Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Mislim da Hrvatskoj treba više marina - Kiriacoulis

Hrvatska raspolaže s 25 posto ukupne svjetske charter flote i ostvaruje 33 posto svjetskog bookinga. Nevjerojatni su to podaci yachtbooker.coma koji se odnose isključivo na bareboat charter, odnosno charter bez posade, ali ukazuju na činjenicu da je Hrvatska kao turistička destinacija u ovom segmentu doista broj jedan u svijetu.
Dakle, i po bukingu i broju charter plovila. O tome što je dovelo do takvog nevjerojatnog buma, gdje je hrvatska charter flota danas i tko su najčešći gosti, kao i što će trebati napraviti u budućnosti kako bi se održala ova pozicija, razgovarali smo s nekim od vodećih ljudi u branši na nautičkom sajmu International charter expo 2015 - ICE'15, održanom u Opatiji.
Prema podacima Ministarstva pomorstva u Hrvatskoj je registrirano 1.906 charter tvrtki, od čega je 645 aktivnih. Pri tome oko 200 charter kompanija broji tri ili više plovila u floti. Lani je u Hrvatskoj bilo 3.305 aktivnih charter plovila, koja su ostvarila 61.085 najmova.
Došlo je ukupno 347.093 charter gostiju koji su ostvarili 2,4 milijuna noćenja. A 645 aktivne charter kompanije prema nekim procjenama ostvarile su najmanje 1,3 milijarde kuna prihoda. Inače, treba reći kako se unatoč činjenici da PDV Direktiva i praksa država članica EU ne definira charter kao uslugu smještaja, prilikom usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnim stečevinama EU, uspjelo zadržati definiciju charter djelatnosti kao usluge smještaja te samim time omogućilo primjenu snižene stope PDV-a od 13 posto.
U branši su nezadovoljni promidžbom ponude. Charter kompanije su lani uplatile 16,6 milijuna kuna boravišne pristojbe HTZ-u koji ima zakonsku obavezu dio tog novca vratiti u promociju, no ističu kako se na tome ne radi dovoljno.

Hrvatska je jedna od najboljih svjetskih destinacija za charter business, reći će Artun Ertem, regionalni direktor D-Marina Grupe u čijem je sastavu i prva hrvatska marina s pet sidara.
- S novim investicijama u Zadru, Sukošanu i šibenskoj Mandalini dajemo doprinos rastu standarda usluge u Hrvatskoj. Prednosti Hrvatske su prije svega očuvana priroda, što je vrlo važno. Također je važna i visoka obrazovanost i educiranost djelatnika, visok civiliziacijski standard, kao i činjenica da je ovo dio Europe. Sve to vodi k uspjehu, kao i ulaganje u kvalitetu, kazao je Ertem navodeći kako očekuje daljnji rast u 2015.

O tome kakva je situacija u hrvatskom charteru, Emil Tomašević , direktor tvrtke Ultra sailing yachts, jedne od najjačih domaćih tvrtki koja radi već dvadeset godina govori, kako Hrvatska doista jest vodeća charter destinacija u svijetu, međutim kako ubrzano gubi taj primat.
- Vezovi i ostalo je skupo i mi jednostavno više nemamo snage spuštati cijenu i sami privlačiti goste. Dok drugi to rade organizirano, u Grčkoj daju gotovo besplatne vezove i slično. Mi smo držali preko 20 posto svjetskog tržišta u charteru, a sad smo prilično ispod i prava kalkulacija će se znati za godinu dvije. No bojim se da ćemo ostati tu gdje jesmo na ovaj način, kazao je Tomašević navodeći kako strane kompanije s emitivnih tržišta šalju goste i imaju razvijen marketing tako da u pravilu često poberu vrhnje. U Hrvatskoj danas ima tvrtki koje imaju i po 150 brodova, dvije domaće tvrtke su imale blizu sto plovila, međutim, jako je puno onih koje imaju više od 50 brodova. Plovila nisu u pravilu u njihovom vlasništvu već u charter managementu. Najveću flotu od oko 300 brodova na Jadranu ima, zanimljivo, jedna britanska tvrtka.

Charteraši ukazuju kako im velik problem stvaraju vezovi u domicilnim marinama. Cijene vezova su zadnjih 10-ak godina značajno rasle, a charter tvrtke plaćaju vez za cijelu godinu s time, kada njihovi brodovi isplove, taj isti vez ide dalje u najam. Pa marina tih 20 tjedana taj isti vez ponovno naplaćuje brodovima u transferu.

- Mi charteraši i uz to plaćamo 20 posto višu cijenu u odnosu na onu u cjeniku. Dok privatni vlasnik, koji ima jedan brod, plaća po cjeniku. To je samo jedan segment u kojem se nas diskriminira, ukazao je Tomašević navodeći kako u Hrvatskoj u nautici ima najviše Austrijanaca, Nijemaca, Britanaca, Skandinavaca... Riječ je o srednjoj kategoriji gostiju, a ne o jako bogatim gostima, kako se često krivo misli. Nerijetko dvije obitelji podijele brod, ili ako su malo imućniji uzmu jedan brod i skipera. I to je trošak smještaja po osobi tjedno od 350 do 600 eura. Najviše se u charter daju brodovi od 10 do 15 metara.
Govoreći o mogućnostima produženja sezone, istaknuo je kako charter već sada radi 20 i više tjedana, dok hoteli i ostali u destinacijama rade po 12 - 13 tjedana.
- Produženje sezone da, na određenim lokacijama i po određenim programima. No sve je to vezano na logistiku, marine i cijene. Po sadašnjim cijenama možemo zaraditi jedino u špici sezone, a ostalo je pokrivanje hladnog pogona. Nitko u svijetu u charteru ne radi 20 tjedana, a mi radimo. A jedva pokrivano kraj s krajem. To je realnost na koju ukazuje i smjena hrvatskih charter tvrtki, dakle, koliko ih je prije 20 godina počelo, a koliko tih istih danas radi. Isto je i sa stranim firmama, dodao je. Na pitanje tko su Hrvatskoj na Mediteranu najveći konkurenti, kazao je - Grci. Turska također, iako nema toliko brodova, no rastu i drugi poput Italije i Francuske. U Italiji je charter s 200-tinjak brodova prije četiri, pet godina, povećao flotu nekoliko puta.

Fanis Kiriacoulis , vlasnik jedne od najvećih grčkih charter tvrtki Kiriacoulis Mediterranean, koja u floti ima oko 400 brodova, kazao je, pak, kako su Grčka i Hrvatska najljepša mjesta na svijetu za jedrenje i općenito plovidbu.
Inače, polovinu flote, dakle oko 200 brodova, ova tvrtka drži u Grčkoj, osamdesetak brodova imaju u Hrvatskoj, ostalo u Turskoj, južnoj Francuskoj, Malti, Italiji, a imaju i nekoliko brodova na Karibima.
- Imate krasne otoke, ljubazne ljude i odlično vrijeme. Što se tiče cijena, u Mediteranu su cijene više manje iste. Nema toliko razlike. Razlike su među tvrtkama, svaka ima svoj standard opremanja i održavanja brodova. Činjenica je da svake godine na tržištu imamo sve veće brodove i da se takvi sve više traže, kazao je Kiriacoulis, navodeći kako ova tvrtka 85 posto prometa ima s europskog tržišta. Prosječan boravak gostiju je 11 dana, s time da je i dalje najpopularniji najam brodova bez posade. Samo tržište je stabilno, odnosno svake godine ima i lagani rast.
- Ekonomska kriza ga dugoročno nije značajnije okrznula. Pad se osjetio 2009. i 2010. godine, no tada je opet počelo rasti. Ljudi će bez obzira na krizu ići na godišnji. Štedjet će na kupnji novog automobila ili novog broda, no godišnji odmor će si priuštiti. Smatram i da će charter u Hrvatskoj i dalje rasti, no sve ovisi o infrastrukturi, odnosno broju marina i vezova. Mislim da u Hrvatskoj treba više marina, zaključio je.

Izvor: www.novilist.hr

ARHIVA