• hr
  • en
  • de
  • it
Jedrilica u PP Telašćica www.telascica.hr
Slano jezero Mir PP Telašćica www.telascica.hr
Klifovi PP Telašćica www.telascica.hr
Spilja PP Telašćica www.telascica.hr
Stene PP Telašćica www.telascica.hr
Svjetionik u PP Telašćica www.telascica.hr



18.09.2018.
prijepodne
poslijepodne
noć
prikaz
vjetar
Tmin(°C)
20
23
21
Tmax(°C)
24
25
22


19.09.2018.
prijepodne
poslijepodne
noć
prikaz
vjetar
Tmin(°C)
21
24
22
Tmax(°C)
24
27
23


20.09.2018.
prijepodne
poslijepodne
noć
prikaz
vjetar
Tmin(°C)
22
24
21
Tmax(°C)
25
28
23


PP Telašćica

PP Telašćica     Klifovi

S vanjske strane uvale Telašćica uzdižu se okomite hridi u najistaknutiji strmac na Jadranskom moru - poznate dugootočke "stene". Strmac se proteže od rta Mrzlovica na SZ do padina Velog vrha na JI dosežući na Grpašćaku visinu od 161 m. Najveće dubine dosižu do 85m. Ovo područje bogato je zanimljivim biljnim i životinjskim svijetom te se uz stijene mogu promatrati dupini. Na samim stijenama pod morem žive različiti koralji, uključujući i danas već prorijeđene crvene koralje. Stijene su zanimljive i iznad mora jer na strmim liticama raste na primjer dubrovačka zečina, a ovdje je i najsjevernije stanište drvenaste mlječike. Na stijenama se gnijezdi sivi sokol Falco peregrinus, a uz njega, na strmcima se može susresti još i eleonorin sokol Falco eleonore. Zahvaljujući prisutnosti velikog broja jedinki ovih dviju zaštićenih vrsta Telašćica je uvrštena u Ornitološki značajna područja (Important Bird Area-IBA područja).

Na stijenama strmaca žive i dvije endemične vrste kopnenih puževa iz porodice zaklopnica: Dugootočka zaklopnica Delima edmibrani i Agathylla lamellosa. Dugootočka zaklopnica je do sada nađena samo unutar granica Parka pa bi je mogli smatrati njegovim endemom tj. stenoendemom Parka. .
Dubrovačka zečina rijetka je endemična vrsta. Prisutna je jedino u Hrvatskoj, na više lokaliteta, ali sa rijetkom populacijom: u okolici Cavtata te na srednjodalmatinskim i južnodalmatinskim otocima. Na području Parka prirode Telašćica ova vrsta javlja se u dvije podvrste: Centaurea ragusina ssp. ragusina koja se nalazi na strmcima i u uvali Čuška dumboka i Centaurea ragusina ssp. lungensis koja je prisutna samo na strmcima.
Duž strmaca u morskim dubinama nalaze se gorgonije Eunicella cavolinii i Paramuricea clavata, spužve poput vrste Axinella cannabina. U podmorju strmaca, do dubine od 20-ak m, prevladava životna zajednica fotofilnih algi koju čine alge Halimeda tuna, Acetabularia acetabulum, Padina pavonica i mnoge druge. Ovdje se, na većim dubinama, mogu naći i kolonije crvenog koralja Corallium rubrum koji je ugrožena vrsta. Na području strmaca živi nekoliko vrsta ježinaca, veliki broj različitih vrsta riba i rakova.
U podmorskim udubljenjima strmaca nalaze se polutamne špilje u kojima žive razne spužve, žarnjaci, koralji...

Izvor: www.telascica.hr