Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Ne odustajemo od smanjenja PDV-a

Ministar turizma Veljko Ostojić svoju je prvu sezonu na toj poziciji planirao s ambicijom da se ponove odlični lanjski rezultati, a brojke su i bolje. Istodobno Grčka, Italija, Turska, Malta... bilježe minuse.

Zahvaljujući čemu Hrvatska među Europljanima iz godine u godinu uživa sve veću turističku popularnost?

Prije svega zahvaljujući dobroj pripremi i javnog i privatnog sektora. Očito da smo mi dobro radili protekle zime i izabrali pobjedničku tržišnu strategiju, a jedan je od ključeva uspjeha i sigurnost destinacije te politička stabilnost zemlje. Osim toga, u krizi dostupnost i blizina imaju važnu ulogu. A ne treba bježati ni od toga da su nam na ruku išla i politička događanja u nekim konkurentnim zemljama. No, Hrvatska kontinuirano diže kvalitetu svoje turističke ponude i postaje sve atraktivnija. U promociji smo se ove godine fokusirali na tradicionalna tržišta, na Njemačku, Austriju, Nizozemsku i to daje rezultate. Pokušali smo do tih tržišta prodrijeti s porukom da je Jadran najbliže toplo more središnjoj Europi i očito smo učinili pozitivan pomak. Osim toga, Hrvatska ima neprikosnovene atribute kao što su ljepota zemlje, očuvanost prirodne i kulturne baštine, gostoljubivost, vrijednost za novac.

Oko prihoda ste bili optimističniji i od početka najavljivali rast tri do pet posto. Istodobno domaćini jadikuju kako gosti piju samo kavu i mineralnu, četvero ih naručuje jednu picu i sl. O čemu je riječ?

Jedino su mjerodavni brojčani, odnosno financijski podaci. Konstatacije tipa - čini mi se da ima manje gostiju potpuno su nevažne. Užasavam se izjava da su gosti loši jer malo troše. Svaki gost je dobar i dobrodošao. Mi moramo prihvatiti da u prosjeku imamo goste koji su u skladu s našom ponudom. Osim toga, od krize 2009. svi smo promijenili odnos prema potrošnji i životnom stilu. U našim turističkim odredištima iz godine u godinu ima sve više stolaca u ugostiteljskim objektima i njihov broj bitno je veći od ukupnog broja gostiju. I naravno da svi ne mogu biti puni! Vezano uz to imam samo jednu poruku: oni koji rade kvalitetno, koji imaju pažljiv i dugoročan odnos prema gostu te koji svoju ponudu koncipiraju prema ciljanoj publici nemaju problema niti će imati.

Kakve su najave za posezonu?

Odlične, pogotovo za hotelski sektor i realno je očekivati nešto bolji fizički promet u odnosu na lanjsku rekordnu godinu.

S njemačkim tržištem imate neke posebne veze i ne krijete da Nijemce smatrate okosnicom hrvatskog turizma. No, jesu li i brojniji nego lani i zato što ih u Grčkoj, Španjolskoj, Italiji dočekuju s antipatijama zbog lakoće kojom Njemačka prolazi kroz krizu?

Da, to ne krijem i mislim da je opredjeljenje na bliska i tradicionalna tržišta ispravno. U Hrvatsku su svi gosti dobrodošli, no ulagati u promociju moramo tamo gdje je povrat ulaganja najveći. Udio njemačkih turista u prvih sedam mjeseci ove godine čak je 19 posto - bilo ih je 13 posto više nego lani- a noćenja je 15 posto više, što su doista odlični rezultati. Te brojke nisu se dogodile slučajno, niti mogu biti isključivi rezultat poteškoća nekih drugih tržišta. I Max Stich, potpredsjednik njemačkog autokluba ADAC zadužen za turizam, za boravka u Hrvatskoj nedavno nam je potvrdio kako postajemo destinacija za srednju i višu klasu njemačkih turista. S obzirom na spomenute postotke i potencijal njemačkog tržišta, tu vidimo veliku šansu tijekom sljedećih godina. Dijelovi Hrvatske udaljeni su od Munchena samo pet sati vožnje i to je prilika da Hrvatska postane cjelogodišnja destinacija za Njemačku, posebice za produžene vikende.

Dubrovnik i Zagreb prednjače po boljim rezultatima nego lani, u čemu je tajna?

Da, prednjače Zagreb, Dubrovnik, ali i Istra. Jedina tajna u turizmu, kao i u svakom drugom poslu, jest rad. Oni koji kvalitetno i kontinuirano rade, a uz to su i kreativni, imaju bolje rezultate. Dubrovnik je radio odlične akcije protekle zime, Istra je 50 posto ukupnih povećanja u odnosu na lani ostvarila u predsezoni, a Zagreb je postao atraktivna meta i ljeti.

Suša jest, ali jesu li redukcije vode na obali znak i da se s oko milijun turista u špici približavamo gornjoj granici koju naša mala mista mogu podnijeti?

Pitanje održivog razvoja i tzv. carrying capacityja u fokusu je Strategije razvoja turizma, čija izrada je pri kraju i jedno od pitanja na koje bi taj dokument trebao dati odgovor jest to i gdje su nam granice i koji nam je optimalni smještajni kapacitet. Ovogodišnji su problemi upozorenje da i u hidrološki nepovoljnim godinama moramo osigurati dovoljno vode za stanovništvo i goste, jer uzalud nam silne investicije u smještajne kapacitete, ulaganja u promociju, ako ne možemo osigurati najosnovnije. Mislim da smo se malo uspavali zbog toga jer je Hrvatska izuzetno bogata vodom. Da, bogata je, ali to nije dovoljno, pogotovo kada nismo ništa napravili za poboljšanje opskrbe u špicama. Uzmite kao primjer ovogodišnju situaciju u Istri koja će proći bez većih posljedica za stanovništvo i turizam. A zbog nekoliko desetaka milijuna kuna gotovo smo doveli u pitanje trećinu hrvatskog turizma!

Strategija razvoja turizma uskoro će biti gotova, kakva turistička budućnost čeka Hrvatsku?

Vjerujem da će Hrvatska postati zemlja koja je razvojem selektivnih oblika turizma produljila sezonu te postala prepoznatljiva destinacija i za vikend goste. Vjerujem kako ćemo ojačati konkurentnost te turistima pružiti nove motive dolaska, dodatne sadržaje i dodanu vrijednost te nadići percepciju Hrvatske kao destinacije koja ima „samo" prekrasnu prirodu, sunce i more. Hrvatski novi turistički model mora se temeljiti na sustavu doživljaja, emocija, autentičnosti i na tome da smo za srednju Europu najbliže toplo more.

Strategija bi trebala odgovoriti i kako će se razvijati Zimmer frei, koji čini gotovo polovicu svih kapaciteta u turizmu.

Privatni smještaj jedan je od najvećih izazova. Osobno mislim da je jedno od rješenja dizanje kvalitete i preobrazba dijela soba i apartmana u privatne pansione i male hotele. Dio ćemo pokušati organizirati u obliku tzv. difuznih hotela, što je novina u našoj turističkoj ponudi.

Ove je godine operativni marketinški plan Hrvatske turističke zajednice radio Horwath consulting, ne glavni ured, a donesen je ranije nego ikada. Što se htjelo postići?

Htjeli smo jasne smjernice dati na vrijeme kako bi se sustav turističkih zajednica i svi drugi turistički subjekti mogli što ranije pripremiti za sljedeću sezonu. A plan je radio i glavni ured HTZ-a u suradnji s konzultantima iz Horwath consultinga i THR-a, koji su bili angažirani i na izradi strateškog marketinškog plana 2010.-2014. Dakle, nema Bulićeva plana i plana nekog drugog.

Raspisan je natječaj za novog direktora HTZ-a. Ne biste imali ništa protiv da to bude Niko Bulić?

Ne želim nagađati o potencijalnim kandidatima te pozivam sve koje smatraju da imaju znanja i sposobnosti da se jave na natječaj. Ponavljam, bit ću za najboljeg kandidata koji se javi ako pokaže i dokaže da može kvalitetno realizirati program rada.

Cijeli sustav turističkih zajednica čekaju promjene, koje su ključne?

Turističke zajednice imale su važnu ulogu u organizaciji i promociji turizma te napravile velik posao i oko uređenja mjesta. U nekim su regijama kreirale i nove proizvode te počele preoblikovati turistički imidž regije. Taj sustav sada treba dodatno profesionalizirati i restrukturirati. Niže razine trebale bi obavljati informativnu funkciju, organizirati manifestacije i informativne punktove te pokretati nove proizvode i motive dolaska. Regionalne TZ trebale bi se pretvoriti u destinacijske menadžment organizacije te obavijati i dio promocije, a nacionalna turistička organizacija vodila bi nacionalnu promidžbu. Usto, potrebno je u njihovu strukturu još jače involvirati privatni sektor.

Gradnja golf-igrališta i privatizacija preostale imovine u turizmu, te bivših vojnih objekata, među vašim su prioritetima. Ima li novosti?

Što se investicija, pa tako i golfa tiče, mora se hitno mijenjati zakonodavni okvir. I na tome se radi. Neće biti gradnje golf-terena ako status zemljišta na cijelom obuhvatu golf-projekata bude građevinski, kao što je sada. Golf-igralište nije ništa drugo nego uređen park i tako ga treba tretirati. Uz taj status, naravno, povezano je niz pitanja: od urbanizma pa do prenamjene zemljište te naknade za prenamjenu. Što se privatizacije tiče, uskoro će biti raspisan natječaj za Bizovačke toplice, a za preostali dio neprivatiziranog turističkog portfelja izradit ćemo strategiju privatizacije. Nema razloga da cijeli portfelj od 13 trgovačkih društava ne bude privatiziran u roku jedne godine. Uskoro počinje realizacija dijela projekta Brijuni Rivijera na području Sveta Katarina - Monumenti. U rujnu nas očekuje raspisivanje novog natječaja za lokacije Hidrobaza i Pineta po novom modelu, jer se stari model pokazao neuspješnim. A intenzivno pripremamo natječaj za Kupare.

Kakve su ciljevi za sezonu 2013.?

Iako smo donijeli Operativni marketinški plan za 2013., pričekao bih s objavom ukupnih ciljeva. Općenito je plan i dalje poticati investicije, dizati konkurentnost i unapređivati promociju, te konačno izmijeniti Zakon o turističkom zemljištu i promijeniti set zakona o turističkim zajednicama.

Stanje u zemlji pokazuje se ozbiljnijim nego kad je Vlada preuzimala vlast, pa mnogi u branši strahuju da bi najavljeno sniženja PDV-a moglo pasti u vodu. Strahuju li s razlogom?

Ne, smanjenje PDV-a će stupiti na snagu 1. siječnja 2013., što je bio moj prioritet kad sam došao na mjesto ministra turizma.

Otoci se, pak, pate zbog Jadrolinijinih cijena i priželjkuju dodatne subvencije. Zašto ste protiv i kako vidite razvoj otočnog turizma?

Nisam protiv subvencija. Država ove godine subvencionira brodski prijevoz na otoke s 280 milijuna kuna. Dakle, cijena koju putnik plaća nije komercijalna. Želim restrukturiranje Jadrolinije kao našeg najznačajnijeg brodskog prijevoznika jer znam da ima određenih rezervi koje se smanjenjem troškova mogu kanalizirati u povoljnije cijene. Treba ponovo razmotriti plovidbeni red, kao i politiku zimske i ljetne cijene. Cijena prijevoza na otoke nepovoljnija je što gost boravi u manje kvalitetnom i, može se pretpostaviti, u jeftinijem smještaju. Zato treba dizati kvalitetu smještaja na otocima i time smanjiti udio prijevoza u ukupnim izdacima za odmor. Mislim i da je odmor na otoku nešto posebno i nešto što treba biti povezano s visokokvalitetnim turizmom. Na otocima trebaju biti najbolji mali hoteli, nabolje male marine...