Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Na svjetionicima sezona traje i šest mjeseci godišnje

I ove se godine, prema najavama, dobro prodaje smještaj u svjetionicima na Jadranu. Priličan broj apartmana već je rezerviran za sezonu, no još ima nešto mjesta, ističu u Plovputu
Od 48 svjetioničarskih zgrada naslijeđenih iz vremena Austrougarske Monarhije, preuređeno ih je 11 koje su nude turistima za tjedni najam u sezoni. Izvan sezone moguće je ugovoriti i dulji turistički boravak na svjetionicima.
Prema riječima Hrvoja Mandekića iz Plovputa, tvrtke koja skrbi o svjetionicima, uz njih 11 koji su u turističkoj ponudi, 6 svjetioničarskih zgrada je u dugoročnom najmu. Prema odluci Vlade iz 2009. godine, Plovput može dati svjetionike u dugoročni najam, što je i učinjeno. Neki od tih svjetionika su već obnovljeni, a neki se renoviraju, objašnjava Mandekić. Dodaje da se tih šest svjetionika još ne iznajmljuje turistima, izuzev dvaju svjetionika - Zuba kod Poreča i Hosta na otočiću ispred viške luke koji su i u dugoročnom najmu i u turističkoj ponudi.
»Što se tiče unajmljivanja svjetionika, interes je prilično velik i potražnja nadmašuje ponudu. Najatraktivniji svjetionici puni su oko šest mjeseci godišnje, a pritom treba napomenuti da Plovput ne daje ništa osim smještaja koji je na razini triju zvjezdica«, kaže Mandekić. Za ovu sezonu najave su standardno vrlo dobre, pa je tako dosta svjetioničkih apartmana već rezerviran, no još ima nešto mjesta. Ova sezona možda neće dostići lanjsku, koja je bila jedna od najboljih, ali će biti prilično dobra, najavljuje Mandekić.
Apartmani u svjetionicima uglavnom su četveroležajni, a prosječna im je cijena od 700 do 1200 eura za tjedan dana u špici sezone, naravno ovisno od svjetioniku. U pravilu, gosti moraju donijeti sve sa sobom, iako za neke svjetionike postoji mogućnost opskrbe, dodaje Mandekić. Više od 50 posto gostiju na hrvatskim svjetionicima su Talijani, a ima i onih iz Japana i Australije. U pravilu gosti dolaze iz Austrije, Njemačke, Švicarske, Mađarske, Slovačke, Češke i iz zemalja u okruženju.
Svi svjetionici koji su obnavljani, obnovljeni su prema naputku konzervatora i zadržali su izvorni vanjski izgled jer je riječ o spomenicima kulture. Nekih manjih promjena u interijeru ima radi potreba gostiju, objašnjava Mandekić. Napominje da je u tijeku potpisivanje triju ugovora za dugoročni najam svjetionika pa će ih ukupno u dugoročnom najmu biti 9, njih 11 se iznajmljuje, a plan je da se preostalih 28 svjetionika obnovi. Neki se već uređuju, a neki će biti uređeni zahvaljujući sredstvima dugoročnog najma.
Svih 48 svjetionika radi i svi su automatizirani. »Zbog održavanja, nemoguće je sa svih njih povući posadu. Svi obodni svjetionici, koji kontroliraju najvažnije putove na Jadranu i svjetlom pokrivaju sredinu našeg mora, moraju imati svjetioničarsku posadu koja, ako se pojavi kvar, može odmah djelovati i otkloniti ga«, objašnjava Vjesnikov sugovornik.
Svjetionik Savudrija sagrađen je 1818. i najstariji je na Jadranu, pa će tako za šest godina slaviti 200. obljetnicu, a posljednji datira iz 1903. Ni jedan od svjetionika nije međusobno sličan tako da svaki od njih ima svoju, posebnu priču. Strani poslovni portal Business Insider uvrstio je svjetionik Porer na malom otoku, kod južnog rta Istarskog poluotoka, među top 10 otočića koji se mogu unajmiti po pristupačnoj cijeni. U Plovputu naglašavaju da ima nekoliko svjetionika na otočićima te da se iznajmljuju samo apartmani, a ne cijeli prostor. Pristup otočiću omogućen je svakome pa nema govora o najmu cijelog zemljišta. Druga je stvar što rijetko tko tamo potraži pristanište, pa su turisti koji unajme svjetionik uglavnom sami i mogu reći da je cijeli otočić praktički 'njihov'.

STALNA POSADA NA 17 SVJETIONIKA
Svjetionici su najveći i najznačajniji objekti sigurnosti plovidbe. Omogućuju sigurnu dnevnu i noćnu plovidbu određenim morskim područjem, a sagrađeni su na najistaknutijim ili najudaljenijim točkama našeg teritorijalnog mora. Sastoje se od kamenih zdanja s uočljivom svjetioničkom kulom, te uglavnom imaju glavno i rezervno svjetlo. Domet glavnog svjetla je 30 milja. Neki su svjetionici opremljeni uređajem s radarskim odrazom (racon) ili sustavom za maglu (detektor magle i sirena za maglu). Na 17 svjetionika još je uvijek posada sa po jednim ili dva svjetioničara u smjeni.

Izvor: www.hic.hr

ARHIVA