Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Kontejnerski promet Rijeke u padu

Koparska luka zadržala je primat najjače kontejnerske luke na sjevernom Jadranu sa ostvarenih oko 570.000 TEU jedinica, ali se prošle godine tom rezultatu približio Trst s prometom od oko 410.000 TEU-a. Riječka luka je na Brajdici imala promet od 129.680 TEU-a, što je smanjenje za 2,6 posto, pa je tako nastavljen blagi pad Rijeke u odnosu na konkurenciju. Brojke u riječkoj luci mogu biti nešto bolje ukoliko se pribroji oko 30.000 TEU-a ostvarenih na području Škrljeva i Delte, gdje je najveći udio drva na poslu punjenja i pražnjenja kontejnera. Međutim, ta se brojka može promatrati tek kao statistička kategorija, koja ovisi o načinu brojanja kontejnera. Rezultati svejedno pokazuju kako Trst ima tri puta veći promet od Rijeke, a Kopar gotovo pet puta.
Razlika je još i gora ukoliko se gleda ukupan promet (zbrojen tekući i suhi teret). Prema zasad neslužbenim informacijama Kopar je ukupno imao približno 18 milijuna tona (povećanje oko 5 posto), dok je Rijeka stala na ukupnoj brojci od oko 8 milijuna tona (pad oko 14 posto), što znači da se dodatno produbio jaz između najveće hrvatske i najveće slovenske luke. U Rijeci je pad najveći u tekućem teretu (minus 18 posto!), jer je promet pao sa 4,88 milijuna tona na brojku od 4,04 milijuna tona. U suhom teretu Luka Rijeka d.d. imala je nešto manje od 4,5 milijuna tona, što je otprilike na razini 2011. godine.
Riječ je o zasad neslužbenim rezultatima, jer bi ovi podaci trebali prije biti objavljeni na burzi, ali se već sada može zaključiti kako se riječka luka približila ukupnom prometu iz 2001. i 2002. godine kada je u Rijeci također bilo pretovareno oko 8 milijuna tona tekućeg i suhog tereta. Trendovi su također zabrinjavajući, jer se petu godinu zaredom bilježi silazni trend započet nakon 2007. godine, kada je ostvaren rekordni promet Rijeke u novijoj povijesti od 13,2 milijuna tona. U 5 godina izgubljeno je više od 5 milijuna tona tereta, a sve to rezultat je pogrešne državne koncepcije razvoja teretnih luka, koja je paralelno razvijala šest luka na Jadranu ne mareći što je to neracionalno i neučinkovito. Stoga se upravo u trenutku kada aktualna Vlada najavljuje niz velikih investicija u riječkoj luci i pripadajućem prometnom pravcu, mora konstatirati kako je promet riječke luke pao na najniže grane u 21. stoljeću.
Ukoliko se gledaju samo kontejneri na cijelom bazenu sjevernog Jadrana može se zaključiti kako je zadržana identična količina kao i prethodnih godina uz manje promjene u raspodjeli tog tereta, jer je Trst nastavio rasti po stopi od desetak posto, dok je u Kopru promet bio manji oko 5 posto. Rijeka bi tek ove godine mogla doživjeti osjetniji uzlet, ali se malo tko u ovom trenutku usuđuje službeno procjenjivati koliko bi mogao iznositi kontejnerski promet u ovoj godini. Razlog je dovršetak nekoliko najvažnijih investicija na Brajdici, gdje se polako privodi kraju izgradnja dodatnih 330 metara obale na koju bi tijekom svibnja trebali biti instalirana dva nova kontejnerska mosta, a kapacitet značajno povećan.
Međutim, tijekom ove godine cijela operativna površina Brajdice neće se koristiti, jer se nakon lipnja i početka rada na novoj obali planira postavljanje novih instalacija i asfalta na dijelu terminala, koji se koristio tridesetak godina, odnosno od izgradnje. Stoga su optimistične procjene da bi Rijeka ove godine po prvi puta mogla dosegnuti brojku od 200.000 TEU-a. Ključna bi za Brajdicu ipak trebala biti naredna godina kada će kapacitet terminala biti povećan do brojke od gotovo 600.000 TEU-a, koja može biti dosegnuta u roku od 3 do 5 godina, ovisno o kretanjima na svjetskom tržištu i povećanju kapaciteta željeznice u zaleđu riječke luke.