Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Kornati se pretvaraju u Meksički zaljev

Premda se već godinama problematizira već i postojanje plovnog puta kroz Nacionalni park Kornati budući da bi potencijalne opasnosti koje on sobom nosi mogle biti katastrofalne za taj morski, prirodni prostor od najviše državne zaštite, sad se nad arhipelag nadvila nova opasnost u vidu traganja za naftom koje bi na istražnim poljima 8, 10 i 11 trebali provoditi američki Marathon Oil i austrijski OMV.
Koncesiju za istraživanja dobili su od Vlade RH, no nije poznato jesu li tome prethodile konzultacije s nadležnim Ministarstvom zaštite prirode i okoliša, budući da, na primjer, ravnatelj NP Kornati Robert Bobinac nije dobio nikakvu obavijest niti ima informaciju što je tim koncesijama prethodilo u smislu zaštite prirode, odnosno, konkretno, arhipelaga Kornata.
Napominje kako za najmanji zahvat u zaštićenom području inače treba ishoditi elaborat o zaštiti okoliša dok o ovom zahvatu koji je, premda izvan granica Parka, daleko problematičniji, on kao ravnatelj i stručne službe NP Kornati sve informacije koje imaju - imaju preko medija.
- Budu li istražne platforme blizu Kornata - a čujem da će jedna od njih navodno biti na optičkoj udaljenosti od kornatskih kruna, premda mi nije točno poznato gdje su polja koja navodite, broj 8, 10 i 11 - naravno da uvijek postoji potencijalna opasnost za Kornate. Sjetite se samo Meksičkog zaljeva, a cijeli Jadran je jedan, i to plitki zaljev.
Lani smo imali havariju jedne kočarice u arhipelagu pa znam koliko smo strepjeli da se ne izlije tih stotinjak litara nafte i što smo poduzeli da preveniramo tu mogućnost. Ovdje se radi o potencijalnim problemima i komplikacijama koje su znatno veće od havarije jednog broda i mi sigurno nismo opremljeni za eventualnu sanaciju. Zamislite što bi se dogodilo u slučaju havarije na istražnoj platformi i jakog juga - a znamo da to nisu sto posto sigurni sustavi - govori ravnatelj NP Kornati.
Ravnatelj Bobinac kaže da ni uz najbolju volju ne može reći što je prethodilo odlukama o koncesiji te da na sve ne gleda kao čovjek koji je na platnoj listi Ministarstva zaštite okoliša i prirode nego kao čovjek koji strepi za budućnost zaštićenog područja.
- Ja sam trenutačno na toj poziciji, no nacionalnom parku samo ime kaže da bi trebao biti od najvišeg državnog interesa, svojevrsna država u državi što se tiče načina ponašanja u parku, pa i njegovoj blizini. Radimo niz aktivnosti vezano uz edukaciju, kako bismo podigli razinu svijesti, ulažemo napore da bismo povećali kvalitetu zaštite, no ovdje se možemo tek bolje opremiti branama, odnosno gumenim barijerama.

Preko strukturnih fondova nastojimo dobiti i jedan multifunkcionalni brod koji bi mogao poslužiti u problematičnim situacijama, druge mehanizme nemamo kao, ponavljam, ni informacije o svemu tome.
- Šibensko-kninska županija stalno se ističe kao županija najvrjednijih prirodnih prostora i resursa, s dva nacionalna parka i djelićem jednog parka prirode, a sad bi u blizini tih područja trebale stajati naftne platforme - pa sad ne znam opredjeljujemo li se za državu ekologije ili o čemu se radi? - pita se ravnatelj Bobinac.
Inače, premda je bilo pokušaja izmještanja i plovnog puta iz Nacionalnog parka Kornati, to do sada nije uspjela niti jedna uprava, i niti jedna Vlada, odnosno njezino nadležno ministarstvo. Tako i danas kroz "srid sride" nacionalnog parka Kornati plove svi brodovi uključujući i - remorkere koji vuku kaveze tunogojilišta, odnosno ribogojilišta... Otkad je Nacionalnog parka Kornati, od 1980. godine, od tada se vuku valjda svi problemi s kojima je započeo postojanje..

Eksploatacija ugljikovodika na Jadranu ugrozit će turizam
Udruga za održivi razvoj grada i otoka Hvara - "Dignitea" još je u rujnu prošle godine, uputivši otvoreno pismo na adrese odgovornih ljudi najviših razina u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji, iskazala svoj protest i neslaganje s projektom ekspoatacije nafte i plina na Jadranu. Naravno, dobila je i odgovore od predsjednika RH dr. Ive Josipovića, predsjednice Uprave Agencije za ugljikovodike Barbare Dorić, ali i iz Europske unije (u potpisu Joachim D´EUGENIO u ime Janeza Potočnika, tadašnjeg povjerenika za okoliš). U tom odgovoru istaknuta je velika važnost sudjelovanja javnosti i poštovanja njezina mišljenja u donošenju ovakvih odluka i svakako, potreba prethodno izrađene strategije utjecaja na okoliš što se u našem slučaju počela izrađivati tek nakon objavljenog natječaja za koncesije.
- Sadržaj odgovora, kao i činjenica da sve direktive EU-a vezane za eksploataciju nafte i plina još nisu implementirane u zakone RH, govore o vrlo upitnoj zakonitosti provođenja ovog projekta. Da ne govorimo o tome što hrvatskoj javnosti nije javno prezentirana strateška studija utjecaja na okoliš niti je izvršena evaluacija na javnom savjetovanju, gdje je nužno bilo uvažavanje mišljenja i struke koja ne dolazi samo iz naftnog sektora. Kako doznajemo, objavljeni dokument strateške procjene utjecaja na okoliš pogledalo je oko dvadesetak eksperata i ocijenilo ga skandalozno lošim, točnije, pisanim da opravda, a ne ocijeni predloženi izuzetno opasan zahvat za okoliš - kaže Nada Jeličić u ime Udruge.
Ono što, po mišljenju članova hvarske "Dignitee", zabrinjava jest činjenica da se hrvatska javnost premalo izjašnjava o ovom prevažnom pitanju.
Ne čuju se dovoljno glasna i jasna mišljenja ribara, turističkih i ugostiteljskih djelatnika, kao i svih onih koji su na bilo koji način vezani za turizam kao gospodarstvenu djelatnost, a čija će egzistencija realizacijom ovog pothvata zasigurno biti ugrožena.
U jednakoj mjeri zabrinjavaju vrijeme i način donošenja odluke o dodjeli deset dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu (zatvorena sjednica Vlade RH, neposredno nakon novogodišnjih blagdana).
- Financijsku opravdanost, koju stalno ističu naši dužnosnici opravdavajući ovaj projekt, držimo pretjeranom i neutemeljenom, osobito poučeni iskustvima drugih zemalja koje su ušle u ovakvu avanturu. Umjesto da unapređujemo turizam kao sigurnu gospodarstvenu djelatnost, mi siječemo granu na kojoj sjedimo, jer negativni učinci koji će se pojaviti sasvim su neupitni.
O Jadranskome moru kao ekosustavu neprocjenjive vrijednosti, da ne govorimo. Iznenađuje, također, da u vrijeme kada se druge zemlje okreću obnovljivim izvorima energije, za koje Hrvatska ima izvrsne preduvjete, i napuštaju korištenje nafte kao glavnog energenta, mi krećemo u ovaj pothvat, i to s tako velikim obuhvatom od čak 29 istražnih područja u Jadranskome moru, zaključila je Jeličić, očekujući da će razum ipak prevladati i da ovaj projekt neće doživjeti svoju realizaciju.

U skladu sa Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, Vlada RH je 2. travnja 2014. godine objavila prvo javno nadmetanje za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu. Javno nadmetanje je zatvoreno 3. studenoga 2014. godine te je utvrđeno da su pristigle ponude od strane 6 kompanija za 15 istražnih prostora. Stručno povjerenstvo je pozitivno ocijenilo ponude za 10 istražnih prostora te je u konačnici Vlada RH na sjednici 2. siječnja 2015. godine donijela 10 odluka o izdavanju dozvola. Međutim, ove odluke Vlade nisu važeće ako se ne potpiše ugovor o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika s odabranim ponuditeljima, čemu prethode pregovori.
Važno je napomenuti da se prilikom odabira vodilo posebnu brigu o iskustvu ponuditelja, pa su se tako na javno nadmetanje mogle prijaviti isključivo kompanije koje koriste visoke tehnološke i ekološke standarde te su dokazale da nemaju ekoloških incidenata u prošlosti. Prijašnji istražni prostori obuhvaćali su priobalje i otoke, a novim prijedlogom osigurali smo da se istražni prostori odmaknu minimalno 10 km od obale i 6 km od otoka te su identificirana ograničenja istražnih prostora na kojima se istražne radnje ne mogu odvijati ili se pak mogu izvoditi uz posebne uvjete.
Treba napomenuti da su u prošlosti istražna bušenja rađena ne samo u podmorju već i na otocima kao što su primjerice Vis, Lastovo i Dugi otok.
Simulacija novog financijskog modela pokazuje da je financijska korist od eksploatacije za Republiku Hrvatsku u prosjeku 55 naprema 45 posto za investitora. Prijašnjim modelom, koji je bio na snazi do veljače 2014. godine, koristi za RH su bili 5 posto, a za investitora 95 posto.
Ako, primjerice, uzmemo u obzir proizvodnju u 2013. godini od 1,3 milijuna barela ekvivalenta nafte u državni je proračun uplaćeno 365,7 milijuna kuna, dok bi novim financijskim modelom za tu količinu država prihodovala 3,8 milijardi kuna.
Naglasili bismo da su sukladno proceduri Vlade RH, predmetne odluke stavljene na sjednicu Vlade RH pod klasom povjerljivo, isključivo kako bi se zaštitila tajnost podataka iz ponuda dostavljenih na prvom javnom nadmetanju.
Da je bio cilj bilo što skrivati od javnosti, onda se predmetne odluke kao takve ne bi objavile u službenom glasilu RH, niti bi se sve detaljne informacije dale medijima na brifingu koji je održan u Ministarstvu gospodarstva odmah po završetku sjednice Vlade RH.
Odlukama Vlade RH počinje faza pregovora oko potpisivanja ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika te iste nisu važeće dok se ne potpiše ugovor. Nacrt ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika ima oko 130 stranica te detaljno propisuje sva prava i obveze ovlaštenika dozvole i RH, detaljno obrađujući sve korake i radnje koje se tijekom istraživanja i eksploatacije moraju izvršiti u određenim rokovima kao i odgovornost za štetu, sanaciju i nadzor nad svim radnjama koje će se odvijati prilikom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika.

Ovlaštenici dozvole su već u samoj ponudi bili dužni prihvatiti odredbe nacrta ugovora te priložiti sve odredbe nacrta ugovora koje žele mijenjati u pregovorima, a isključivo u svrhu razjašnjenja.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA