Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Nama turisti otkrivaju turizam!

Oni traže, a mi se tek tada sjetimo to ponuditi - mišljenje je koje iznose mnogi turistički djelatnici, pogotovo oni "pioniri" koji su svojim idejama i zamislima uvijek negdje naprijed, no u njihovoj ih provodbi baš ne prati ni država, a ni turistički sektor.
Jedna od takvih zamisli je i zračni prijevoz, ne onaj masovni, redovni, putnički, nego individualni - za bogate, budući da upravo takva klijentela, koja ima novca napretek, ali je uvijek u deficitu s vremenom, želi brzo doći od destinacije do destinacije i to masno platiti.
- Oni dođu, dolete s bankovnom karticom, s minimalno prtljage, kupe kod nas i kupaći kostim - priču o novim gostima koji tek otkrivaju hrvatske otoke, a mi, kao domaćini, njih i njihove zahtjeve, započeo je Josip Novak, pilot, časnik zrakoplovstva, 45-godišnji inženjer aeronautike, no u ovoj našoj priči u drugoj funkciji - kao predsjednik Aerokluba "Faros".
Taj klub upravlja aerodromom u Starogradskom polju na otoku Hvaru, između Staroga Grada i Vrboske. Još u fakultetskim danima Josip i njegovi prijatelji, svi odreda zaljubljenici u nebeske visine i adrenalinske sportove, odlučili su osposobiti najstariji otočni aerodrom na Mediteranu, a sve se zahuktalo 1997. godine otkad je ova pista, mnogi kažu ledina usred hvarske Hore, cilj mnogih aviona. Redom malih letjelica, s četiri do šest sjedala, uglavnom privatnih aviona tipa Cessna, Diamond, Piper, te helikoptera.
- Razvijamo zračni turizam, naravno uz suradnju Agencije za civilni zračni promet, i u minulih smo dvadeset godina, otkada radimo, imali i uspona i padova. Naime, krajem devedesetih i početkom dvijetisućitih godina prijevoz avionima i helikopterima bio je pravi bum.
Tražili su se panoramski letovi, taksi-letovi, tandemski skokovi, no onda nam je 2014. godina bila izuzetno loša, nikakva, i to zbog loših vremenskih uvjeta, da bi lani i ove godine avionski prijevoz za bogatu klijentelu opet bio u usponu. Iako moram istaknuti da je mnogo problema u samoj branši, gdje treba doći do desete stepenice, a mi ugazimo na treću pa se opet vratimo na prvu.
No mi ćemo, prije problema, ipak pobrojiti prednosti koje donosi zračni turizam, pa je pilot Novak startao s iznošenjem mnogih pluseva, koji nam sutra samo nude novo brušenje dijamanta zvanog otočni turizam.
- Prvo, ovom vrstom prijevoza stignete za dva sata do otoka iz bilo kojeg dijela Europe. A nama otočanima, škojarima, Hvaranima, treba dva sata trajektom do Splita. A avionom dva sata do Londona! Drugo, nebo je čisto za promet, nema gužve, gosti su platežno izuzetno moćni, većina ih dolazi svojim privatnim avionom, letjelicu ostave na našem aerodromu i spuste se do marine, gdje ih čeka vlastiti brod. Ili oni drugi, koji unajme i avion i brod, dođu bez prtljage, sve kupe kod nas na otoku, te probaju sve najbolje i najskuplje delicije koje nudimo. Samo traže vrhunsku uslugu.
Tako, primjerice, jedan bogati Ukrajinac nije htio putovati klasičnim zrakoplovnim linijama iz Dalmacije već je unajmio je avion privatne hrvatske tvrtke i let platio - 11.500 eura!
To je ono s početka naše priče - tek kad oni nešto zatraže, mi se sjetimo da to i imamo. Novak kaže da ovaj oblik turizma ima izuzetnu promidžbenu vrijednost.
- Pa tko može platiti one slike iz zraka, vizuru koja nije baš svima dostupna, a dolje ljepota do ljepote, od otoka, otočića, bistrog mora, prekrasnih kamenih gradića... Najbolja reklama! Zbog tog pogleda dosta pustolova iz Europe na svojem proputovanju za Grčku slete kod nas na hvarski aerodrom, ostave avion 10 dana, odu brodom na đitu ili obiđu otok, pa tek onda produže dalje na jug.
Redom su to gosti iz poslovnog svijeta, ili glazbenog, filmskog miljea, a zamjetno je da ovu vrstu prijevoza traži i mlađa populacija, odnosno DJ-evi koji putuju od destinacije do destinacije najbržim prijevozom.
- Pa kako ćete vi tom mladcu, koji u svijetu elektroničke glazbe zarađuje ogroman novac, objasniti da, nakon što sleti na splitski aerodrom, ima pola sata vožnje do Splita, pa više od sat ako je gužva u Zvonimirovoj ulici na putu do trajekte luke, pa još dva sata vožnje trajektom. On hoće sada i odmah, a to je 15 minuta leta od splitskog do našeg aerodroma. Ili nekom glumcu, pjevaču, poznatim facama koje lete s nama. A oni uvijek traže diskreciju i njihovi agenti kontroliraju pridržavamo li se tog dogovora.
Istu uslugu žele i bogati partijaneri, kćeri i sinovi važnih osoba iz svijeta biznisa, marketinga, političke scene, koji putuju s mnogo prtljage i obaveznim slušalicama.
- Zanimljivi su ti mladi - uđu u avion, stave slušalice i zalijepe pogled za tablet i mobitel. Kao da su u nekom drugom svijetu, pa se iznenadite kad na svojim profilima na raznim društvenim mrežama objave prelijepe slike Hrvatske dok su letjeli s nama. I ostave dobru napojnicu, po 50 eura - kroz smijeh nam otkriva pilot Josip.
Među ovim zračnim turistima jedan austrijski menadžer pop-glazbe svojim avionom redovito dolazi na Hvar, i zimi i ljeti, dok su neki poslovnjaci - a među njima je i dosta odvjetnika - kupili i nekretnine na najsunčanijem otoku, pa im je avion redovito prijevozno sredstvo. Nemaju oni vremena za čekanje u gužvi, u prometnim čepovima, i strpljenja za spore trajekte.
- Sada smo tu u problemu jer trebamo ulagati u infrastrukturu kako bi sutra svaki naš otok, Vis, Brač, Hvar, Korčula, Lastovo, Šolta, imao aerodrome ili helidrome za ovakve goste. I, naravno, za medicinske letove te za službe spašavanja. Brač ima međunarodnu zračnu luku, gdje imamo uslugu carine i opskrbe gorivom, a naplata slijetanja je od 500 do 800 kuna, dok je kod nas 10 eura.
Toliko košta i dan parkiranja aviona na aerodromu, jeftiniji smo nego parking za auto u gradu. No, nedostaje nam pristupna cesta aerodromu, koja mora proći kroz polje, dok Braču trebaju hangar i zimski vez te servis za avione. Ujedno bi trebalo osposobiti i registrirati i druge helidrome, kod Selca na Braču, pa u Blatu na Korčuli, jedan na Šolti, pa kod Sućurja na Hvaru. I, naravno, smanjiti nepotrebnu papirologiju - ističe Novak, te navodi i primjere:
- Gosti traže od nas da dođemo helikopterom na splitski ili dubrovački aerodrom te ih, primjerice, prebacimo do otoka, gdje nema helidroma. Možemo sletjeti na nečije zemljište ili pak sportsko igralište, ali procedura je dugotrajna i zbog svega toga treba urediti nove aerodrome ili nove helidrome.
Osim dozvole Agencije za civilni zračni promet za let, te dozvole kontrole leta, moramo dobiti i dozvolu vlasnika zemljišta, pa obavijestiti policijsku postaju i vatrogasno osiguranje i tek onda možemo sletjeti. Cijela procedura bila bi puno lakša kada bismo imali više i aerodroma i helidroma, što bi ubrzalo zračni promet.
Novak naglašava kako na svim otocima imamo "priručne" aerodrome i helidrome, koje samo treba registrirati, urediti, osvijetliti kako bi sutra bili u funkciji turističkih letova, a ne samo za hitne medicinske slučajeve.
- Primjer grada Hvara pokazatelj je da je riječ o maloj investiciji: 60.000 kuna uloženo je osvjetljenje helidroma, solarnu ravjetu i paljenje svjetla na daljinski. O helidromu se može sutra brinuti komunalno poduzeće, a kako jedinice lokalne samouprave imaju i vatrogasna društva, i taj je zahtjev riješen u dozvoli za slijetanje. Samo se trebamo pokrenuti i ponuditi novu uslugu, kao što je Istra već učinila i njihov "nebeski" turizam cvjeta. Upravo zbog toga krećemo i s projektom "Fly Croatia", koji objedinjuje mrežu malih aerodroma.
A kako bi nešto pokrenuli s mrtve točke na Hvaru, na kraju je skupina entuzijasta, među kojima je i on, osnovala 2014. godine tvrtku "Homo Ludens", koja osim ronjenja, vožnje brodovima i gumenjacima, padobranskih skokova, te tandem skokova s instruktorom koji se plaćaju 250 eura po osobi, nude i zračni taksi-prijevoz.
- Dostavljamo sve, i ljude i stvari - našalio se Josip Novak, no njihova zračna flota od nekoliko aviona i dva helikoptera koje imaju u najmu za obavljanje ove djelatnosti - ovisi, naravno, o potražnji - itekako potvrđuje sve.
Prebacivali su oni prijatelje vlasnika jahti s kopna na brod usidren u akvatoriju Palagruže, pa su dovozili generator za brod u kvaru, ali i dvije butelje, dvije boce od 0,7 litara!
- Dobili smo poziv da s Hvara do Lastova helikopterom donesemo dvije boce francuskog vina. Tražili su izričito tu vrstu, te su tu uslugu platili 500 eura!
I tako, gosti traže novu uslugu, jer nitko, a pogotovo bogati stranci, ne želi biti odsječen od kopna odlaskom zadnjeg trajekta. Često tako gost koji bude s jahtom u akvatoriju Lastova naruči ujutro helikopter da ga prebaci to jutro do splitskog aerodroma, gdje ima avion, na primjer, za Njemačku. Ovako bez tog prijevoznog sredstva, koje trenutno nude Hvarani, morao bi s otoka dan prije i nepotrebno izgubiti cijeli dan ljetovanja.
A novca za zračni taksi-prijevoz ima.