
Potrebno je postići široki konsenzus i građana i gospodarstvenika o mjerama i metodama razvoja turističkog proizvoda kako bi se svi čimbenici u Biogradu upoznali s budućim ciljevima i aktivnostima te kako bi se postiglo njihovo prihvaćanje i sudjelovanje u provođenju.
- Uz već spomenute turističke ponude, nudi se prilika i u razvoju nekoliko specifičnih grupa proizvoda, pri čemu ponajviše ekoturizma, omladinskog te socijalnog turizma, istaknuto je u Strategiji razvoja turizma Grada Biograda za razdoblje od 2015. do 2020.