Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Kriza će vezati dio trgovačkih brodova

Brodski kapaciteti veći su od onoga što tržište treba, održavanje je skupo, a vozarine tri puta manje od praga rentabilnosti, kažu brodari.

Hrvatska trgovačka flota ovu će godinu završiti sa 160 brodova ukupne nosivosti oko 3,35 milijuna neto registarskih tona (NRT), što znači da je u zadnje dvije godine Hrvatska izgubila 15 brodova, ali je unatoč tome nastavljen blagi rast ukupnog kapaciteta brodskog prostora. Prosječna starost brodova u hrvatskoj floti iznosi 9,33 godine, a u tom segmentu daleko je najbolja Uljanik plovidba, čijih je devet brodova u floti prosječno staro svega tri i pol godine s tendencijom daljnjeg podmlađivanja, jer ova kompanija iščekuje isporuku tankera »Pomer« iz »3. maja«, te iz Brodogradilišta Uljanik idućeg mjeseca isporuku jednog od ukupno četiri broda za rasute terete, koji se grade u ovom škveru.
Direktor Uljanik plovidbe i aktualni predsjednik Udruge hrvatskih brodara Mare Nostrum Dragutin Pavletić naglašava kako je ideja bila iskoristiti razdoblje krize za obnovu i podmlađivanje flote, jer su i cijene brodova bile nešto manje. Dodaje da je stanje na tržištu loše, kao i da se slično očekuje i naredne godine.

Hrvatska ima pet velikih brodara u međunarodnoj plovidbi, koji zajedno imaju udio od 92,8 posto nosivosti hrvatske trgovačke flote. Prema podacima Mare Nostruma najveća je zadarska Tankerska plovidba (21 brod i 1,62 milijuna NRT-a), a zatim slijedi Atlantska plovidba iz Dubrovnika (16 brodova i 714.833 NRT-a). Na trećem je mjestu Uljanik plovidba s devet brodova i 466.337 tona nosivosti, a Lošinjska plovidba i Jadroplov imaju po šest brodova. Nosivost flote Jadroplova je 276.350 NRT-a, a Lošinjske 232.784 NRT-a.

- Ipak treba očekivati naznake blagog oporavka. Vozarine za prijevoz tekućih tereta će ići gore, ali neće to biti ništa spektakularno. Stanje potvrđuje i tržište novogradnje. U ovoj godini je u cijelom svijetu bila najavljena izgradnja oko 84 milijuna NRT-a novog kapaciteta brodova za rasute terete, a realizirano je oko 25 milijuna NRT-a.
Dakle, naručitelji su odustali od više od polovice brodova. Mi još uvijek zapošljavamo isključivo hrvatske pomorce za razliku od nekih drugih hrvatskih brodara. No, ako se ova kriza nastavi možda ćemo i sami morati razmisliti o zapošljavanju stranih pomoraca, ističe Pavletić dodajući kako su hrvatski brodari potvrdili kvalitetu hrvatske zastave, koja je na bijeloj listi Pariškog memoranduma, te je godina okončana bez ijednog zaustavljanja hrvatskih brodova.

Službena statistika Mare Nostruma još uvijek bilježi da Hrvatska ima 162 broda u floti, ali se tu još uvijek računaju i dva broda Mediteranske plovidbe, koja je završila u stečaju.

Direktor Tankerske plovidbe Ivo Mustać ističe kako u postojećoj situaciji većina brodara mora povući određene poteze, a to znači reprogramirati kredite ako je to moguće, prodati dio brodova ili ih privremeno vezati i čekati bolje dane.
Prema aktualnim podacima, u 2011. godini 137 brodova vijorila su hrvatsku zastavu od čega je 50 u floti Jadrolinije. Među 25 brodova pod stranim zastavama najviše ih je registrirano na Malti (11) nakon čega slijede Maršalski otoci sa 7 brodova. Četiri broda su registrirana na St. Vincentu, jedan u Liberiji, jedan na Bahamima i dva u Luksemburgu.

- Svi su brodari generalno iskoristili razdoblje dobre konjukture na tržištu od 2003. do 2009. godine, ulagali su u širenje flote i kapaciteta, a sada se nalazimo već u trećoj godini jedne duboke i nezapamćene krize, te svi imamo veće kapacitete od onoga što privreda treba i tržište nudi. Mi smo u posljednji trenutak uspjeli reprogramirati kredite, te prodajemo dva starija broda, točnije tanker »Stari« je prodan, a prodaja »Dalmacije« je oglašena.
Njihovo održavanje je skupo, a vozarine oko tri puta manje od praga rentabilnosti. Nažalost, ne možemo govoriti o nekim naznakama oporavka tržišta. Prošlog tjedna su vozarine konačno malo porasle za tankere, ali bojim se da je to kratkog daha i očekujem istu ili dublju krizu kakvu smo vidjeli ove godine, zaključuje Mustać.

Izvor: www.novilist.hr

ARHIVA