Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Lošinjski dobri dupini mijenjaju glasanje u bučnom okolišu

Istraživanja znanstvenika Instituta za istraživanje i zaštitu mora Plavi svijet iz Velog Lošinja pokazala su da lošinjski dobri dupini znatno mijenjaju glasanje i zvižduke kada se nalaze u okolišu u kojem su izloženi buci, izvijestili su u ponedjeljak iz Plavog svijeta, ocjenivši da se ne smije podcjeniti dugoročni učinak buke na razmnožavanje i zdravlje zajednice dobrih dupina u Kvarneriću, koje je proglašeno područje NATURA 2000.
Istraživanje „Promjene u strukturi zvižduka rezidentnih dobrih dupina u odnosu na buku u moru i brodski promet" objavljeno je u časopisu „Marine Pollution Bulletin".
Jedna od autorica dr. Nikolina Rako Gospić, direktorica znanstvenog programa iz Instituta za istraživanje i zaštitu mora Plavi svijet istaknuo je kako je posebno važno to što dupini u prisutnosti plovila proizvode zvižduke značajno više frekvencije, a takvo je ponašanje bilo najočitije tijekom lova i društvenih aktivnosti, kada se među članovima skupine odvija intenzivna komunikacija.
Istraživači su utvrdili da promjene u društvenom glasanju dobrih dupina upućuju na to da su dobri dupini, kako bi povećali mogućnost da ih druge jedinke čuju, morali modificirati zvukove kojima se glasaju. Smatraju da su takve izmjene u zvučnom ponašanju dupina najvjerojatnije odgovor kojim životinje nadomještaju „maskiranje" svoga uobičajenog glasanja.
Suautorica Marta Picciulin navela je da u bučnom okolišu zvukovi koje proizvode dobri dupini jednostavno bivaju prekriveni ili „maskirani" bukom koju proizvode plovila. Plovila buku proizvode uglavnom na nižim frekvencijama, a dobri dupini, da bi svoje glasanje učinili čujnim i općenito korisnim, te da bi mogli nastaviti koristiti zvuk, moraju povisiti frekvenciju svoga zvuka, objasnila je.

Promjene u vokalizacijskom ponašanju pokazuju da je buka značajni stresor
Iz Plavog svijeta ističu da promjene u vokalizacijskom ponašanju pokazuju da je buka u okolišu još jedan značajni stresor kojem su izložene obalne zajednice dobrih dupina. Napominju da sada nije moguće kvantificirati učinak koji buka ima na njih, ali se može očekivati da ona utječe i na povećanu potrošnju energije kod životinja. Također navode da pronaći i uloviti više plijena u okolišu, koji je već izložen prelovu ribe, za dupine može biti gotovo nemoguće, a posebno za ženke s mladuncima.
Znanstvenici Plavog svijeta objavili su do sada seriju znanstvenih članaka u kojima prikazuju rezultate istraživanja utjecaja buke koju proizvode plovila na stalnu obalnu populaciju dobrih dupina lošinjskog i područja Kvarnerića. Zvuk je, ističu, posebno važan za dobre dupine jer ga koriste za navigaciju, komunikaciju i lov plijena, a razumijevanje utjecaja koji buka ima na njih ključno je kako bi se razvile bolje mjere za upravljanje i zaštitu.
Direktorica programa znanosti Plavog svijeta dr. Nikolina Rako Gospić navela je da su još 2013. objavljeni rezultati istraživanja, koji su pokazali kako varijacije u intenzitetu buke u morskom okolišu, povezane s intenzivnim prometom plovila za odmor i razonodu, značajno utječu na dobre dupine te da oni izbjegavaju područja s povećanom bukom.

Napuštanje područja odgovor je na smanjenje učinkovitosti njihovog glasanja u odnosu prema buci i na smanjene mogućnosti komunikacije između dobrih dupina.
Iz Plavog svijeta naglašavaju da se dobri dupini gotovo stalno glasaju, ali da se intenzivno glasanje pojavljuje tijekom različitih društvenih aktivnosti, kada se dupini koriste pojačanom vokalizacijom, kako bi uspostavili kontakt s drugim životinjama u skupini. Posebno je važna vokalizacija između ženke i njenog mladunca, čime se uspostavlja snažna veza među njima, a majka glasanje koristi i kako bi mladog dupina podučila ili upozorila na opasnosti. Intenzivno glasanje odvija se i u skupinama dupina koje love plijen, kada se dupini oslanjaju na zvuk kojim koordiniraju svoje zajedničke aktivnosti, s ciljem poboljšanja uspjeha u lovu.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA