• hr
  • en
  • de
  • it

Limski zaljev i okolica

Limski zaljev, gotovo svima poznat kao jedna od najljepših prirodnih atrakcija u Istri, često je pogrešno nazivan i Limski kanal ili čak i fjord. No ne radi se ni o kanalu, niti fjordu, budući da su fjordovi zaljevi nastali ledenjačkim otapanjem, već o zaljevu koji je nastao erozivnim djelovanjem Pazinčice koja danas ponire u Pazinskoj jami, a u prošlosti se ulijevala u more u Limskom zaljevu. U njezino staro korito je prodrlo more te je tako nastao današnji zaljev.

Limski zaljev smjestio se između Rovinja i Vrsara, a nedaleko se nalazi i Dvigrad. Danas je Limski zaljev značajno uzgajalište školjaka, a ime mu dolazi od latinske riječi limes = granica (tuda je u rimskom razdoblju prolazila granica provincija Italije i Dalmacije).
Kako je ovo preporuka gdje i kako po mogućnosti aktivno provesti dan ili dva za vikend pogledajmo što nam nudi Limski zaljev i nadasve zanimljiva okolica. Biljni pokrov je bogat i raznolik, od zimzelene do listopadne šume, u kojoj žive razne vrste divljih životinja, kao što su divlje svinje, lisice, jazavci, srne, a od ptica jastrebovi, škanjci, sove. Limski zaljev ima status zaštićenog krajolika, te nije dozvoljena vožnja motornim plovilima, ribolov i ronjenje. Od 1964. zakonom je zaštićen geomorfološko-hidrogeološki lokalitet u kategoriji značajnih krajolika; od 1980. specijalni rezervat u moru.
Limski zaljev i njegova okolica imaju bogatu povijest. Još u doba prije Krista na okolnim brežuljcima Iliri su gradili svoje naseobine, ilirske gradine. S južne strane, nedaleko od pristaništa i restorana, na stotinjak metara visine nalazi se Romualdova pećina, u kojoj su se tokom 11. stoljeća i kasnije, održavali crkveni obredi.

Svakako bi preporučio zanimljivu šetnju do Romualdove pećine, do koje je lako stići, no za organizirane posjete, isključivo s vodičem, otvorena je tek od travnja pa do kraja kolovoza. Duga je oko stotinjak metara i potpuno prohodna. Po predaji Romualdo je bio svećenik koji je živio životom pustinjaka, a pripisuje mu se i osnivanje obližnjeg benediktinskog samostana Sv. Mihovila. Povijesni izvori kažu da je sv. Romualdo živio na kraju glavne dvorane, a tek nakon njegova odlaska 1005. godine vjernici su počeli ulaziti u spilju.

Iz Limskog zaljeva do Dvigrada, kojega svakako treba posjetiti vodi šest kilometara duga makadamska cesta. Ugodna je za šetnju ili vožnju biciklom i cijelim putem vijuga starim koritom Pazinčice te je prirodni nastavak Limskog zaljeva.
Za šetnju ili vožnju biciklima preporučujem i makadamske cestama po sjevernim obroncima Limskog zaljeva od Kloštra prema Vrsaru. Tu se, uz prekrasne vidike, za ljubitelje sportskog penjanja nalazi se više lokacija s uređenim penjačkim smjerovima. Na ovim se stijenama ljubitelji ovog lijepog i atraktivnog sporta penju tokom čitave godine.
Vrijeme možete provesti i u kraćim šetnjama u pristaništu na početku zaljeva gdje su smješteni restorani te se uz osvježenje ili jelo opuštati u ugodnom ambijentu.

Prije više od 50 godina na samom kraju zaljeva, odmah uz cestu sniman je film o vikinzima, "Long Ships" (Dugi brodovi), s Richardom Widmarkom u glavnoj ulozi. Uz Limski zaljev vezana je i priča o grofu Mathiasu Sandorfu, kojeg je kao zavjerenika uhitila austrougarska policija i zatvorila u pazinski Kaštel. Tu je čekajući pogubljenje uspio pobjeći spustivši se niz liticu Pazinske jame u ponor. Sandorfa i njegova prijatelja Stjepana Bathoryja na deblu nosi bujica Pazinčice i nakon šest sati izbacuje ih na površinu Limskog zaljeva. Uspijevaju doći do Rovinja gdje u kući ribara Andree Ferrata nalaze utočište. Ferratov neprijatelj Carpena izdaje ih žandarima koji hvataju Bathoryja, odvode ga natrag u Kaštel gdje ga sutradan s strijeljaju. Sandorf skače s rovinjskih klisura u more i nestaje, a ta je zanimljiva pustolovini opisana u romanu "Mathias Sandorf" Julesa Verna. (Napisao i snimio Jure Vojak / jure.vojak@gmail.com)

Izvor: www glasistre.hr