Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Kvarnerska bura pokreće morske struje koje znače život

Mjerenja su zabilježila najveću do sada poznatu gustoću vode u Jadranu od 30,6 kilograma po prostornom metru. Također, zabilježena je najniža temperature vode Jadrana od 3,9 stupnja Celzija na dubini 24 metra u Tršćanskom zaljevu.

Znanstvenici su dokazali da snažna kvarnerska bura pokreće morske struje koje kruže istočnim Sredozemljem i donose hranjive tvari potrebne za život Jadrana, ali i upozoravaju da se zbog klimatskih promjena one mogu promijeniti. Tim od petanestek oceanografa iz Hrvatske, Italije i Slovenije proveo je istraživanja mora tijekom i nakon orkanske bure krajem siječnja i prve polovice veljače 2012. godine, dakle prije dvije godine u ovo doba, i razultate objavilo u međunarodnom znanstvenom časopisu Ocean Science.
Mjerenja su zabilježila najveću do sada poznatu gustoću vode u Jadranu od 30,6 kilograma po prostornom metru. Također, zabilježena je najniža temperature vode Jadrana od 3,9 stupnja Celzija na dubini 24 metra u Tršćanskom zaljevu. Istodobno, salinitet u sjevernom Jadranu narastao je do 38,5, što je najveća ikad zabilježena koncentracija soli u tom dijelu mora, kaže se u tekstu.
Snažna dugotrajna bura pokrenula je tonjenje iznimno hladne i guste vode u Tršćanskom zaljevu te njezino strujanje uz morsko dno prema južnom Jadranu, objašnjava dr. Ivica Vilibić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.
Morska struja je, prema našim procjenama, dosegla brzinu između 30 i 40 centimetara u sekundi, što je za vjetar s čijom se brzinom susrećemo svakodveno možda malo, ali je za morske struje jako mnogo, dodao je.
Struja je za dva do tri tjedna došla do Jabučke kotline i usporila dok ju nije napunila, a potom nastavila prema jugu te u iduća tri do četiri mjeseca snažno utjecala na oceanografska svojstva ne samo Jadranskog nego i istočnog dijela Sredozemnog mora, kazao je.
Osim u Jabučkoj kotlini ona je napunila depresije u priobalnim dijelovima istočnog Jadrana, gdje se hladna voda zadržala i do godinu dana, kazao je Ivica Vilibić.
Stručnjaci su pomno pratili uvjete nastanka i kretanja tih struja na četrneast stalnih i povremenih postaja te u nizu terenskih istraživanja. Tako su po prvi put dokumentirali i dokazali kretanja za koje su ranije imali znanstvene pretpostavke.
Pored navedenih uvjeta, formiranju tako guste vode doprinio je smanjeni dotok jadranskih rijeka, na prvom mjestu rijeke Po.
Profesor PMF-a Sveučilišta u Zagrebu Damir Viličić napominje da je ta pojava važna za razvoj morskih organizama. Za hrvatski dio Jadrana je pogotovo važna istočnojadranska ulazna struja, »odnosno kompenzacijska struja za gustu jadransku vodu koja izlazi u pridnenom sloju iz Jadrana«.
Ona donosi relativno bogatiju vodu hranjivim tvarima u istočni dio Jadrana iz Jonskog mora. »Bura također obogaćuje duboke slojeve Jadrana kisikom što je važno za njegov živi svijet«, kazao je.
Krške rijeke koje se ulijevaju u istočni dio Jadrana siromašne su hranjivim tvarima pa istočnojadranska voda regulira produkciju živog svijeta, najprije mikrorganizama, a potom i viših razina prehrambenog lanca. Razvoj ličinki riba u proljetnim mjesecima, recimo srdele, uvelike ovisi o tome hoće li ova struja donijeti više ili manje hranjivih tvari, kazao je Viličić. Snagu istočnojadranske ulazne struje mijenja otprilike desetogodišnja »jonska oscilacija«, koja omogućava dopremanje bogatije vode iz zapadnog dijela Sredozemnog mora u Jadran, kazao je Viličić.
Promjena klimatskih uvjeta može poremetiti hidrodinamičke i biološke tijekove kakve danas poznajemo. Globalne promjene mogu se odraziti na režim vjetrova, oborine, dotoke riječne vode i hranjivih tvari u Jadran, te mogu poremetiti biološku produkciju Jadrana kakvu imamo danas, zaključio je Viličić.