Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Najveći prijatelj Hrvatske među nuatičarima

Izvor: marepiu.blogspot.com.
Prijevod s njemačkog: www.prijevodi-etnotrend.hr

„Gospodine Beständig, kad će se u Hrvatskoj opet moći na jedrenje?”

Proteklih sam godina na svojim đitama jedrilicom upoznao puno ljudi. Proteklih tjedana neprekidno sam se pitao kako su. Među njima je i Karl-Heinz Beständig koji već skoro četiri desetljeća svojom jedrilicom obilazi hrvatsku obalu da bi nadopunjavao svoju uspješnicu, priručnik za nautičare „888 luka i uvala”. Danas sam ga u telefonskom razgovoru pitao kako će izgledati ljeto u Hrvatskoj. U razgovoru objašnjava zbog čega vjeruje da ćemo ljetos jedriti na hrvatskom Jadranu.

Slika1: Pozdrav preko zatvorenih granica: autor priručnika „888 luka i uvala” Karl-Beständig i njegov mali susjed Jonas, obožavatelj hrvatskog nogometnog asa Luke Modrića, mašu svima u Hrvatskoj

Thomas Käsbohrer: Dobar dan, gospodine Beständig. Kako ste u ovo preduskrsno vrijeme?
Karl-Heinz-Beständig: Dobro sam, hvala. Ne treba mi puno da budem zadovoljan.

tk: Je li ova prinudna stanka uzrokovana COVIDOM-19 za vas mučenje ili oslobođenje?
Karl-Heinz-Beständig: Sloboda mi je veoma važna – ali sloboda donosi obveze. U ovom času moram se malo suzdržati – većina mjera u Njemačkoj ima smisla. A ljudi se, koliko vidim, 95 % pridržavaju propisa.

tk: Što Vam trenutno najviše nedostaje?
Karl-Heinz-Beständig: Zapravo ništa, upravo sjedim u vrtu ovdje kod kuće u sjevernoj Bavarskoj, na granici s Tiringijom, gdje inače živim kad – ujesen – nisam na svojoj jedrilici kako bih istraživao jadransku obalu da bih ažurirao i nadopunio najnovije izdanje priručnika „888 luka i uvala”.
Malo brinem zbog financija. I to ne samo zbog mojih knjiga. Inače mjesečno prodam po tisuću primjeraka. U zadnja četiri tjedna prodao sam samo deset komada…

tk:... ni kod nas u nakladničkoj kući koja prodaje literaturu za nautičare, millemari, situacija nije nimalo bolja. Putovanja nisu in – koliko god mi priželjkivali čitatelje željne naših priča o pustolovinama u oluji i na moru. A kakva je situacija sad u Hrvatskoj?
Karl-Heinz-Beständig: Na Veliki petak u Hrvatskoj je bilo 1.500 zaraženih i 20 umrlih. Ima nekoliko žarišta. Najviše je pogođen Zagreb, i to dvostruko: u panici uslijed snažnog potresa od pred nekoliko tjedana, svi su propisi za suzbijanje širenja coronavirusa, naravno, pali u vodu. Kad netko u pola sedam ujutro istrči na ulicu iz zgrade koja podrhtava da bi spasio goli život, nije ga briga za minimalnu udaljenost. Uslijed brojnih podrhtavanja tla nakon potresa kršili su se propisi. To je uvelike povećalo broj zaraženih u hrvatskoj prijestolnici,
I otok Murter je žarište te je u izolaciji.
Sve u svemu se situacija u Hrvatskoj popravlja – broj novooboljelih vidljivo pada. U Istri, najsjevernijem dijelu Jadrana, koja je u početku bila najviše pogođena, od prošle srijede ograničenja su ublažena.

tk: Kakva je prognoza za Hrvatsku?
Karl-Heinz-Beständig: Vlasti polaze od pretpostavke da će krajem travnja epidemija doseći vrhunac. A na vrhuncu epidemije procjenjuje se da će biti popunjeno tek 30 – 40 % kreveta na odjelima intenzivne skrbi. Hrvatska je uvjerena da će postojeći kapaciteti biti dovoljni. Hrvatski ministar zdravstva računa da će u svibnju biti zadnji smrtni slučajevi epidemije.

tk: To su neobično precizne izjave političara. Jesu li one vjerodostojne? Je li Hrvatska postupala drukčije nego, primjerice, Njemačka?
Karl-Heinz-Beständig: Metodološki je Hrvatska činila isto što i mi, samo strože i brže. Hrvati su bili među prvima koji su uveli stroge mjere kao što je zatvaranje granica, kućna karantena za stanovnike i bolnička karantena na primjer za sve koji uđu vodenim putevima te strogo ograničenje izlazaka. Veoma su brzo uveli osobne elektroničke propusnice za ljude koji moraju putovati zbog posla. Bez propusnice se ne može napustiti prebivalište, pa čak ni doći, na primjer, iz Pule u Poreč. Ali budući da se propusnicu može jednostavno preuzeti putem interneta, svi koji imaju pravo na propusnice, mogu bez problema proći svaki kontrolni punkt. Po pitanju informatičke tehnologije Hrvatska stoji barem jednako dobro kao Njemačka.

Slika 2: Na moje pitanje koje su njegove pozitivne asocijacije na Hrvatsku, Karl-Heinz Beständig mi je poslao ovu priču o jahti nasukanoj kod Velog rata na sjeveru Dugog otoka, čija se posada dočepala kopna i provela noć pod jedrima u improviziranom šatoru... (Naslov: Pomagači su došli s bagerom)

Slika 3: ...u Hrvatskoj je tad već nekoliko mjeseci trajao rat, ali Hrvati nisu nimalo oklijevali te su brzom intervencijom bagerom pokazali spremnost da pomognu ljudima u nevolji, kao i umijeće improvizacije, i to upravo u vremenima kad je njihova domovina bila teško pogođena ratom.

tk: Renata Marević [direktorica Marine Punat] u jednom od razgovora koje sam vodio u okviru ovog svojeg bloga izjavila je kako Hrvati – što je inače vrlo neuobičajeno – podupiru mjere koje provodi hrvatska Vlada...
Karl-Heinz-Beständig: ...tako je, to nipošto nije uvijek bilo tako. Hrvati su rijetko bili zadovoljni svojim vladama, često bi se događalo da izaberu nekoga, a onda krenu u potpuno drugom smjeru. Imaju veoma slabo povjerenje u svoje političare. To se pomalo mijenja, slično kao i u Njemačkoj.

tk: Kakva je situacija s opskrbom u Hrvatskoj?0
Karl-Heinz-Beständig: Koliko mi je poznato, dobra. Hrvati ne kupuju toliko koliko mi. Ljudi kupuju osnovne namirnice kao što je brašno, šećer i tome slično. Tko god je ikada bio u Hrvatskoj u postsezoni, to mu je dobro poznato: čim turisti odu, ponuda se smanjuje, a prazne police se prekrivaju. Lidl cijelu godinu nudi bogatu ponudu kao i kod nas, ali mnoge manje trgovine živežnim namirnicama izvan sezone imaju tek ograničenu ponudu jer većina domaćeg stanovništva u pravilu nema puno novaca.

tk: Što mislite, kako će proći hrvatsko gospodarstvo?
Karl-Heinz-Beständig: Povećat će se broj nezaposlenih, vjerojatno još više nego kod nas. To je u prvome redu povezano s time da mnoge Hrvatice i Hrvati rade u inozemstvu. Ako sad dobiju otkaz, mnogi će se vratiti natrag u Hrvatsku na burzu. Slično kao i kod nas, vjerojatno će i u Hrvatskoj trebati proći tri–četiri godine da izađe iz krize. Ministar turizma ove godine računa s padom prihoda od turizma od 75 %. Pritom je do početka ožujka sve u području turizma protjecalo dobro. Koliko sam čuo, bilo je dosta rezervacija u nautičkom turizmu, sve do Austria Boat Showa u Tullnu početkom ožujka. Još za vrijeme sajma većina čarteraša je računala da će 2020. biti dobra godina za Hrvatski nautički turizam.

tk: Ako gotovo nitko od turista ne dođe, bi li to za one malobrojne turiste moglo značiti još jedno „ljeto iz snova” kakvo su neki imali prilike iskusiti devedesetih godina prošlog stoljeća?
Karl-Heinz-Beständig: Sve ovisi o tome koliko će Hrvatska brzo staviti virus pod kontrolu. Čim se otvore granice, posjetitelji će biti i više nego dobrodošli. Hotelski lanci su u problemima jer su turističke agencije otkazale većinu rezervacija. Zračni promet s gradovima na jadranskoj obali do daljnjeg je prekinut, jedino splitska zračna luka je još otvorena. Zračne luke na obali Jadrana u Puli, Zadru i Rijeci zatvorene su. Ryanair planira uspostaviti letove u te gradove tek od 2021. Turisti koji preferiraju putovanja zrakoplovom – a to su pretežno oni koji dolaze u sklopu paket aranžmana – ove će godine sigurno ostati kod kuće.
I organizatori kružnih putovanja prolaze kroz teška vremena – no neki gradovi, poput Dubrovnika, neće baš previše tugovati zbog toga.
Manji pansioni nekako će izgurati jer mogu računati na svoje stalne goste.

tk: A jedriličari i jahtaši?
Karl-Heinz-Beständig: Što se tiče nautičara, ne primjećujem neku suzdržanost. Oni samo čekaju kad će opet krenuti. Zovu me ljudi i pitaju: Kad ćemo smjeti u Hrvatsku? Htjeli bismo pogledati kako nam je brod...

tk: Što prognozirate za ljeto?
Karl-Heinz-Beständig: Pretpostavljam da bi prvi turisti mogli doći početkom lipnja, ako ne bude novog vala zaraze. U srpnju i kolovozu bi, u najboljem slučaju, moglo opet sve biti kao lani. Posjetitelji iz snažno pogođenih zemalja, kao što je susjedna Italija, u početku vjerojatno neće smjeti doći zbog teške epidemije u njihovoj matičnoj zemlji. Za one koji su proteklih godina izbjegavali Hrvatsku zbog gužve upravo bi to mogao biti razlog da ponovno dođu.

tk: Što će biti s putovanjima ovo ljeto?
Karl-Heinz-Beständig: Sigurno će biti još neizvjesnosti. COVID-19 je i dalje tu pa će se možda javljati u intervalima. U tom bi slučaju broj oboljelih mogao opet porasti, barem lokalno. Nekih od sadašnjih mjera opreza – na primjer odmak od drugih ljudi – u zasad bi se trebalo pridržavati i u Hrvatskoj u javnim prostorima. Zacijelo nećete pogriješiti ako spakirate i sa sobom na odmor ponesete i zaštitne maske.

tk: Trebamo li računati s time da bi se moglo dogoditi da otputujemo u Hrvatsku i da se iznenada ne možemo vratiti jer su u destinaciji u kojoj boravimo ponovno uvedena ograničenja kretanja?
Karl-Heinz-Beständig: Ne vjerujem da trebamo strahovati od toga da se nećemo moći vratiti.

tk: Koja je Vaša želja za ovo ljeto?
Karl-Heinz-Beständig: Moja je želja da čitatelji mojeg priručnika ne iznevjere Hrvatsku. Hrvatska je upravo proteklih tjedana pokazala kako je veoma kompetentna u krizama, istodobno se pridržavajući načela pravne države. S Mađarskom ili Poljskom to baš i nije slučaj. Očekujem da će Hrvatska iz ove krize izaći osnažena. Hrvati su uvijek bili nestrpljivi sa svojim vladama. Sad je povjerenje veće. No, i dalje moramo biti strpljivi – ne samo u Hrvatskoj.

tk: Gdje se čovjek može pouzdano informirati o aktualnoj situaciji u Hrvatskoj?
Karl-Heinz Beständig: Najnovije podatke o COVIDU-19 pratim na Total Croatia (kliknuti ovdje). Političku situaciju pratim na stranici na njemačkom jeziku Hrvatske radio-televizije (kliknuti ovdje).

tk: Hvala Vam lijepa na ovom telefonskom razgovoru. Želim Vam sretan Uskrs!

„Kad ne možemo jedriti”:
Uz mnoge druge,
i Karl-Heinz Beständig je priložio svoju priču mojoj knjizi koja sadržava 24 pustolovne priče: