Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Nitko neće u konobare

Najveći problem zbog kojeg su otočni hotelijeri prisiljeni dovoditi ljude, nudeći im i stan, i hranu, i niz pogodnosti, a koji mlade najviše odbija - jest svijest da će, kad završe školu i zasnuju obitelj, predugo ili vječno biti osuđeni da budu biti sezonci. Čudi me da hotelijeri to ne shvaćaju, kaže prof. Đurđica Cvitkušić

Ubrzano teku pripreme vezane uz početak turističke sezone, a same najave izrazito su dobre, očekuju se dvoznamenkasti porasti broja noćenja. Osim građevinskih i dekorativnih priprema turističkih i ugostiteljskih objekata, grozničavo traje i potraga za kadrom, prvenstveno onim stručnim, obrazovanim i kvalitetnim.
U medijima nerijetko se mogu čuti vapaji poslodavaca - prvenstveno hotelijera - da im nedostaje stručan kadar. Za njega spremni su odriješiti kesu, osigurati smještaj i još štošta, samo da ga privuku. A njega nema... Vidi se to i iz školskih statistika. Sve manje mladih upisuje ugostiteljske smjerove, škole jedva uspijevaju održati te programe. Primjerice, Na Krku, otoku koji nosi trećinu županijskog turističkog prometa, početkom ove školske godine u prvi razred krenulo je tek devet kuhara i četiri konobara! Da bi se izišlo iz tog začaranog kruga, problem bi trebalo »napasti« koordinirano, sa više strana, a sve pod kapom dobro osmišljene strategije - i obrazovanja, i zapošljavanja. Zapadni svijet to je odavno shvatio te ulaže u obrazovni sustav, a u ljude ulažu kako javne, državne institucije, tako i privatna poduzeća. Suradnja i koordinacija među tim akterima ključna je za uspjeh i prosperitet destinacije, a inicijativa bi trebala poteći od onih kojima ljudski potencijal nedostaje, ali i od šire društvene zajednice, jer korist od toga imaju svi.
Ako je preorijentacija glavnih aktera na tržištu okretanje prema sve većem broju kategorizacijskih zvjedica, onda nije teško zaključiti da povećanje kvalitete treba pratiti i kvalitetniji kadar. Vapaji otočnih hotelijera to potvrđuju. Uložena su silna sredstva u povećanje kvalitete smještaja i usluge, ali upravo na toj usluzi zapinje. Stručnog, obrazovanog i kvalitetnog kadra nedostaje.
Da je to upravo tako, potvrđuje i predsjednik Uprave rapskog Imperiala, Vlado Miš. Na upit o problemima sa zapošljavanjem kadra u hotelskim smještajnim kapacitetima, odgovara da je općenito danas u sustavu turizma RH zaposleno više od 10 posto od ukupno zaposlenih te da potrebe samo rastu.
Navodi da snažan razvoj turizma generira jaču potražnju za stručnim kadrovima te da trenutno na tržištu ne nedostaje samo stručnog, već i nekvalificiranog kadra, a tržište rada i dalje ne prati razvoj i potrebe turizma. - Imperial je , kao ozbiljna hotelska kuća iz grupacije Valamara, na vrijeme osigurao potreban broj zaposlenika za ovogodišnju sezonu, iako još nisu popunjena baš sva radna mjesta. To je postalo sve teže, ali uspijevamo, tako da u tom segmentu ove sezone ne očekujemo značajnije probleme - rekao je Miš.
On smatra da na Rabu najviše nedostaje ugostiteljskog kadra. Činjenica da se u zadnje dvije godine broj upisanih učenika u ugostiteljska zanimanja može izbrojiti na prste dvije ruke, zahtijeva izuzetnu pozornost. Za otok koji isključivo živi za turizam i od turizma, uz brojne pružatelje ugostiteljskih usluga i buduće razvojne projekte, takav trend je uistinu više nego zabrinjavajući - ističe Miš. Dodaje da Imperial nudi mogućnost stipendiranja onima koji se opredijele za ugostiteljska zanimanja u Ugostiteljskoj školi na Rabu, u suradnji s Ministarstvom turizma, u iznosu od 1.000 kuna mjesečno za vrijeme školovanja. Nude i obavljanje stručne prakse u njihovim objektima uz mentorsku pomoć, te omogućuju zapošljavanje i dodatne edukacije.
- Većina učenika ugostiteljskih zanimanja u zadnje tri generacije su naši stipendisti. Naravno, to ćemo činiti i ubuduće. No, ako se opredjeljenje za ugostiteljska zanimanje na Rabu ne poveća, i to višestruko, bit će vrlo teško osigurati dovoljno stručnih kadrova, a to važi i za cijeli hrvatski turizam - zaključuje Miš. Dodaje da suradnja sa Srednjom školom Markantuna de Dominsa Rab postoji, međutim zbog manjeg broja učenika, odnosno problema održivosti pojedinih usmjerenja, škola kombinira razne programe, što ne može biti dugoročno rješenje, osobito ako se žele dobiti što kvalitetniji kadrovi. Iz svega navedenog, kaže Miš, održivost svih ugostiteljskih usmjerenja u srednjoj školi na Rabu je u interesu ne samo Imperijalu, već i široj lokalnoj zajednici, zaključuje predsjednik Uprave Imperiala, Vlado Miš.

Prof. Đurđica Cvitkušić, ravnateljica krčke Srednje škole »Hrvatski kralj Zvonimir« koja je već desetljećima »inkubator« kadra koji opslužuje i nosi turističku privredu otoka Krka, a dijelom i regije, problematiku kroničnog (ne)postojanja dovoljne količine domaćeg kadra nužnog za rad poslovnih subjekata u toj branši vidi ponajprije u ograničenoj ponudi mogućnosti stalnog zaposlenja mladih kuhara, konobara, ali i hotelsko-turističkih tehničara u ovdašnjim hotelskim kućama. - To je zapravo glavni i najveći problem zbog kojeg otočni hotelijeri sve teže pronalaze kadar na ovom turizmu oduvijek okrenutom području, odnosno razlog zbog kojeg su svi prisiljeni ljude dovoditi odasvud, nudeći im pritom i stan, i hranu, i brojne druge »pogodnosti«.
Nema razloga zbog kojeg mladi otočani ne bi išli u strukovne škole u koje su uvijek dosad išli, pa tako ni one koje obrazuju ugostiteljski kadar, osim onog koji ih, vidimo to i ovdje, svih najviše odbija - a to je svijest da će, kad završe školu i zasnuju obitelj, predugo ili pak vječno biti osuđeni biti sezonci, napominje Cvitkušić, čudeći se što hotelijeri, koji ne mogu dugoročno raditi i graditi svoj posao bez stabilne ljudske komponenete, ne shvaćaju da je kvalitetna radna snaga jednako bitna kao i lijep, vrhunski uređen objekt. U dugoročnom promišljanju njihova budućeg stabilnog rada, turističkim je tvrtkama danas zapravo nužan zaokret u strateškom promišljanju kadrovske politike, kaže naša sugovornica.
- U tri naša ugostiteljska razreda trenutno obrazujemo svega 40-ak kuhara i konobara, a pred svaku smo sezonu zatrpani pozivima hotelijera i ugostitelja koji preko škole nastoje »dobiti« učenike da u njihovim objektima u ljetnim mjesecima odrađuju praksu. Kadra očito manjka, ali poslodavce takve okolnosti još uvijek nažalost ipak ne motiviraju da tim mladim ljudima osiguraju sigurnu cjelogodišnju egzistenciju. Zbog toga, zapravo sasvim razumljivo, i ta zanimanja jednako kao i strukovno obrazovanje u cjelini, postaju sve neatraktivnija, zaključuje prof. Cvitkušić.
- Hotelske kuće na ovom otoku, ali i na cijelom Jadranu moraju razmisliti o načinima produljenja sezone i zadržavanja kadra tijekom cijele godine, tim više što čak i 9 ili 10-mjesečni rad turističkih objekata njihovim zaposlenicima omogućava da kroz korištenje godišnjih odmora i slobodnih dana zasluženih prekovremenim radom u sezoni, zapravo »prevale« cijelu godinu, napomenula je Cvitkušić.
Ističe i da se na taj način, kroz stalni, cjelogodišnji angažman domaće radne snage (kod koje poslodavac ne mora brinuti ni o stanu, niti prehrani u vrijeme sezone) postiže i kadrovska, ali i poslovna stabilnost koja je, uvjerena je, cilj svakog tko se bavi tim poslom. Dokle god »ponuda« od strane poslodavaca ne bude takva, bit ćemo suočeni s deficitom obrazovanog kadra, posebice onog domicilnog, a sami poslodavci i sa stalnim, vjerojatno sve većim naporima u pronalaženju radne snage koju ćemo sutra već možda morati dovoditi i iz inozemstva. A to je, držim, potpuno nepotrebno, završila je ravnateljica SŠ Hrvatski kralj Zvonimir koja u razgovoru nije propustila poslodavce u turizmu »pecnuti« i zbog vidnog inzistiranja na novostvorenom statusu »stalnih sezonaca« za kojeg kaže da najbolje odražava njihovu stalnu potrebu za kadrom, ali i jednako tako i stalnu nevoljkost da ga zaposle!
Sa sličnim problemima susreću se i u Srednjoj školi Markantuna de Dominisa Rab. Ravnateljica Anka Bišić potvrđuje da je trend pada interesa za upis u ugostiteljska zanimanja, posebno za konobare, sve izraženiji.
- Novim načinom poslovanja, posebno, u hotelima, prestaje potreba za klasičnim načinom posluživanja, pa onda i za zapošljavanjem. Naši caffe barovi zapošljavaju uglavnom nekvalificiranu radnu snagu, dok dobar dio kvalificiranih konobara i kuhara radi u trgovačkim centrima na poslovima prodavača. Tako na primjer dvije školske godine nismo na upisima imali niti jednog prijavljenog konobara. Nije teško pretpostaviti razloge slabog interesa. Tko se želi školovati za zanimanje kojim će dobiti mogućnost zapošljavanja 2-3 mjeseca u sezoni? - pita se ravnateljica.
Nadodaje da nije riješeno ni pitanje praktične nastave. Na Rabu se posluje sezonski pa se praktična nastava odrađuje većim dijelom u školi. Nadalje, kaže da obrazovanje kuhara ide u red najskupljih. Prenosi iskustva poslodavaca koji se žale na nedostatak kompetencija jer nedostaje tzv. »živi rad«. Napominje da poslodavci u uređenim sustavima moraju preuzeti odgovornost za obrazovanje budućih kadrova. Također primjećuje da često i sami roditelji savjetuju djeci da ne upisuju ugostiteljska zanimanja te uočava otpor mlađih ljudi prema težim fizičkim poslovima, u što spadaju i ugostiteljska zanimanja.
Konačno, htjeli smo čuti što o svemu misle mladi otočani. Porazgovarali smo s mladim Rabljanima, učenicima trećeg b razreda Srednje škole Markantuna de Dominisa, koji su upisali smjer ugostiteljsko-turistički komercijalist, u vezi njihovog obrazovanja, budućnosti i o tome kako sami sebe vide na tržištu rada. Njihovo srednjoškolsko obrazovanje traje četiri godine, a po završetku imaju uvjete za upis na sveučilišne studije. Obučavaju se za rad u svim odjelima ugostiteljstva, uključujući kuhare, konobare i recepcionere, ali i za rukovodeće, odnosno izvršno osoblje, informirao nas je njihov strukovni učitelj Alen Marković.
Jedan od učenika kaže da je sebe pronašao u ugostiteljstvu te da želi biti ili kuhar ili konobar, drugi pak kaže da se ovdje pruža prilika za usvajanje osnovnih znanja koja će mu dobro doći kada otiđe raditi negdje van. U principu svi se slažu kako je sezona kratka i kako se od tri, četiri mjeseca rada ne može zaraditi za život cijele godine. Tvrdi jedna učenica da na otoku nema sigurnosti, dok se vani pružaju veće šanse te je sigurna kako će ići dalje sa školovanjem i upisati fakultet.
Živimo od pijeska, sunca i mora, kaže jedan učenik i dodaje da na otoku treba više sadržaja kako bi se produžila turistička sezona. Uz to, smatra da poslodavci radije plaćaju strance koji im odrađuju sezonu. Za sam kraj, jedan je učenik žustro odgovorio kako njega ne zanimaju problemi na tržištu rada ugostitelja i naglasio kako on nije zadužen za rješavanje tog problema već - nadležno ministarstvo. I nije pogriješio.

Izvor: www.novilist.hr

ARHIVA