Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Nautički projekti u Dalmaciji traže investitore

Povjerenstvo za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata, koje vodi potpredsjednik Vlade Branko Grčić, počelo je s radom prije tri mjeseca i dosad je zaprimilo 16 prijava investicijskih projekata, od kojih šest javnih i 10 privatnih.
Javni projekti pokrivaju područje energetike i infrastrukture, dok su privatni u najvećem dijelu iz područja turizma. U pripremi su još tri prijavljene investicije koje su upravo prošle administrativnu provjeru. Prema najavama, do ljeta bi ih moglo biti 50.
Sedam dosad prijavljenih projekata nalazi se u Dalmaciji i njihov je ukupni iznos kapitalnih troškova ulaganja veći od 1,5 milijardi eura. To, naravno, nije novac koji čeka na bankovnim računima da se odmah oživotvori, ali je svakako vrlo potentan i obećavajući poticaj oživljavanju gospodarstva. Ako i kad se realizira.
Sedam dalmatinskih projekata smještenih u svim četirima županijama zasad je prošlo tek prvu prepreku na putu da dođu na listu strateških - administrativnu provjeru.
Svaka od tih investicija zasebna je priča. Negdje zapinje na sitnim detaljima, negdje se investitori bore s lokalnom administracijom, poneki projekti čame u ladicama Ministarstva, prepreka su i imovinsko-pravni odnosi, za neke ideje manjka investitora...
Svaki slučaj traži različite procedure za uklanjanje zapreka. Neizvjesno je hoće li svi prijavljeni biti i uvršteni na Listu strateških projekata.
Zasad je Povjerenstvo donijelo odluke o uvrštenju na Listu strateških projekata za LNG terminal, zatim kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište u sklopu projekta "Rijeka Gateway", i TE Plomin - zamjena postojećeg bloka 1 blokom C.
Za navedena tri projekta u tijeku su sastanci operativnih skupina, nakon kojih će Vlada na prijedlog Povjerenstva donijeti odluku o eventualnom proglašenju tih projekata strateškima. Oni koji dobiju taj status ubuduće će čekati manje od godinu dana.

Investicije u Mlinima i Srebrenom u punom su jeku. Riječ je o najvećem ulaganju u nacionalnom turizmu, nakon dovršetka kojega će HUP Zagreb raspolagati s više od 750 smještajnih jedinica i popratnim sadržajima. Stožerni je objekt hotel "Orlando" (uz hotele "Astarea", novi hotel "Mlini", vile i apartmane te niz popratnih sadržaja), u sklopu kojega će se pozicionirati i najveći hotelski kongresni centar u Hrvatskoj (glavna dvorana za 1000 sudionika). Dovršeni su radovi na hotelu "Astarea" s četiri zvjezdice. Srušen je hotel "Mlini" i počela je izgradnja novog, modernog butique hotela s četiri zvjezdice. Srušen je i postojeći hotel "Orlando" i upravo ovih dana počinje izgradnja novog, visokokvalitetnog modernog hotela s 250 jedinica i nizom popratnih sadržaja. U području obuhvata hotela "Orlando" su i postojeće vile ("Srebrenka", "Supetar", "Jadranka", "Lovorka" i "Borovka") koje se preuređuju, odnosno vraćaju u funkciju. Uređuje se i plažni objekt "Češke banje", a u centru Srebrenog planirana je izgradnja objekta koji će uz trgovački centar sadržavati 20 luksuznih apartmana te garažu kapaciteta do 70 garažno-parkirnih mjesta. Radovi na ostalim objektima u kompleksu počet će tijekom ove godine (trenutno se rješavaju formalne prepreke na pojedinim objektima, prvenstveno iz domene konzervatora), a kompleks će u cijelosti biti na tržištu uoči turističke sezone iduće godine. Vrijednost ukupne investicije veća je od 50 milijuna eura.
U mjestu Doli na lokalitetu Tri sestrice, tridesetak kilometara od Dubrovnika, splitski poduzetnik Vicenco Blagaić na površini od gotovo tri milijuna četvornih metara želi izgraditi ekskluzivno turističko naselje. Sedam luksuznih hotela, 200 elitnih vila, 500 apartmana, 400 vezova za jahte, golf-igrališta, kockarnice... To je samo prva faza projekta zvanog "Hrvatski san" i već i ona vrijedi 920 milijuna eura. Blagaić ima u rukama potrebne dozvole i dostavio je potrebnu dokumentaciju s namjerom da se njegov projekt proglasi strateškim. U drugoj bi fazi u okolici nove turističke destinacije niknuli novi aerodrom za poslovnu avijaciju, trgovački centri, multifunkcionalne arene, poslovne zone, zabavni tematski parkovi, tehnološki park, filmski studiji, stadioni... Lokalna administracija je svladana. Ne bez otpora. Potpisani su ugovori s više od 8000 nasljednika - suvlasnika zemljišta i, nakon osam godina lavovskog pravnog posla, sve još nije posve završeno. Ali bit će. Obavljeno je i nešto radova na probijanju prometnica u dotad nepristupačnom kršu. Još se čekaju investitori. Da u ovom trenutku Blagaić ima investitore za sve predviđene objekte, prva bi faza bila gotova za otprilike dvije godine.

Sućuraj na HvaruProjekt "Zaljev Sv. Juraj" na Hvaru velik je i za europske razmjere. Obuhvatio bi dva hotela sa četiri i pet zvjezdica, marinu, 50 vila i 100 apartmana. Dosad nije sve teklo prema planu. Više od 270 milijuna eura vrijedna investicija u izgradnju turističkog resorta počela je još 2007. godine, a ulagači iz norveške tvrtke koja upravlja fondom Prime Property Kroatia I AS dosad su bili itekako strpljivi. Ako ovaj luksuzni projekt dobije status "strateškog", to znači da će se čitava priča o "Norvežanima na Hvaru" nakon sramotno dugo vremena početi rješavati. Od 2007. do jeseni 2013. godine čekala se izmjena Županijskog prostornog plana uređenja. Izmjene Općinskog prostornog plana počele su lani u prosincu. Nakon što se riješi pitanje prostornog plana, ostaje pitanje vlasnika privatnog zemljišta. Gradnja će početi ovisno o sudskim rješenjima, a optimisti procjenjuju da će radovi početi iduće godine. Projekt norveških ulagača vrlo je značajan za otok Hvar jer će se graditi na njegovu istočnom dijelu, gdje uopće nema hotelskog biznisa. Ova investicija trebala bi donijeti 500 radnih mjesta. Samo za zemljište ulagači će izdvojiti 25 milijuna eura u dvije faze. Druga faza gradnje trebala bi početi 2020. godine.

Jedna od glavnih, a možda i najvažnija aktivnost lokalne vlasti u Tisnom na Murteru bilo je donošenje UPU-a uvale Prisliga-Jazina. Na temelju tog dokumenta Republika Hrvatska je u vlasništvo Općine Tisno prebacila 64.000 četvornih metara u ugostiteljsko-turističkoj zoni, čime se imovina Općine preko noći povećala za 30 milijuna kuna. To je obavljeno iznenađujuće konkretno i brzo, osobito stoga što navedeno zemljište nikad nije bilo u vlasništvu Općine Tisno. Urbanističkim planom u uvali je predviđeno uređenje 1200 smještajnih kapaciteta, uz hotele su predviđene vile visoke kategorije, kamp i drugi sadržaji. Ukupna vrijednost investicije bit će veća od 80 milijuna eura. Zadovoljni što su se stvari počele brzo odvijati, u Općini su potom raspisali javni poziv za iskazivanje interesa (neobvezujući) za izgradnju turističkih kapaciteta u zoni Prisliga-Jazina. Javila su se tri ozbiljna inozemna investitora. Početkom travnja objavit će se stoga obvezujući natječaj i kreće se u realizaciju projekta. Kad sve teče po planu, ne manjka ni optimizma.
- Sami sebi smo dali rok od godinu dana za ishođenje lokacijske dozvole, odnosno dvije godine za dovršetak posla - kaže načelnik općine Tisno Ivan Klarin.

Dvije je godine dokumentacija za gradnju doma za starije i nemoćne osobe "spavala" u resornim ministarstvima dok Vlada konačno nije dala Biogradu na Moru zeleno svjetlo za projekt izgradnje doma na zemljištu pokraj Specijalne bolnice za ortopediju. No, prenamjena zemljišta opet je zastala. Riječ je o objektu za smještaj 144 osobe, a projekt vrijedan oko 15 milijuna eura pripremljen je za fondove Europske unije. No, u međuvremenu se pojavio interes investitora za ulaganje u dom za starije osobe i na predjelu Kument, i to za golemu ustanovu koja bi se skrbila o čak 1000 korisnika! Pola kapaciteta bilo bi za pokretne, a pola za nepokretne korisnike. Vrijednost projekta je 35 milijuna eura. Ishođena je lokacijska dozvola, a onda slijedi teži dio, odobrenje za gradnju na državnoj razini. Prvi dom će biti u mreži domova za starije i nemoćne, a drugi je zamišljen kao privatni, komercijalni dom. Domovi za stare i nemoćne jako su važni za razvoj zdravstvenog turizma u Biogradu, koji ima ambiciju postati centar lječilišnog turizma na Jadranu.
- Grad i županija ekspresno su sve napravili. Sada čekamo da se stvari riješe na državnoj razini - kaže gradonačelnik Ivan Knez.

Rekonstrukcija i dogradnja glavne stajanke i uzletno-sletne piste zadarske zračne luke posao je na prilično dugom štapu. Veliki infrastrukturni projekt vrijedan više od 53 milijuna eura, koji bi zadarski aerodrom podigao u višu kategoriju i dao mu potreban zamah u kontinuiranom razvoju, osmišljen je i pokrenut prije nekoliko godina i sad je na početku finalizacije. Ulaganje bi obuhvatilo i vojni dio aerodroma, a ključni su zahvati produljenje piste od 2500 metara za dodatnih 700 metara i potpuna izmjena betonskog sloja i instalacija.
- Kandidirat ćemo se za fondove EU-a i nema toliko straha da će biti muke s potrebnom dokumentacijom. Veći je problem što brže proći proceduru do ishođenja građevinske dozvole - navodi Irena Ćosić, direktorica Zračne luke Zadar. Zadrani se nadaju da bi ključni dokument mogli imati do 2016. godine. Cijelom poslu prepreka su, u startu, zamršeni imovinsko-pravni odnosi.

Kod mjestašca Savar, preciznije između Savara i Brbinja, na Dugom otoku, u slikovitoj uvali Ilo predviđen je objekt nautičkog turizma. Ideju je pokrenuo poznati turistički djelatnik Denis Jukić, a svemu se nisu suprotstavljali u lokalnoj administraciji. "Papirologija" na razini općine je gotova, preciznije, napravljen je urbanistički plan, a izdana je i lokacijska dozvola za pristupnu cestu, ali tu su se nastali problemi. Neki vlasnici zemljišta uložili su prigovor i cijela je procedura zakočena.
- Mi ovu investiciju podržavamo i učinit ćemo što je u našoj moći da se sve potrebne radnje obave što prije i na zakonski način - ističe Zoran Morović, načelnik općine Sali.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA