Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Koliko nas stvarno košta sanacija škverova?

Donošenjem Zakona o uređenju prava i obveza brodogradilišta u postupku restrukturiranja, stvorene su konačne pretpostavke za ulazak novih vlasnika u brodogradilišta. Vlada je odlučila preuzeti sve dospjele dugove i potencijalne kreditne obveze brodogradilišta, čime se omogućuje da novi vlasnici preuzmu škverove i bez starih opterećenja krenu u ozdravljivanje poslovanja.
Bilanca sanacije pokazuje da je država već platila 3,8 milijardi kuna protestiranih jamstava, a sada je preuzela još 11,3 milijardi aktivnih državnih jamstava. Tome treba dodati i nelegalne državne potpore brodogradilištima koje su od 2006. do 2009. iznosile 8,78 milijardi kuna, a do kraja razdoblja mogle bi dosegnuti oko 10 milijardi kuna. Dakle, maksimalni iznos koji bi država mogla platiti penje se na gotovo 24 milijarde kuna.

S druge strane, država je na račun sanacije dobila pomorsko dobro vrijedno 8,3 milijarde kuna za čije će korištenje u budućnosti naplaćivati godišnju naknadu od jedan posto navedene vrijednosti.

Končani trošak koji će pasti na teret poreznih obveznika vjerojatno će biti nešto niži, jer sva odobrena državna jamstva koja su prenesena u javni dug vjerojatno neće doći na naplatu. Koliko će još jamstava biti protestirano, ovisit će o mogućnostima brodogradilišta da otplaćuju postojeće kredite.

Stoga su buduće obveze države prema brodogradnji usko povezane s uspjehom procesa privatizacije. Sada je ključna odgovornost na novim vlasnicima brodogradilišta i njihovim planovima restrukturiranja. Zeleno svjetlo zasad je dobio plan DIV-a za Brodosplit, a ovih dana očekuje se i odobravanje planova ozdravljenja ostalih brodogradilišta (3. maj, Brodotrogir, Kraljevica) koje će preuzeti tvrtka Jadranska ulaganja Danka Končara.

Prema dogovorenim pravilima, novi vlasnici moraju pokriti 40 posto troškova restrukturiranja, pri čemu su osnovica za izračun troška uplaćene državne potpore brodogradilištima od 1. ožujka 2006. godine. To znači da će novi vlasnici dobiti škverove za jednu kunu, ali će u njih morati uložiti oko 4 milijarde kuna.

Međutim, još uvijek nitko ne može garantirati da je to uistinu posljednja sanacija hrvatskih škverova. Ostaje pitanje što će se dogoditi ako novi vlasnici, koji se baš i ne mogu pohvaliti referencama u brodograđevnoj industriji, ne uspiju postaviti poslovanje škverova na zdrave noge. Sudeći po slučaju Željezare Split, u kojem je država i nakon privatizacije prisiljena sanirati postojeće stanje, rizik neuspjeha i dalje ostaje na poreznim obveznicima.

Izvor: www.tportal.hr

ARHIVA