Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Kamion-dizalica izvukla ˝Škarpoča˝

Opasnost od onečišćenja u luci trebala se sanirati unutar nekoliko minuta, a ne nekoliko sati pa ćemo o svemu raspravljati na kolegiju gradonačelnika i zatražiti očitovanje predstavnika Županijske lučke uprave Krk, rekao je zamjenik gradonačelnika Čedomir Miler

Višesatni »manovri« odnosno pokušaji podizanja potonulog ribarskog broda »Škarpoč« na površinu krčke luke u utorak su, u kasnijim poslijepodnevnim satima, napokon urodili plodom nakon što je u pomoć vlasniku ribarskog broda priskočila velika kamion-dizalica tvrtke GP Krk. Cjelodnevni »šou-program« izvlačenja 15-metarskog plovila bio je mamac za poglede brojnih Krčana koji su, uz savjet za izvlačenje, svi imali i svoja mišljenja o začudnoj razini skrbi o očuvanju okoliša koja se ponajprije ogledala u, za sve novoj spoznaji, kako institucije zadužene za skrb o tom akvatoriju ne raspolažu niti minimumom tehničkih sredstava namijenjenih zaštiti mora od onečišćenja.
Podsjetimo, nakon što je još prekjučer »Škarpoč« potonuo na morsko dno uz Ribarski mul gdje je bio privezan, pokazalo se da su plutajuće brane do poprišta spomenutog incidenta morale biti donesene iz Rijeke, i to puna dva sata po potonoću!
Tvrdnja ravnateljice Županijske lučke uprave Krk Dijane Mihaljevićkako je oslanjanje na »pomoć s kopna« u ovakvim incidentnim situacijama sasvim normalna te kako čekanje na dovoz pomagala namijenjenih sprečavanju širenja onečišćenja ne predstavlja ništa vanredno, prema onome što smo jučer čuli od krčkog dogradonačelnika Čedomira Milera, nije najbolje sjela čelništvu Gradske uprave.
- Ovaj slučaj potvrđuje kako, osim vjere da svatko zna svoj posao te da ga predano obavlja, neke stvari ipak s vremena na vrijeme treba preispitati i provjeravati. Osobno sam bio uvjeren da lučke vlasti, posebice u svijetlu činjenice da je u gradskoj luci smještena i obalna benzinska crpka, raspolažu dostatnom metražom plutajućih barijera. Pomalo sam zatečen spoznajom da tome nije tako te da se u slučaju potonuća Škarpoča, koji uzgred rečeno i ne spada u red većih plovila privezanih u krčkoj luci, nadležne službe nisu imale čime spriječiti širenje onečišćenja. O ovom ćemo problemu zasigurno raspravljati već na idućoj sjednici Kolegija gradonačelnika, a vjerujem i da ćemo zatražiti očitovanje predstavnika ŽLU-a Krk o slučaju jer događanja kojima smo svjedočili ne držim najnormalnijim, zaključio je Miler dodavši i kako bi on osobno normalnom smatrao reakciju kojom bi se u slučaju ugroze mora i okoliša, posebice u gradskoj luci (koja nam je, rekao je, »svima pod nosom«) opasnost od onečišćenja sanirala unutar nekoliko minuta, a ne sati kao u Škaropčevom slučaju.
Komentar događanja dobili smo jučer i od lučkog kapetana Darka Glažara , čelnika Lučke kapetanije Rijeka.
- Znam da na području naše županije raspolažemo s više od 6 tisuća metara plutajućih zaštitnih brana i da je sustav zaštite od onečišćenja mora na vrlo visokoj razini. U krčkom se slučaju incident, koji nasreću nije uzrokovao veća onečišćenja, zbio unutar područja koje je u nadležnosti ŽLU-a Krk. Za intervencije u takvim slučajevima zaduženi su koncesionari, dakle specijalizirane tvrtke s kojima nadležne institucije imaju sklopljene ugovore o intervencijama ovakve vrste. Bi li bilo bolje, posebice na dislociranim lokacijama poput otoka imati brane »pri ruci«, drugo je pitanje. O tome ne mogu suditi ja već predstavnici institucija u čijoj je nadležnosti akvatorij, zaključio je kapetan Glažar dodavši kako niti ovlaštenim koncesionarima nitko ne brani da na područjima poput kvarnerskih otoka »pohranjuju« dio sredstava potrebnih za brže interveniranje.