Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Morske ceste za bolji nadzor plovidbe

Svakog dana oko dvije tisuće brodova sa 750 tisuća tona robe ulazi u luke mediteranskih zemalja koje povezuje oko 2100 brodskih linija.
Kroz te luke prođe trećina svjetske godišnje trgovinske razmjene, a do 2030. godine predviđa se utrostručenje brodskog prometa na Mediteranu, uzrokovano rastućim uvozom s Dalekog istoka i gospodarskim rastom južnog i istočnog Mediterana. Taj mediteranski tranzitni prostor čvorište je svjetskoga pomorskog transporta.
Njegova uloga još je značajnija kad se zna da se čak 95 posto transporta u međunarodnoj robnoj razmjeni odvija morskim putem. Glavnina pomorskog prometa na Mediteranu odvija se u smjeru istok-zapad, od Sueza i Bospora, prema Gibraltaru i obratno. Bitno je manji pomorski promet između sjevera i juga, a praktično i ne postoji onaj na relaciji jug-jug. EU želi poticati ukupni pomorski promet na svim pravcima.

O objedinjavanju mediteranskih plovidbenih pravaca za prijevoz i komunikaciju, kao i poticanju razvoja kroz logističke i transportne mreže raspravljalo se nedavno i na Otvorenim danima Unije za Mediteran (UzM) na kojima je sudjelovao i dr. Tonči Tadić, predsjednik Euromediteranskog foruma (EMEF).
- Istočnojadranske luke se zaobilaze, a njihova uloga je ključna za izlaz srednjoeuropskih i baltičkih zemalja na Mediteran, pa moraju biti obuhvaćene analizom i planovima mediteranskoga pomorskog prometa - prenosi nam Tadić svoju opasku koju je izrekao na skupu u Barceloni.
Khaled Hanafy, dekan Prometnog fakulteta Arapske akademije znanosti, potvrdio je važnost istočnojadranskih luka koje s ostalim lukama istočnog Mediterana dijele isti problem - privlače samo 20 posto prometa.

Nužno je njihovo povezivanje u klastere te zajednički nastup na tržištu kako bi se promet u tim lukama povećao. Stručnjaci se slažu i da porast prometa s Dalekog istoka kroz Suez i gospodarski rast u Africi koji pretvara Mediteran u područje prekrcaja robe zahtijeva gradnju novih kontejnerskih luka u Magrebu, kao i povezivanje poprečnoga pomorskog prometa na Mediteranu s uzdužnim od istoka prema zapadu.

- Drugi trend je stvaranje industrijskih zona uz velike kontejnerske terminale. U usporedbi s kontejnerskim prometom, glavni problem prijevoza robe kamionima i ro-ro brodovima je potreba tehničkih pregleda, usklađivanje standarda, dozvola provoza i općenito složenijih pregleda na granicama. Izuzetak je Turska koja nema nijedan veliki kontejnerski terminal nego koristi ro-ro brodove i kamione za transport prema EU-u - kazuje nam dr. Tadić.

Jedna od ideja je i uvođenje "morskih autocesta" na najprometnijim plovidbenim pravcima. Predsjednik EMEF-a informira da je riječ o režimu odvojene plovidbe, a nešto slično već postoji u svim većim tjesnacima i kanalima uz obale Europe.
- Stvaranje "morske autoceste" pretpostavlja izradu mapa podmorja radi pomorskih kabela i cjevovoda, detaljniju kartografiju luka i obale te ucrtavanje Mediteranskih zaštićenih područja (MPA) i Posebno zaštićenih područja od mediteranskog interesa (SPAMI) - kaže Tadić dodajući da je iskazano i mišljenje da kod određivanja "morskih autocesta" problem mogu biti proglašeni isključivi gospodarski pojasevi ili ekološki zaštićene zone, kao i financiranje nadzora plovidbe, što države sada rade besplatno.

Tadić smatra da brodari mogu plaćati nadzor plovidbe morima kao što se usluga kontrole zračne plovidbe naplaćuje avioprijevoznicima. - Ne stoji da proglašeni gospodarski pojasevi ili ekološke zone mogu biti smetnja proglašenju "morskih autocesta" jer se time širi jurisdikcija obalne države na more. Obalna država ima pravo i obvezu zaštite mora u tom području, a brodski promet je najlakše nadzirati u režimu "morske autoceste". Stoga treba podržati takav projekt u Jadranu, uz usporedno aktiviranje hrvatskog ZERP-a; talijanska ekološka zona je već ranije aktivirana - zaključuje Tadić.

Aktivirati ZERP
Mislite li da će nova Vlada biti spremna podržati ovaj projekt, a pogotovo aktivirati ZERP? Kolika bi ulaganja bila potrebna za aktiviranje "morskih autocesta"?
- Ne vidim razloga zašto bi bili protiv toga. Ako želimo povećani brodski promet u našim velikim lukama, ako želimo privući što više prometa prema istočnom Jadranu, onda je nužno taj promet što bolje nadzirati. Ekološki dio ZERP-a ne treba dopuštenje Bruxellesa, jer se ne tiče nikakvih ribolovnih kvota i može ga se aktivirati odmah. Sva ulaganja dijelili bismo s Talijanima - odgovorio je dr. Tadić na naš upit.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA