Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Kasnili su grčki milijuni za brodove

Točno prije godinu dana Brodogradilište "Greben" poslalo je zadnji poziv za pomoć. Nekad moćni pogon koji je zapošljavao više od 500 ljudi nakon godina gomilanja dugova pokrenuo je stečajni postupak 21. travnja 2016. Propast "Grebena" jedna je od najvećih velolučkih tragedija u skorije vrijeme: posao je izgubio velik broj ljudi u najvećoj korčulanskoj općini koja broji više od četiri tisuće stanovnika.
Novi udarac stiže iz Grčke, koja sudskim putem traži odštetu zbog nedovršenog posla, gradnje šest patrolnih brodova za njihovu obalnu stražu, od čega su isporučena samo dva plovila. Tužba je adresirana na HBOR, koji je bio jamac.
Brodogradilište "Greben" bilo je u pedesetpostotnom vlasništvu tvrtke "Montmontaža" iz Zagreba te nekolicine dioničara koji su imali udio u vlasništvu oko 10 posto. Godinama se škver profilirao i probijao na tržište izrađujući plovila i opremu za spašavanje od staklom ojačane plastike. No, greške uprave nagomilavale su dugove, a sve je krenulo nizbrdo s grčkim poslom teškim oko 100 milijuna kuna.
Nakon što je krenula izgradnja prvog broda, Grčka je trebala uplatiti predujam u iznosu od 50 posto, odnosno 50 milijuna kuna, te deset posto od ukupne vrijednosti jednog broda prilikom svake isporuke. Činilo se kako se radi o poslu koje će izvući brodogradilište iz krize, no dogodilo se upravo suprotno.
- Ugovor koji je Greben tada potpisao s Grčkom nije bio striktno definiran i nije bio u potpunosti povoljan za brodogradilište. Potpisan je po principu uzmi ili ostavi, trebali smo se probiti na tržište, no nije bilo uspješno. Radi se o velikim propustima uprave. Osim toga, grčki naručitelj je kasnio s plaćanjem. Nakon što smo isporučili dva broda, čekali smo uplatu šest mjeseci, na kraju nije ni isplaćen pun iznos - prisjetio se Albino Vlašić, tadašnji sindikalni povjerenik "Grebena".
Kako doznajemo od Vlašića, u priču se uključila Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) koja je bila nositelj garancije u ugovoru s Grčkom.
Grčka je HBOR-u uplatila ostatak sredstava koje je banka onda proslijedila "Grebenu". Radilo se o strogo namjenskim sredstvima koja su trebala biti utrošena na daljnju izgradnju naručenih brodova, a koja su potrošena na razna dugovanja i neplaćene, nagomilane račune.
Kako brodovi nisu bili gotovi u dogovorenom roku, ugovor s grčkom obalnom stražom raskinut je u veljači 2016.. Kako doznajemo, HBOR, sadašnji vlasnik Brodogradilišta u stečaju, uplatio je Grcima iznos od 5 milijuna eura sredinom prošle godine, no grčki naručitelj utužuje škver za ostatak iznosa za koji brodovi nisu isporučeni te dodatne penale zbog kršenja roka isporuke i izgubljene dobiti.
Iz HBOR-a poručuju da su grčki zahtjevi dijelom neosnovani jer je naručitelj kasnio s plaćanjem isporučenih brodova.
Stečajni upravitelj Vlaho Monković nije bio raspoložen za izjave, tvrdeći kako Brodogradilište "Greben" u stečaju nije ista tvrtka koja je bila prije stečaja. Tonči Gavranić, nekadašnji tehnički direktor "Grebena", izjavio je kako sad radi za drugu tvrtku i kako ne bi iznosio pojedinosti situacije u "Grebenu". Bivši direktor škvera Mladen Žanetić, na kojeg se svaljuje najveći dio odgovornosti zbog propasti brodogradilišta, ne javlja se na pozive dok pogon brodogradilišta zjapi prazan.
Budući da su Grcima ispručena dva broda, preostali se mogu pronaći u brodogradilištu. Jedan je gotovo završen, drugom je izrađen kalup, na trećem su tek započeti radovi na plastici... O njihovoj sudbini, kao i o sudbini škvera odlučivat će se 24. siječnja, za kada je sazvano izvještajno ročište na Trgovačkom sudu u Dubrovniku.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA