Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Kolike su stvarne koristi o kruzing turizma u Splitu

U zadnje četiri godine broj gostiju koji u Split doplove putničkim kruzerima s 90 tisuća u 2008. godini porastao je čak na 220 tisuća gostiju (cijeli jedan Split!, op.a.) koji su zabilježeni u prvih 7 mjeseci ove godine.
Smetaju li komu kolone gostiju s kruzera u povijesnom centru grada - osobna je precepcija, no definitivno s gostima u grad pod Marjanom s velikih kruzera dolaze i nasušno potrebno euri. Kruzing je u Splitu, kao i drugim dalmatinskim gradovima poput Kotora, Dubrovnika, Korčule ili Šibenika, sve privlačniji jer je dobar izvor zarade i stoga je jasno zašto ga u posljednje vrijeme sve više vole i gradonačelnici, posebno Željko Kerum kada zaziva vanjske vezove u Gradskoj luci, ali i državna blagajna.

Ne postoje kirurški precizni podaci o tome koliko Split zaradi na međunarodnom kruzingu. No, prema studiji koju je napravio Institut za turizam, možemo dati generalne brojke o prosječnoj potrošnji gostiju s mora kao i godišnjoj zaradi.
Prema toj studiji, svaki kruzing-gost uz Splitu u prosjeku potroši 71 euro. Ako tu brojku pomnožimo s 220 tisuća gostiju koji su od siječnja do kraja srpnja ove godine posjetili naš grad, dolazimo do izravne zarade od 15 milijuna eura ili više od 100 milijuna kuna koje su se slile u Split.
Prošle su godine ploveći hoteli u Split doveli 180 tisuća gostiju ili šuškavih 90 milijuna kuna ravno s mora. U idućoj godini, u splitskoj Lučkoj upravi, očekuju preko 220 tisuća gostiju koji će doploviti plovećim kolosima te potrošiti minimalno 100 milijuna kuna. ‘Summa summarum' u tri godine Split će na kruzingu tako zaraditi oko 300 milijuna kuna.
Da ne bi bilo zabune, riječ je o novcu koji kruzing-gosti ostavljaju u restoranima, dućanima, suvenirnicama, te izletima u splitskoj okolici. Procijene kazuju da bi se sa aktualnim stopama rasta do 2017. godine broj kruzing-gostiju u Split mogao popeti na ravno pola milijuna i na 250 milijuna kuna izravnih prihoda godišnje. Hoće li te rijeke turista s plovećih palača zagušiti centar grada i stvoriti nepodnošljiv kaos sličan onome u Dubrovniku?
- Ne treba strahovati od velikih gužvi gostiju u Palači, niti treba bježati od milijuna eura koje nam dolaze - kaže Vedran Matošić, predsjednik Turističke zajednice Splita.
- Prije desetak godina kada se Split otvorio tom obliku turizma, u prvoj je godini bilo tek 37 kruzera, da bi ove godine već bilo preko 200 kruzera. Naravno da postoji opasnost od zagušenja Palače od velikog broja turista, no dolasci brodova se vrlo lako moru kontrolirati i reducirati. U sklopu "MedCruisea" (najveća udruga mediteranskih luka za prihvat kruzera, op.a.) moguće je dvije godine u naprijed napraviti raspored dolazaka kruzera te ih rasporediti po danu - kaže Matošić, čelnik TZ-a grada.
Nadalje, gosti s kruzera po splitskim ulicama provedu u prosjeku 5 sati. Najviše vremena, čak 80 posto, gosti potroše na konzumaciju pića u kafićima i restoranima, te šopingu. Treće mjesto zanimacije jest razgledavanje muzeja i povijesnih znamenitosti. Treba reći da većina gradskih muzeja ne prati termine dolazaka kruzera, niti su kruzing-gostima prilagodili svoje radno vrijeme. Na hranu i piće splitski kruzer-gost u prosjeku potroši 19 eura, na šoping 42 eura, a na muzeje samo 3 eura.

- Na gradu je da podigne kvalitetu ponude i privuče još veći broj kruzera - kaže nam splitski dogradonačelnik Jure Šundov.
- Zadar, Šibenik i Rijeka zasigurno zavide Splitu na lučkoj infrastrukturi kakvu ima i kakvu će imati u bliskoj budućnosti izgradnjom vanjskih vezova i međunarodnim terminalom. Zagušenje stare jezgre po "dubrovačkom scenariju" možemo vrlo jednostavno izbjeći dogovorom na relaciji Lučka uprava-Gradska uprava na način da reduciramo broj dolazaka kruzera po danima.
Strah od zagušenja grada djelomično je opravdan, ali veći je strah od nemogućnsoti da se osigura egzistencija za naše sugrađane. Split je postao kruzing-destinacija i to je realnost. Na nama je da osiguramo kruzing-infrastrukturu i u tom dijelu otvorimo nova radna mjesta - kaže nam dogradonačelnik Šundov.
Osim zarade na gostima, zarađuje se i od samog kruzera. Čitav je niz tvrtki i ustanova koje stoje na "prvoj liniji zarade". Pa tako od broda eure zarađuju agenti broda na svojim agencijskim uslugama, piloti "Split pilota" koji pružaju uslugu sigurnog uplova, potom tvrtka "Trajektna luka" zarađuje na privezu i odvezu broda, tu je i Lučka uprava koja ‘bere' razne takse, zatim "Plovput" koji kruzeru naplaćuje tzv. svjetlarinu ili uslugu sigurnosti plovidbe, tu su i razne carinske pristojbe, potom usluge odvoza otpada itd...

Brojke
220.000 gostiju s kruzera u Splitu do početka kolovoza ove godine
180.000 gostiju s kruzera u Splitu tijekom prošle godine
71 euro prosječno potroši gost s kruzera
5 posto gostiju s kruzera ne troši ništa
2 posto gostiju kupuje tehničke uređaje

Što splićani misle o dolascima kruzera s brojnim putnicima:

Ima gužve, ali zarada je najvažnija
Ivan Senjanović (28), grafičar: Što se tiče ugostiteljskih objekata, kad su gosti s kruzera u pitanju, mi nemamo nikakve koristi od njih. Eventualno u kafiću popiju kavu ili neki sok, nije to neka zarada. Mislim da samo pumpaju statistiku broja turista i stvaraju gužve u centru koje nemaju nikakva efekta.

Ante Bilić (82), umirovljenik:Ja mislim da je dobro da nam u grad dođe što više gostiju s kruzera. Neka samo jednu coca-colu popiju, i to je nekakva zarada. Bolje da imamo što više turista nego da je prazan grad.

Braco Buljević (64), alatničar:Sve što donosi zaradu, treba podržati. Ipak, mislim da, kada dođu u grad, troše relativno malo te da bi mi u tom smislu trebali još više obogatiti ponudu. Trebamo im ponuditi više sadržaja, pa će i više trošiti.

Blaž Duplančić (38), novinar: Turisti s kruzera su dobro za naš grad, pogotovo za vrijeme predsezone i posezone, jer ostave uvijek nešto novca. Borili smo se godinama da Split prestane biti tranzitni grad, a sada kada smo napokon postali turistička destinacija, sada nam očito smetaju gosti s kruzera. Nama nikad ništa ne valja.

Direktor TZ grada Vedran Matošić : Gosti s pučine ne ‘pumpaju' statistike
Vedran Matošić, direktor Turističke zajednice grada Splita, smatra kako je brendiranju i promociji Splita značajno pomoglo to što je prije deset godina uvršten na "kartu kruzera". Podsjeća kako je Split prije deset godina dao 20.000 dolara za članstvo u asocijaciji "Mediterranean Cruises"...
- Zapitajte se zašto je Split druga najjača luka za kruzere nakon Dubrovnika, a to nisu, recimo, Zadar, Šibenik, Pula ili Rijeka... Grad od turista koji silaze s ovih brodova ima koristi. Činjenica jest da, kad se s broda spusti oko 40 posto stranaca, posla sigurno imaju turistički vodiči i agencije koje se bave organizacijom izleta, a možda i ugostitelji - kaže Matošić.

U sezoni, inače, Split posjeti 200.000 gostiju s kruzera. Ta brojka, prema njegovim riječima, ne "pumpa" turističku statistiku jer se ona ne uvrštava ni u noćenja ni u dolaske. O broju tih turista vodi se, ističe Matošić, posebna statistika.
- Jedino što ne bih htio jest da nam se dogodi Dubrovnik. Zato mislim da bi u Splitu dnevno trebala pristajati maksimalno dva kruzera, a ne tri ili čak četiri, što je danas slučaj. Time bi kvaliteta pružanja usluga bila na većem nivou, a ne bi se stvarale ni ogromne gužve - drži direktor splitskog TZ-a.

Markica Lončar, predsjednik gradskog ceha ugostitelja: Sve dobivaju na brodu
Vlasnici restorana i kafića u Splitu nemaju "kruha" od gostiju s kruzera. Mišljenje je to Markice Lončara, predsjednika Ceha ugostitelja pri Obrtničkoj komori Grada Splita.

- Sve im je plaćeno na brodu, tako da kad izađu u luku, vrlo malo troše. Rijetko ćete vidjeti da će turisti koji siđu s kruzera sjesti u restoran i naručiti ručak. Ako uopće jedu izvan broda, to je onda nešto "s nogu", nekakva pizzeta, topli sendvič i tome slično. Ne sjedaju čak ni u kafiće da bi popili piće - i to gledaju kupiti u trafici da bi im bilo jeftinije - kaže Lončar.

Grad, prema njegovu mišljenju, uopće ne zna kako izvući novac od ove kategorije gostiju. Počeo se od ovog ljeta naplaćivati ulaz u katedralu svetog Dujma, ali što je s Dioklecijanovim podrumima, Salonom i drugim povijesno važnim lokalitetima kakvi bi se mogli vrlo dobro unovčiti, pita se Lončar.

Marija Crmarić, predsjednica gradskog udruženja obrtnika: Slab profit
- Imam cvjećarnicu u centru grada i svaki dan gledam kako ti turisti neumorno šetaju. Uđu i kod mene, ali ne da bi nešto kupili, nego se žele tu fotografirati jer im je lijep interijer - kaže Marija Crmarić, predsjednica splitskog Udruženja obrtnika.Ni jedna uslužna djelatnost u Splitu nema, prema njezinim riječima, puno koristi od gostiju s kruzera, oni posjećuju jedino suvenirnice.
- Imamo prekrasnih suvenira koji su ručni radovi, no njima je previše dati i sto kuna, iako je i ta cijena već poprilično spuštena zbog krize. Kako čujem od svojih kolega, biraju uglavnom suvenirčiće koji koštaju od pet do maksimalno 10 eura...
Ni od frizera i kozmetičara nisam čula da su profitirali od te rijeke turista koji nam dolaze s kruzera - ističe naša sugovornica, te dodaje da bi turisti obrtnicima svakako mogli malo povećati budžet, no da njima nema prave pomoći sve dok se i Splićani ne vrate iz šoping-centara u gradsku jezgru...

Broj pristajanja treba kontrolirati
Treba li se Split osloniti na kruzerski turizam, ili su u pravu oni koji kažu da je bolje takve grdosije držati na pristojnoj udaljenosti da ne bi potjerale kvalitetnije goste? Mišljenja se, naravno, i oko ovog razlikuju, ali pokazuje se da nemamo koncepciju turizma koja bi nam jasno kazala kakav turizam želimo razvijati.
- Strategiju razvoja turizma nemamo, nego je turizam nešto što nam se događalo svih ovih godina - tvrdi za Split profesorica s Ekonomskog fakulteta Lidija Petrić, koja se bavi integralnim menadžmentom destinacije. Kaže da nije protiv kruzera, nego je za stavljanje pod kontrolu broja njihovih dolazaka kako ne bismo zbog takvog oblika tranzitnog turizma izgubili vrjednije stacionarne goste.
- Ne smijemo dopustiti da budemo zagušeni kao Dubrovnik. Imamo zabrinjavajući porast dolazaka kruzerskih turista, koji ugrožavaju šansu za kvalitetan turizam kao što je kulturni turizam. Istraživanja pokazuju da stacionarni turisti ne žele boraviti na lokacijama gdje im je uskraćen doživljaj sredine nekontroliranim brojem posjetitelja.
Dubrovnik se već godinama guši u broju kruzerskih turista. To Splitu nikako ne treba - smatra Petrić i dodaje da s kruzerskom gužvom, osim kvalitetnih gostiju koje na taj način ne možemo privući da ostanu u gradu, gubimo i lokalno stanovništvo iz jezgre, koja se ne smije pretvoriti u spavaonicu.

- Protiv vremena ne možemo, kruzere nećemo izbjeći, ali njihov broj treba ograničiti i dogovoriti s kompanijama dolaske, da izbjegnemo "udare" s nekoliko brodova u jednom danu.
Treba razmisliti o uvođenju eko-pristojbe, poticati dolaske manjih brodova i poduzimati mjere koje će dovoditi stacionarne goste - tvrdi profesorica Petrić, koja je u znanstvenom timu Povjerenstva za Plan upravljanja povijesnom jezgrom.

- Premda je dogradonačelnica Visković rekla da treba uvažavati mišljenje Povjerenstva kod planiranja aktivnosti u kontaktnoj zoni jezgre, osjećamo se bespomoćni kad vidimo da se dogovaraju proširenja vanjskog lukobrana za prihvat novih kruzera. Očito su veliki interesi u pitanju u Gradskoj luci, koji se prelamaju na liniji Grad - Vlada RH. Pitanje je, međutim, sagledavaju li ti interesi dobrobit građana, pa i samog turizma. Na žalost, u našem turizmu broje se noćenja i dolasci, dok zarada godinama ostaje ista, što pokazuje da nešto s takvim pristupom nije u redu - smatra Lidija Petrić.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA