Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Končar bi u Trogiru gradio ‘morske’ vjetroelektrane

Ulaganja u energetiku jedna su od najvažnijih poluga investicijskog zamaha koji najavljuje aktualna Vlada. Osim gradnje novih hidroelektrana i termoelektrana, poseban naglasak dan je na investicije u obnovljive izvore energije, kakvi sigurno donose i novac iz fondova EU-a.
Zanimljiv projekt nedavno je predstavio splitski profesor s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje dr. sc. Branko Klarin. On je razradio u svijetu jedinstven koncept gradnje polifunkcionalnih energetskih objekata na otvorenome moru.
Osnova projekta su vjetroelektrane kakvih je u posljednjih deset godina izgrađeno na stotine u pličinama Sjevernog mora. Jadran za sada još nitko ne koristi za proizvodnju električne energije, jedan je od razloga i taj što naše more nema takvih pličina, a tamo gdje ih ima isplativije su za turističku valorizaciju.
Prof. Klarin svoj koncept, kako nam je rekao, nudi kao mogući odgovor na buduće hrvatske energetske izazove, ali u formi polifunkcionalnih pučinskih objekata, što im povećava isplativost.

- Ne bih se složio da je u pitanju futuristički projekt, premda znam da je između vizije i fantazije tanka crta. Ovo je izvedivo i, što je najbolje, sve može izraditi domaća industrija. Ovakav projekt mogao bi zaposliti našu brodogradnju za daljnjih 10 godina - kaže prof. Klarin.
Profesor Klarin napominje kako je već uspio zainteresirati potencijalne investitore. Među njima je i tvrtka "Jadranska ulaganja", u vlasništvu biznismena Danka Končara (na slici), koji je i na nedavnom investicijskom forumu najavio da ga, osim brodogradnje i turizma, zanima i ulaganje u energetiku.

Končar najavljuje moguća ulaganja od čak 2,5 milijardi eura upravo u velike energetske projekte, u čemu vidi i mogućnost sinergijskog povezivanja s brodogradnjom, koja može biti glavni nositelj posla.
Hrvatska se brodogradilišta već dulje vrijeme žele uključiti u gradnju vjetroelektrana u Sjevernome moru, no kako nam je rekao direktor "Brodotrogira" Mateo Tramontana, nisu se uspjeli probiti u natječajnoj utakmici.
Ovakav domaći projekt hrvatskim bi navozima - čiji daljnji opstanak i ovisi o zaposlenosti kapaciteta, a danas im svima posla kronično nedostaje - donio sigurniju perspektivu.

U svijetu ih je više od 900
Vjetroelektrane na moru već se niz godina koriste kao kvalitetan izvor električne energije u državama uz Sjeverno more i Atlantik, a posebice u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i Njemačkoj. Takav oblik dopunskih izvora energije znatno je učinkovitiji od kopnenih vjetroelektrana, jer je iskoristivost snage vjetra na moru 40 posto, a na kopnu samo 25 posto. Trenutačno je u svijetu više od 900 vjetroelektrana na moru, a brodogradilišta u Njemačkoj, Danskoj i Nizozemskoj već su na takav način ostvarila tržišni iskorak.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA