Lambaša: U stečaju ‘Remonta’ nije bilo pogrešaka
Deset je godina prošlo od otvaranja stečaja nad Remontnim brodogradilištem u Šibeniku, jednom od rijetkih uspješno završenih stečajnih priča u Hrvatskoj koje su imale sretan kraj jer na istom mjestu danas posluje šibenski NCP.
Mr. Draško Lambaša, stečajni upravitelj RBŠ-a, istaknuo je tu činjenicu nakon opetovanih prozivanja Branka Kronje i njegove udruge "Plodovi rada" - koju, veli, i sam Kronja naziva neformalnom, zato što ne postoji - po kojima je u vođenju stečaja bivšeg "Remonta" napravio čitav niz pogrešaka.
- Naprotiv, nisam napravio ni jednu i zbog toga ću tužiti Kronju, kao što sam ga već jednom tužio zbog objeda i nepravomoćno dobio spor protiv njega. Kronji su, s druge strane, odbijene sve žalbe i kaznene prijave što ih je protiv mene dizao, i kao stečajnog upravitelja i privatno - kazao je Lambaša tvrdeći kako mu Kronja svojim "neargumentiranim prozivanjem konstantno nanosi štetu".
- U NCP-u je nastavilo raditi 230 bivših radnika RBŠ-a, priznat im je kontinuitet radnog odnosa, a 119 radnika koji su dobili otkaz dobili su otpremnine u iznosima od 10 do 60 tisuća kuna. Isplaćen je i 1,1 milijun kuna naknade za ozljede na radu, a u stečaju su radnicima isplaćene i tri plaće zarađene prije otvaranja stečaja - istina, umanjene za jednu trećinu iznosa, pa čak i naknade za neiskorištene godišnje odmore. Sve je to izvedeno u tvrtki bez ikakvih nekretnina, koja je jedino imala koncesiju na pomorskom dobru, a nad svim strojevima, alatima i uređajima založno je pravo imala Jadranska banka.
- Da bih došao do novca i isplatio radnike, utužio sam kao stečajni upravitelj sve što sam mogao i nije točno da se bivšim radnicima RBŠ-a ostalo dužno 5,5 milijuna kuna za plaće. Plaće su tu najmanji dio, riječ je o tražbini za jubilarne nagrade, naknade za prijevoz i regres, u vremenu od 1996. do 2002. godine - kazao je Lambaša, ističući kako su ta potraživanja u istom isplatnom redu kao i 22 milijuna kuna za doprinose državnim fondovima s obzirom da u RBŠ-u godinama nisu uplaćivani doprinosi, nego samo gole plaće, materijal za rad i režije.
- Ako se što naplati od sporova koji se i danas, bez obzira što je stečaj okončan, vode za račun stečajne mase, moguće je da će radnici, ali i razmjerno državni fondovi, dobiti barem dio od tih 5,5 milijuna kuna potraživanja - kazao je Lambaša.
O tome da bi RBŠ imao pravo na "isknjiženo pomorsko dobro", za što ga Kronja također proziva, Lambaša tvrdi da RBŠ nikada i nije bio vlasnik, pa se, dakle, nije mogao ni isknjižavati, nego samo koncesionar, nad zgradama i zemljištem, kao što je i danas NCP.
- S obzirom da je MORH svojedobno kod pokretanja stečaja dao na to suglasnost, država se, kao jedini osnivač i vlasnik RBŠ-a, ogradila od odgovornosti da namiruje vjerovnicima - pa tako i radnicima - tražbine u stečajnom postupku - kazao je Lambaša, koji uzroke Kronjina prozivanja vidi ponajprije u 166 tisuća kuna vlastitih potraživanja u tih 5,5 milijuna kuna jer je, tvrdi, svojedobno u RBŠ-u dobio otkaz koji je iz formalnih razloga poništen, pa je vraćen na posao.
Izvor: www.slobodnadalmacija.hr