Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

MURTER – Obnova prve arheološke plaže u Hrvatskoj

Jeste li čuli da postoji negdje arheološka plaža? Ne ? E, pa postoji. U Murteru. Prva u Hrvatskoj. Murterini kažu, to je tamo gdje je prapočelo Murtera. Nalazi se na poluotoku Gradina, na prostoru nekadašnjeg antičkog naselja, tamo gdje su ostaci rimske vile uronjeni u more.
Buduća plaža, najveća koju Murter ima, u dužini od čak 250 metara, dio je projekta Arheološki park Colentum, kojega je projektirao splitski arhitekt Vinko Peračić, kako nam je kazao Luka Ježina, voditelj odsjeka za razvoj općine Murter-Kornati.
Uz plažu ovih se dana intenzivno radi moćan suhozid, širok najmanje 60 centimetara, a kad bude završen, imat će oko 160 metara dužine. U slavu prošlosti koja ponovo krasi mediteransko podneblje oživjelim starim brendovima...
NP daje radnike, Općina plaća kamen ( i marendu!)
Dnevno se prosječno izgradi 4 metra novog suhozida. Zajednički je to projekt Nacionalnog parka Kornati i općine Murter-Kornati. NP daje radnu snagu, 15-ak svojih radnika, inače tijekom sezone zaposlenih na recepciji i na komunalnim poslovima Parka, a općina plaća materijal- kamen. Vrijednost suhozida je oko 40 tisuća eura.
Gradnja suhozida

- Plaća općina i marendu randicima- odmah dodaje Ježina, braneći općinske boje.

Ravnatelj NP Kornati Josip Zanze, iznimno je zadovoljan angažmanom svojih sezonaca kojima je, veli, na taj način produžen ugovor i izvan sezone, ljudi rade korisnu stvar i primaju plaću. Kud ćeš bolje?!

- Ovo je projekt suradnje i s Kurnatarima, projekt kojim doprinosimo čuvanju kulturne baštine i dobrobiti općine- kazuje Zanze, ponosan na zajedništvo koje demontsriraju na ovoj raritetnoj arheološkoj plaži Murterina.
Zadovoljstvo suradnjom ne krije ni načelnik općine Murter-Kornati, Toni Turčinov.

- Evo, na zajedničkom smo poslu nakon dugo godina- kaže Turčinov- a bit će toga i na projektu NP Kornati „Rediviva", čija je vrijednost 58 milijuna kuna. Općina će učiniti sve što je u njezinoj moći da se osigura prostor za novu upravnu zgradu Nacionalnog parka na predjelu Murterski školji, i nadamo se razumijevanju Ministarstva državne imovine koje bi trebalo ustupiti državnu nekretninu za NP, s čime se resorni ministar Tomislav Ćorić već suglasio- priča nam kooperativni općinski načelnik.

S ravnateljem NP Kornati Josipom Zanzom, obiđeno je ovo zanimljivo „zimsko" gradilište. Jugo dere, miriše na kišu, a na plaži prava radna atmosfera.

Suhozid izgleda impresivno. Uređen s obje strane, vanjske i unutarnje, djeluje postojano, čvrsto, neuništivo. Radi se starom, izvornom tehnikom slaganja kamen na kamen, bez vezivnog materijala, a jedino što povezuje njegove precizno odlomljene kamene dijelove jest sitno, zdrobljeno kamenje- škalja. Glavni meštar, „certificirani" suhozidar Ive Bažokić, jedan od jedva njih desetak u Hrvatskoj koji imaju dokaz o stručnosti u izgradnji suhozida, dirigira dinamiku i način rada. Postoje li kakva pravila u tehnici izrade suhozida, pitam neuko stručnjaka Bažokića.

Benkovački kamen na murterskoj plaži
- O, itekakva. Mi ovdje ne radimo s našim autohtonim kamenom, jer nije prikladan za ovakav impozantni suhozid. Radimo s benkovačkim kamenom koji je jako dobar za to. Naš je kamen manji i teško je ovako širok suhozid graditi s njime. Osim toga kamen se pravilno slaže, ne bilo kako, i upravo ta tehnika slaganja povezuje ga. U protivnom, jaka kiša bi ga urušila, razgradila. Ovako, može trajati desetljećima. Pogledajte suhozide na Kornatima, ima ih i duplih i „unjulih", a stariji su i od 150 godina. Inače- veli Bažokić- ja nikad ne radim suhozide manje širine od bar 60 centimetara.
- Ako si dobar sa susjedima, može od 60 centimetara, a ako si loš, onda ni dva metra nisu dovoljna- dobacuje u šali jedan od radnika.
Arheološka plaža prostire se uz zelenu zonu, masline, česminu i borove, a taj predio Murtera, dakako, nije građevinska zona. Da jest, davno bi sve već bilo izgrađeno i apartmanizirano.
Na dijelu suhozida ugrađuje se kamena klupa, da budući kupači, gosti, šetači i namjernici imaju gdje odmoriti. Bit će osvijetljen s unutarnje strane tako da se njegove dimenzije i ljepota vide već s mora.
Radi se već mjesec dana, kaže Bažokić, a trebat će još dosta vremena da se suhozid završi. Jer, dužine je gotovo 200 metara, a napravi se 4 metra dnevno. Nije to nimalo lagan posao- napominje meštar od suhozida.
A koliko će sve to koštati, tko će platiti, to nije na Bažokiću da zna. - Ja sam djelatnik Nacionalnog parka Kornati, iznajmljen izvan sezone općini za ovaj posao. Ima nas ukupno 15-ak. To je suradnja općine i NP, priko naših leđ', smije se Ive. - Do sezone je sve gotovo. Kad bi nas ovaj tjedan pustilo vrime, mi bi za desetak dana ovaj dio završili. Pere, ja i ovi dečki radili smo na ovom suhozidu i prije, bez ove nove ekipe. To je nastavak prijašnjih radova NP Kornati koje smo nastavili u suradnji s općinom. Gradimo suhozid i štitimo kulturnu baštinu- ponosno će Bažokić.
Arheološki park Colentum, vrijedan pola milijuna eura
Zajednički općinsko-parkovni suhozid dio je puno većeg projekta Arheološkog parka Colentum koji će koštati 500 tisuća eura. No, i on je dio šireg projekta ASTeRisk kojeg je općina Murter-Kornati u partnerstvu s gradom Medulinom, Osorom, sveučilištem u Padovi te općinom Rovigo iz Italije prijavila na natječaj Interreg Italija-Hrvatska.
- Svoj dio sredstava pokušat ćemo usmjeriti u uređenje šetnice i arheološke plaže, ali ništa ne možemo raditi- objašnjava načelnik Turčinov- dok ne istražimo cijeli lokalitet u dužini od gotovo 200 metara. Tek onda možemo raditi plažu kakvu želimo, a bit će to zbilja raritet, plaža gdje ćete se moći kupati na ostacima antičke vile. Doista jedinstveno i vrlo atraktivno- ističe Turčinov. I u pravu je, Hrvatska još do sada nije imala u svojoj ponudi takvu plažu. Koja je samo jedan segment puno većeg projekta.
- Radi se o projektu Arheološki park Colentum kojeg je projektirao splitski arhitekt Vinko Peračić, a plaža se nalazi na prostoru rimske vile, nekadašnjeg rimskog, antičkog naselja, ide sto metara u more i sad treba sve to istražiti i podignuti. Ovo je najduža plaža u Murteru, ima oko 250 metara. Cilj projekta Arheološkog parka jest na prostoru polotoka Gradina na otoku Murteru urediti arheološko-rekreacijski park koji će arheološko nalazište Colentum transformirati u prvoklasnu turističku atrakciju i biti platforma za razvoj kulturnog, edukativnog arheološkog i sportsko-rekreacijskog turizma na Murteru- kazuje voditelj razvoja općine Murter-Kornati Luka Ježina.

Arboretum, podmorska šetnica, vidikovci...
Što je projektom predviđeno na tom prostoru uz plažu?
- Park će se sastojati od nekoliko ambijentalnih cjelina: arboretuma, obalne šetnice, tematske arheološke plaže, podmorske tematske šetnice, šetnice s vidikovcima na drevnim liburnskim bedemima, prostora za igru i razonodu te prijemnog objekta s recepcijom, sanitarnim čvorom i prostorijama predviđenim za arheološke radionice, detaljno će Ježina, upućujući nas na sažetak projekta gdje, veli, sve piše.
Arboretum, koji bi se protezao iza obalne, kopnene šetnice, ima ambiciju oživjeti poljoprivrednu proizvodnju na tom lokalitetu, ali i mogućnost novih arheoloških istraživanja, a predstavlja novi oblik zajedništva između općine i vlasnika zemljišta koji bi postali dioničari poljoprivredne proizvodnje poluotoka- stoji u sažetku. U tom specifičnom mediteranskom rasadniku- arboretumu, uzgajale bi se , ali i istraživale, prezentirale i prodavale rijetke i nerijetke biljke meditaranskog podneblja. Svojim mirisima i koloritom ovaj bi arboretum dočaravao rimske vrtove, posjetitelji bi imali priliku naučiti ponešto o mediteranskim kulturama koje bi bile izložene u glinenim posudama, a lokalitet bi poticao i kreativnost i zapošljavaje, te istodobno pridonosio ukupnoj dobrobiti lokalne zajendice.
Neuobičajeno je da se plaža nalazi u neposrednoj blizini mjesnog groblja, no, ono bi se primjereno distanciralo od plažnih sadržaja drvoredom čempresa, iza kojih bi počinjala obalna šetnica. Rekonstruirao bi se i liburnski bedem širinom kojeg bi se organizirali vidikovci i odmorišta zasjenjena sadnjom visokog zelenila.
Oko čitavog poluotoka, uz more, projekt predviđa šetnicu za pješake, bicikliste i po potrebi servisna vozila, a novim suhozidom iznad nasipa plaže, i šetnicom iza njega, odijelile bi se dvije zone : plaža i arboretum.
Kupanje u potonulom gradu
Posebna zanimljivost projekta je podmorska šetnica koja bi omogućila posjetiteljima, hrabrim i vještijim roniocima, razgledavanje nekadašnjeg grada i lučkih postrojenja koja se nalaze pod morem, o čemu govore bogati arheološki nalazi. Kupanje u potonulom gradu, kako stoji u obrazloženju projekta, poseban je doživljaj, a pretraživanje morskog dna posjetitelje pretvara u istraživače . Istraživanje podmorja- navodi se - moguće je kupanjem, ronjenjem , promatranjem kroz ostakljene otvore na splavi i pretraživanjem dna podmorskim „dronovima". Plutačama će biti zaštićeno podmorje a zaštitnim mrežama arheološki ostaci. Pod morem će biti postavljeni kavezi s amforama i balastnim kamenjem, a na površini će se postaviti table s plutačama na kojima će detaljno pisati kuda ronioci mogu ploviti i kako otkrivati antičku prošlost ovog lokaliteta.
Iza suhozida kojim će ići kopnena šetnica, prema zamislima arhitekte, prostirat će se arboretum koji se planira realizirati, kako rekosmo, modelom javno-privatnog partnerstva, odnosno suradnjom Općine i vlasnika parcela . Ukupno ih je 19, a svi će uzgajati mediteransko bilje, pinjole, masline, lavandu, u ambijetu rimskih ruševina. Napravit će se i ulazi na svaku parcelu, njih 19, a na svakom ulazu bit će info- tabla s informacijama o vlasniku i onome što on na svojoj parceli uzgaja. Na taj način, smatra Ježina, promovirali bi vlasnike i ono što proizvode. A na taj način bi ih i uključili u projekt. To je jedina platforma za promociju njihovih proizvoda- zaključuje.
Prostor je tako projektiran da slavi mediteranski način života i podneblje, izazovan je, pun iznenađenja i prirodnih čari.
-Pokazujemo novo lice NP Kornati i općine Murter zajedničkim projektom. A toga posla bit će još sto sljedećih godina, jer suhozidi su vječni, a i zaštićena su kulturna baština, murterski i kornatski brend- zaokružuje ovu dobru razvojnu priču s naših školja ravnatelj NP Kornati Josip Zanze.

Izvor: www.otoci.eu

ARHIVA