Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Nema prodaje ACI-ja

Adriatic Croatia International Club (ACI) ipak će ostati u državnom vlasništvu s kontrolnim paketom države, a u njegovo vlasništvo ući će domaći mirovinski fondovi, osiguravajuća društva, domaći brodari i turističke tvrtke. To nam je u petak potvrdio Bruno Bonifačić, predsjednik uprave ACI-ja, dodajući kako bi se tim novcem financirala izgradnja novih vezova i marina.
Također se razmatra i mogućnost da se ACI dokapitalizira nekim nekretninama bivše JNA koje bi služile kao turistički sadržaji. Kada je riječ o tim vojnim nekretninama, u Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom rečeno nam je kako se radi o lokacijama na Visu, Lastovu, u Trogirskom zaljevu, Privlačkoj vali, Malom i Velikom Lošinju, Molatu i Puli.
- Naš Ured uključen je u traženje lokacija za nove luke kojima bi se tom trgovačkom društvu pomoglo u poboljšanju poslovanja. Opredjeljenja smo da bi ACI svakako trebao ostati u vlasništvu Republike Hrvatske zbog svog velikog značenja - kazao nam je tim povodom Mladen Pejnović, ravnatelj DUUDI-a, a i Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, potvrdio nam je kako će ACI ostati u vlasništvu države.
Bonifačić nam je rekao kako će dokapitalizacija ACI-ja imati dva kruga - prvo će država ACI dokapitalizirati kroz nekretnine, a potom će se takav ACI povećane vrijednosti otvoriti za dokapitalizaciju ulagačima s dugačkim vremenskim horizontom ulaganja koji nisu "burzovni špekulanti na kratke staze".
- ACI se ne može dati u koncesiju drugima subjektima, jer mi isto tako imamo koncesije nad pomorskim dobrom kao i svi drugi ulagači. Koncesijom nad ACI-jem netko bi dobio jednim potezom 22 koncesije na 22 pomorska i javna dobra na strateškim lokacijama. Bilo bi to "zaobilaženje" ne samo slova već i duha hrvatskih zakona i interesa epskih razmjera - rezolutno je iznio svoje stavove predsjednik uprave ACI-ja.
Prema njegovim riječima, dokapitalizacija je toj tvrtki potrebna zbog ulaska u novi razvojni ciklus.
- To uključuje potrebe obnove i modernizacije postojećeg sustava od 21 marine i jednog privezišta, te ulazak u nove projekte, a prvi projekt je marina Slano koja se otvara sljedeće godine kao 22. u našem lancu, s tim da je u planu je još osam novih marina i nove mreže od 12 sidrišta s tzv. inteligentnim bovama kao novim tehnološkim rješenjima.
Problem kod ACI marina leži u tome da su gotovo sve sagrađene davno (prije 25 do 30 godina), a u međuvremenu se premalo ili mjestimice neefikasno ulagalo u podizanje kvalitete gatova, riva i vezova.
Zbog toga se velik broj ACI marina ne može uspoređivati s marinama izgrađenim posljednjih 10-tak godina - upozorava Bonifačić i dodaje kako je veliki problem to što je većina vezova u našim marinama zbog godine izgradnje predviđena za manja plovila - s izuzetkom ACI Cresa koji ima nešto veći razmak između gatova.

Prihodi ACI-ja gotovo 80 posto iz osnova usluge vezivanja brodova, što je otprilike 30 posto više u odnosu na neke svjetske ili europske trendove. Kako analize pokazuju da postoji potreba za još 5.000 do 10.000 vezova na Jadranu (ACI sada ima na raspolaganju oko 6.000 vezova od čega je oko 3.500 stalnih godišnjih priveza) novim Nacrtom strategije razvoja hrvatskog turizma se predviđa povećanje ACI-jevog kapaciteta za još pet tisuća vezova, vrijednih oko 200 milijuna eura. Statistika govori kako u Hrvatskoj postoji 98 luka nautičkog turizma, od čega je 50 marina s vezovima u moru, 10 marina s vezovima na kopnu i 38 ostalih nautičkih luka.

Pezzi: Država nije dobar vlasnik
Edo Pezzi, poznati radijski novinar Edo i bivši član Nadzornog odbora ACI-a od 2004. do 2010. nam je rekao kako njegovo iskustvo govori da država nije dobar vlasnik.
- Bilo bi lijepo kada bi se Aci mogao razvijati i pod državnom palicom, ali moje iskustvo govori kako se država prema ACI-u ponaša maćehinski. Pa, mi smo godinama morali muku mučiti da bi dobili dozvolu za proširenje neke marine, odnosno nekada je ne bi ni dobili. Podupirem ideju dokapitalizacije putem vojnih nekretnina, to će povećati vrijednost ACI-a, ali mislim da bi svaku marinu pojedinačno trebalo dati u koncesiju sa striktno definiranim i kvalitetnim ugovorima koje bi koncesionara obvezivale na poštivanje preuzetih zadaća i poštivanje standarde", smatra Pezzi. On dodaje kako se u koncesije treba dati onoliko marina koliko bude interesa.

Skradinska uvala je savršena za megamarinu
Kad je riječ o proširenju kapaciteta ACI-a (ili izgradnji od strane nekih drugih investitora), Edo Pezzi je istaknuo kako mu je neshvatljivo da Ratna luka Lora u Splitu nije iskorištena za izgradnju megamarine sa dvije do tri tisuće vezova.
- Lora se nalazi na idealnom mjestu, sa ogromnim potencijalima izgradnje dodatnih popratnih turističkih sadržaja i mislim da se mora biti slijep kod zdravih očiju da se to ne vidi.
Kada je u pitanju mogućnost sa u uvali Jurjevo kod Lastova izgradi megamarina, mogu reći kako je to idealna lokacija, ali tamo može funkcionirati samo ‘ljetna marina', za ljetne vezove, sumnjam da bi tamo strancima bili isplativi zimski vezovi. No, skradinska uvala je savršena za megamarinu", rekao nam je Pezzi.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA