Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Maržić od Lučke uprave Rijeka traži odštetu

Istodobno ravnatelj Lučke uprave Bojan Hlača najavljuje prisilnu naplatu koncesijskog duga za 2011. koji otprilike iznosi 1,5 milijuna kuna, te najavljuje mogućnost raskida ugovora.

Izgradnjom nove zgrade putničkog terminala riječke luke te novog lučkog kontrolnog centra smatralo se da na riječkom lukobranu, na kojem je desetljećima dominirao Dok 3 Viktor Lenca, počinje razdoblje modernog putničkog biznisa u Rijeci. Takvo okretanje Rijeke moru, pretenciozno nazvano projektom Rijeka Gateway, u realizaciji se međutim pokazalo potpunim promašajem. Naime, zbog krivih procjena Svjetske banke i Lučke uprave nije se dogodilo ni najavljeno povećanje kontejnerskog prometa na terminalu Zagrebačke obale koja je odavno trebala biti u funkciji, a nije se još počelo ni s gradnjom. Istodobno je poslovno krahirao već izgrađeni putnički terminal, kao prvi dio ambiciozno zamišljenog no u tom kontekstu koncepcijski očito potpuno pogrešno posloženog projekta Rijeka Gateway.
Prvom poslovnom žrtvom putničkog terminala smatra se riječki poduzetnik Zoran Maržić , koji kaže da je nasjeo na neutemeljena hvalisanja i ničim opravdane najave Lučke uprave i njenog ravnatelja Bojana Hlače o Rijeci kao glavnoj sjevernojadranskoj luci za prihvat kruzera. Od desetina i stotina obećanih kruzera, umjesto očekivanih pola milijuna putnika godišnje, ostale su samo prazne riječi i obmane. Zbog toga najavljuje tužbu kojom će od Lučke uprave tražiti 10 milijuna kuna.

Ravnatelj Lučke uprave Bojan Hlača kaže da se prema Dulcis Viti Zorana Maržića krenulo s prisilnom naplatom koncesijskog duga za 2011. koji otprilike iznosi 1,5 milijuna kuna, te najavljuje i mogućnost raskida ugovora.

- Nisam bio bolesno ili nerealno ambiciozan kad sam kretao u projekt na putničkom terminalu. Imao sam dobre namjere, poslovni interes, prošao sam natječaj s jedinom ponudom, uložio veliki novac i na kraju shvatio da su me oni koji su najavljivali revitalizaciju putničkog terminala i prometa doveli u zabludu. Shvatio sam da sam prevaren. Kruzera, kao centralne točke oko koje se na putničkom terminalu trebala okretati cijela priča, nikada nije bilo i neće biti, kaže Maržić.

Zbog svega toga, od prvog dana 2012. koncesionar Putničkog terminala, Maržićeva Dulcis Vita, osim neophodnog dijela u prizemlju Putničkog terminala radi osnovnog funkcioniranja za putnike katamarana, ostale prostore više ne otvara. Terminal, naime, prestaje funkcionirati na dosadašnji način. Konkretno, kaže Maržić, platit će svoje dugove za koncesiju za 2011. godinu, a onda: Otići ćemo s Terminala, tužiti Lučku upravu za raskid ugovora, tražiti naknadu ulaganja i 10 milijuna kuna naknade štete.

Maržićeva Dulcis Vita s Lučkom upravom Ugovor o koncesiji potpisala je u srpnju 2008. godine na iznos od 126 tisuća eura godišnje i 1,05 posto ostvarenog prometa. Lučkoj upravi koncesija je plaćena do kraja 2010. Tvrtka Dulcis Vita je bila jedina na natječaju, čak je jedina i otkupila natječajnu dokumentaciju nakon brojnih oglašavanja natječaja iz čega se može zaključiti kako je vladala opća nezainteresiranost za Terminal. Da bi dobili 20 godišnju koncesiju, iz Dulcis Vita kažu da su po ugovoru morali uložiti 9,3 milijuna kuna s PDV-om.

Ravnatelj Lučke uprave Bojan Hlača kazao nam je da se prema Dulcis Viti Zorana Maržića krenulo s prisilnom naplatom koncesijskog duga koji otprilike iznosi 1,5 milijuna kuna. Upravo zbog duga i neizvršenja obveza koncesionara Hlača najavljuje i mogućnost raskida ugovora te raspisivanje novog natječaja. Oko novonastale situacije s putničkim terminalom ravnatelj Lučke uprave, međutim, ne prepoznaje nikakav oblik odgovornosti ni Lučke uprave ni sebe osobno.

- Koncesija se dobiva na osnovu natječaja s jasno definiranim pravilima igre. U ugovoru se nitko ne obvezuje na dovođenje kruzera, rekao je Hlača.

Maržićeva Dulcis Vita uredila je Terminal po visokim dizajnerskim i tehničkim standardima: otvorena su dva restorana, velika priprema hrane za catering putnicima, klub, caffe bar, punkt za prodaju karata, garderobu, fast food, mjenjačnicu, dvije rent a car poslovnice, kiosk i sve stavili u funkciju. - Za kratko vrijeme od samo godine dana, svi su zbog izostanka putnika, osim Jadrolinije i jedne rent a car agencije, otkazali vrlo povoljne potkoncesijske ugovore. Čak je i banka otkazala bankomat zbog najslabijeg prometa u Hrvatskoj! Preživio je samo naš klub Terminal zbog kojeg ni u snu ne bismo otvarali putnički terminal. To nije naš posao, naš posao su hrana i putnici kojih nema i neće ih ni biti. U takozvanoj putničkoj luci putuju samo dva katamarana koji su puni samo ljeti, a zimi prazni ili poluprazni i koji su u 2011. godini ostvarili identičan promet kao i godinu prije, dok je svugdje zabilježen rast zbog odlične i duge sezone. Kruzera u Rijeci nema i neće ih ni biti, smatra Maržić.

Izvor: www.novilist.hr

ARHIVA