Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Koje probleme skrivaju balastne vode?

Učestali brodski promet između različitih dijelova svijeta, danas ima velike posljedice na morske i riječne ekosustave. Godišnje se u svijetu preveze do deset milijardi tona balastnih voda, a s njima više od 7000 različitih vrsta. Voda može biti morska, riječna ili boćata, a uzima se u luci gdje se teret iskrcava, a ispušta u sljedećoj luci gdje se teret ukrcava na brod. Ispuštanjem balastne vode se vrši prijenos svih tvari i organizama u njoj na udaljene lokacije. Samo jedan kubični metar može sadržavati od 3000 do 10 000 organizama (alge, ličinke školjkaša, riba, puževa, rakova, bakterije, virusi). Organizmi ispušteni na ovaj način mogu biti invazivni za novi ekosustav, narušiti prirodnu bioraznolikost te postati izravna prijetnja ljudskom zdravlju.

Da bi preseljeni organizmi postali prijetnja za novu okolinu moraju se ispuniti neki uvjeti: 1. organizmi moraju biti prisutni u vodi gdje se uzima balast; 2. moraju biti živi uneseni u balastnu vodu; 3. moraju preživjeti putovanje i ispuštanje balasta; 4. moraju se snaći u novoj okolini i biti ispušteni u količinama koje im omogućuju daljnju reprodukciju.
Problem balastnih voda otkriven je još 1908. godine kada su tropske alge kremenjašice roda Biddulphia nađene u Sjevernom moru, ali se njihov negativni učinak nije uočavao sve do kasnih godina prošlog stoljeća. Tri su glavna negativna utjecaja balastnih voda: ekološki (unesene biljne i životinjske vrste počinju dominirati u novom ekosustavu i uništavati bioraznolikost), ekonomski (unesene vrste uzrokuju štete u ribarstvu, obalnoj industriji i turizmu) i utjecaj na ljudsko zdravlje (otrovni organizmi uzrokuju bolesti, a u nekim slučajevima i smrt ljudi). Neki od poznatijih primjera širenja invazivnih vrsta su otrovni dinoflagelat Gymnodinium catenatum, rebraš Mnemiopsis leidyi, rakovi Eiocheir sinensis i Hyas araneus, morska zvjezdača Asterias amurensis, školjkaš Dreissena polymorpha i drugi.
Otrovni dinoflagelat Gymnodinium catenatum unesen je iz Japana i Južne Koreje u australske luke nakon 1980. godine. Došlo je do brzog rasprostiranja i nakupljanja dinoflagelata u školjkašima, na koje nema negativan utjecaj. Kod ljudi koji su se hranili školjašima došlo je do paralitičkog trovanja pa čak i smrti.
U Crnom moru rebraš Mnemiopsis leidyi uzrokovao je znatne promjene u planktonskim zajednicama. Tako je došlo do naglog smanjenja brojnosti pelagičkih riba pa time i do velikih šteta u ribarstvu (pad ulova inćuna, sleđa, skuše i jesetre). Sjevernopacifička morska zvjezdača Asterias amurensis unesena je vodenim balastom iz Japana u obalne vode južne Australije te je također izazvala ozbiljne štete u ribarstvu i marikulturi. Zaljev Port Phillip zagušen je velikim brojem zvjezdača što dovodi do smanjenja bioraznolikosti, ugrožavanja domaćih vrsta i promjena u funkcioniranju ekosustava.

Slatkovodni školjkaš raznolika trokutnjača (Dreissena polymorpha) unesena je 1986. godine iz južne Rusije u Velika jezera, koja se nalaze na granici SAD-a i Kanade. Zbog nedostatka prirodnih neprijatelja došlo je do ubrzanog širenja na 40% unutarnjih voda i u rashladnim postrojenjima obalne industrije. Troškovi monitoringa i preventivnih mjera su od 1989. do 2000. godine iznosili od 750 milijuna do 1 milijarde američkih dolara!

Masovna epidemija kolere u Peruu 1991. godine izazvala je smrt više od 10 000 ljudi, a uzrokovala ju je bakterija Vibrio cholerae. Pronađena je u vodenom balastu pet brodova koji su ukrcavali teret u lukama SAD-a, a balastirani su u Meksičkom zaljevu. Ova bakterija može preživjeti u vodenom balastu i više od 50 dana.

Kako ne biste mislili da su balastne vode problem samo u svijetu, postoje podaci i za Hrvatsku. U Jadransko more unesene su dvije izrazito agresivne tropske zelene alge Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa (više o tome možete pročitati ovdje - biologija.com.hr), dok je morska cvjetnica Halophila stipulacea zabilježena u vodama Albanije, a očekuje se i u Jadranu.

Najučinkovitiji način sprječavanja prijenosa organizama je obrada balastnih voda. Mogu se tretirati mehaničkom, fizičkom ili kemijskom obradom. Osnovne mjere opreza su minimaliziranje uzimanja balastnih voda u područjima gdje su prisutne „opasne" vrste, tijekom noći, u područjima kanalizacijskih ispusta i otpadnih voda te uzimanje sedimenta u plitkim područjima. Od svih načina za sad je uobičajeno ispuštanje dok su ostali postupci u fazi znanstvenog i tehnološkog unaprjeđivanja.

Iz svega navedenoga možemo zaključiti da je prijenos organizama balastnim vodama rastuća prijetnja, ali suvremeni brodski promet je bez balastnih voda nezamisliv. Poznavanjem najnepoželjnijih invazivnih vrsta, uviđanjem mogućega štetnog utjecaja ispuštenog balasta, poštovanjem mjera te odgovarajućim postupanjem s vodenim balastom moguće je smanjiti posljedice štetnog utjecaja na okoliš. Kako je bolje spriječiti nego liječiti, najbolje riješenje je razvoj tehnologije obrade balastnih voda na brodovima koja bi u budućnosti dovela do potpunog nestanka invazivnih vrsta u balastnim vodama. Više informacija na linku - http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=9648

Izvori:

Kurtela Ž., Jelavić V., Novaković T. (2007): Štetno djelovanje ispuštenog vodenog balasta na morski okoliš. Naše more 54: 1-2.

http://www.pravst.hr/zbornik.php?p=23&s=144

http://www.adriaticsailor.com/balastn ... /eco_charter_portal/10/HR

http://www.zadarskilist.hr/clanci/081 ... enosenja-invazivnih-vrsta

Izvor: www.biologija.com.hr

ARHIVA