Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Murterini spremni za prodaju otočića

Na novi Prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana Šibensko-kninske županije stiglo je 40-ak primjedaba, a dio ih se odnosi i na predviđenu mogućnost gradnje objekata, površine do 400 metara četvornih, na nenaseljenim malim otocima koji se prostiru na tri i više hektara.
- Točno je da ima primjedaba, pa i na predviđenu mogućnost gradnje na otočićima. Sve to upravo analiziramo i uskoro ćemo izići s našim odgovorom - odgovorio je župan Goran Pauk na naš pokušaj da barem nešto konkretno doznamo o sudbini nenaseljenih šibenskih otočića unutar budućeg županijskog prostornog plana.

Prijedlogom je, naime, otvorena mogućnost da se na takvim škojima grade objekti, površine do 400 kvadrata, uvećani za 1000 metara četvornih podrumskog prostora, kako je navedeno u Zakonu o prostornom uređenju i gradnji. No, taj zakon govori o otocima, a ne o otočićima, a u dosadašnjem županijskom Prostornom planu određeno je da je "otok kopno okruženo morem od 100 hektara naviše", a "otočić - kopno površine od jednog do 100 hektara".
U Murteru su spremno dočekali ideju provučenu kroz Prijedlog izmjena i dopuna Županijskog prostornog plana, pa su već pokrenuli usklađivanje Općinskog plana s mogućnošću da u višem planu "prođe" izgradnja na nenaseljenim otočićima i zasada su time obuhvatili samo otočiće ispred Murtera, i to one koji su dijelom pod maslinicima. Načelnik Općine Murter-Kornati Ivan Božikov kaže: - Mi jesmo zainteresirani za to da gradnju na otočićima uklopimo u naš Prostorni plan, a sami bismo, na našoj javnoj raspravi, određili koja je gornja granica površine objekata - ističe načelnik.
Nenaseljeni otočići udaljeni su milju do dvije od Murtera, a Murterini su ih i do sada obrađivali dolazeći brodovima iz svojih domova. Odlazak u polje na Veliki i Mali Vinik, Veliku i Malu Artu, Prišnjake, Radej, Zminjak, Teginu i ostale škojiće bio je "mila majka" u odnosu na odlazak u Donje i Gornje Kornate. Donji su danas dio nacionalnog parka, a u Gornjima naselje ima jedino Sita, dočim su, primjerice Šćitna i Donji Gangarol, te još neki žutski otoci ostali izvan granica parka, a površinom bi mogli odgovarati ovoj "ponudi" iz Prijedloga županijskog plana. Ipak, kaže načelnik Božikov, sada se misli tek na otoke ispred Murtera.
Svi ti otočići imaju "sto vlasnika" i onda ostaje jedina mogućnost da otočić otkupi jedan potencijalni vlasnik i za sebe, na svom malom otočnom imanju, sagradi "kućicu" veliku onoliko koliko odredi općinski Prostorni plan. Ideja je, dakle, jasna i ako se usvoje točke iz županijskog Plana koje se odnose na gradnju na otočićima, razvidno je da će oni dospjeti na tržište. Nekoliko malih otoka nalazi se i ispred Primoštena, ali nam u tamošnjoj Općini kažu da njihovim sadašnjim Prostornom planom nije predviđena gradnja na otočićima. Isto tako, među šibenskim otočićima ima i onih koji su u državnom vlasništvu.
Cijelu priču nije teško povezati i s iznimno aktualnim Prijedlogom zakona o strateškim investicijama. Zakon se odnosi i na privatne investicije ili ulaganja gradova i općina, te investicije u proizvodnju hrane, pri čemu će se projekti, kažu nadležni, morati uskladiti s lokalnim prostornim planom.
Spadaju li poljoprivredna gospodarstva, odnosno turizam i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu u tu kategoriju (a Zakon o prostornom uređenju i gradnji ih predviđa na otocima) i hoće li se pokušati naći mogućnosti da se na nenaseljenim otočićima uz pomoć rečenog zakona stvari lakše i brže odvijaju zahvaljujući proizvodnji hrane (masline, ulje, loza...) ili pružanju turističkih i ugostiteljskih usluga - vidjet ćemo.
Izmijeni li se, međutim, županijski pa murterski Prostorni plan, Murter će spreman dočekati ono što je temelj za sva kasnija djelovanja u brzom manevru investitora, čitaj kupaca/prodavatelja: Prostorni plan koji dopušta izgradnju na njegovim danas nenaseljenim otočićima.

Prvić na udaru graditelja
Dobar primjer namjera oko izgradnje na malim otocima je i Prvić, jedini vodički naseljeni otok. Zato što je malen i ne podnosi više gradnje no što je ima, i zato što je vrijedan, proglašen je državnim kulturnim dobrom i cijeli je otok pod konzervatorskom zaštitom s tim što ima svoja građevna područja koja ostaju i dalje. Pa ipak, vodička gradska uprava i zainteresirani lobiji s kopna i otoka upiru na sve strane da im Ministarstvo kulture skine zaštitu kako bi mogli graditi, nadaju se, čak i izvan današnjih građevinskih zona.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA