Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Ministre, hitno spasite "plavu magistralu"

Suočeni s ozbiljnim naznakama da će dužobalna trajektna linija Rijeka-Dubrovnik biti izbrisana iz jadranskih plovidbenih redova, čelnici Nezavisnog sindikata pomoraca putničkih brodova Hrvatske (NSPPBH) pokrenuli su veliku akciju za spas desetljetne ključne poveznice Dalmacije i Kvarnera.
Sindikat čiju većinu članstva čine radnici „Jadrolinije" bacio je široku „mrežu" i za svoju inicijativu prikupio potpore vladajućih struktura na predloženoj, izmijenjenoj trasi pruge koja bi dvaput tjedno u oba smjera povezivala Rijeku, Vis, Stari Grad na Hvaru, Korčulu i Dubrovnik s mogućnošću nastavka plovidbe prema talijanskom Bariju.
Akciju su tako pisanim putem podržali Nikola Dobroslavić, župan dubrovačko-neretvanski, Andro Vlahušić, dubrovački gradonačelnik, Vinko Kapelina, prvi čovjek Korčule, Tonka Ivčević, komiška gradonačelnica, Rino Budrović, prvi čovjek Hvara, i Vinko Maroević, gradonačelnik Staroga Grada, a organizatori očekuju i potpore županijskih vlasti iz Splita i Rijeke.

Izmjene zakona
Kapetan Grgo Dujmović, predsjednik NSPPBH, najavio nam je da će za dužobalnu liniju „lobirati" i kod lokalnih turističkih zajednica, te nam prenio svoje uvjerenje da „plava magistrala" može opstati na tržištu uz nekoliko ključnih intervencija. - Od ministara pomorstva i turizma Hajdaša Dončića i Lorencina, te od kapetana Franičevića, aktualnog čelnika Agencije za obalni linijski pomorski promet, zatražili smo da razmotre i podrže našu ideju. Na njima je da pokrenu glavni korak, a to je vraćanje dužobalne pruge na popis državnih linija - tvrdi kapetan Dujmović i dodaje:
- Bivša Uprava „Jadrolinije" bila je izravno odgovorna za stalan pad broja prevezenih putnika i vozila tijekom protekle dvije-tri godine. Na pruzi i danas plovi feribot „Liburnija", koji je zbog malog kapaciteta i raspoloživih sadržaja neprikladan za suvremene zahtjeve turista. Plovidbeni redovi kopirali su se iz godine u godinu pa je brod bio nedovoljno iskorišten i stvarao je nepotrebne troškove.
Incijatori akcije smatraju da bi se s nekoliko kvalitativnih pomaka mogao udahnuti novi život liniji čiji korijeni s naglaskom na povezivanje Dalmacije s Trstom, tadašnjom jadranskom pomorskom metropolom, sežu duboko u 19. stoljeće. Štoviše, aktiviranjem svih kapaciteta bilo bi posla za stotinjak „Jadrolinijinih" pomoraca, kabinskog osoblja i radnika na kopnu.
Za izbjegavanje „crnog scenarija", ističu sindikalci, iz riječke luke prema jugu trebao bi ploviti feribot kapaciteta najmanje 1000 putnika i 250 vozila, te bi državni brodar trebao pokrenuti široku marketinšku akciju među potencijalnim putnicima. Naime, slične brodske, željezničke pa i autobusne linije imaju svoje poklonike među „prometnim nostalgičarima", ali i među mlađim generacijama turista koji u kratkom vremenu mijenjaju po nekoliko odredišta tijekom ljetnog odmora.
- Izmjenom trase i uvođenjem viške luke u dužobalnu liniju, a u budućnosti Dugog otoka i Mljeta, ostvarile bi se i zakonske odredbe o međuotočnom povezivanju, a lokalne pruge bile bi rasterećenije. Turisti bi sa svojim vozilima mogli putovati od otoka do otoka bez ulaženja u velike gradove, a sigurno bismo pridobili i one koji ne žele svoj odmor provesti u kolonama na autocesti nego uživajući na palubi s pogledom na Jadran - zaključuje kapetan Dujmović.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA