Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Kamo sreće da nam je gospodarstvo loše kao turizam

Desetak dana lošijeg turističkog početka srpnja, u nekim područjima, na čelu s Istrom i Kvarnerom, pretvorilo se u filzofsko-teološko-ontološka pitanja umjesto "prostudušne" analize cijena i konkurencije
Panične povike na tijek turističke sezone zapuhnule su nas prošlog tjedna i nema onog tko se nije upustio u procjenu neuspjeha sezone, a upravo smo dočekali najjači dosadašnji vikend u ovdašanjem turizmu jer - ključne njemačke pokrajine tek od ovog su petka oslobodile školarce i omogućile obiteljima s manjom djecom, našim ključnim gostima, da krenu na put.
Cijela serija napisa o lošoj sezoni krenula je podacima o prometu vozila na granici prethodnog tjedna kada je prema tom brojanju konstatirano kako je 300.000 putnika manje. Potom je krenuo osvrt po hotelima, ulicama i sl.
Iskusnije kolege s dužim stažom krenuli su opreznije, s obzirom na spoznaje o tzv. srpanjskim rupama kroz niz godina. Riječ je o tome da turistički djelatnici korigiraju cijene pred početak srpnja odustajući od predsezonskih i dižući ih ka vršnima - koje su trebale nastupiti sad. Pa se zna pokazati da su pretjerali, odnosno da su oni tanjeg džepa došli prije da iskoriste predsezonsku cijenu, a da su oni dobro popunjeni kad je ionako mala razlika odučili čekati vrhunac sezone. No ovog je puta manjak bio veći. Bilo je osvrta na kiše do konca svibnja i hladno more. Bilo je i poplava u nizu krajeva odakle primamo goste, pa se ljudi na odmoru bave svojom mukom. I rani Uskrs značio je rane Duhove i Tijelovo - školski raspust u nizu nam zanimljivih država. Kad padne u svibnju, kako je pao ove godine, prati ga manje ljudi nego kad dijelom ili gotovo potpuno, kako će biti dogodine, hvata lipanj. No cijene su svakako značajan faktor.
Na krilima izvrsne lanjske godine uz uvjerenje da će ulazak u EU donjeti sam po sebi dodatni priljev, mnogi su se s cijenama zaletili. Pa su tu povike na nespremnost s vizama za Ruse, dijelom opravdane a dijelom neizbježne. I konkurencija se omalovažila, pa se nije pratilo što Grci ali i Talijani i Španjolci rade s cijenama, da ne spominjemo Cipar, Tunis, Egipat, što nas već približava težim temama od same krize. Talijani, ali i Mađari i Slovenci, trpe značajnu krizu. Dakle, u sezonu se ušlo s nedovoljno opreza i s pretjeranim optimizmom baziranim na inerciji. No katastrofične priče su promašene. Sezona će biti dobra, na žalost u svemu što nas prati - najbolje što nam se događa.
Od ovog vikenda povika na minuse biti će daleko manje, a puno će toga za nadokanditi minuse u Istri i Kvarneru ovisiti o rujnu, klimatski i drugačije. Kod Istre gdje su istina Rusi imali izraženiji promet, ipak se puno toga krije u kišama, s obzirom na kapacitete kampova, kao i talijanskoj i slovenskoj krizi s obzirom na dostupnost.
Uglavnom, Hrvatska radi oko dva posto europskog turizma, da se ne umišljamo - to spada u domen statističke greške. No, i da se ne vrijeđamo, Europa radi 50 posto svjetskog turizma (pada i bori se zadržati to) - što znači da je mala Hrvatska u tom poslu jedan posto svjetskog posla. Kamo sreće da smo u bilo čemu drugom jedan posto svjetskog posla. Turizam na sreću i u lošoj izvedbi ne može pasti koliko nam je pala, propala, industrija, graditeljstvo, zaposlenost, standard, i sve drugo. Kao što nas turizam sam - i ne može spasiti.