• hr
  • en
  • de
  • it

Kako se ekološki svjesno pripremiti za đitu..

Mi nautičari silno volimo pristati u lijepoj uvali gdje je more prozirno i čisto, gdje na plaži nema smeća i gužve. Privlače nas živopisni otoci, neurbanizirani zaljevi i uvale. Većina nas upravo zbog toga svake godine isplovljava u potrazi za mirom i opuštanjem u netaknutoj prirodi.
Ovaj vodič za ekološki svjesne naute nastao je iz naše želje da savjetom pomognemo svim nautičarima koji bi se htjeli aktivno uključiti u zaštitu Jadrana kako bismo mogli i dalje nesmetano uživati u njegovim ljepotama.

PRIPREMA ZA PLOVIDBU

Svaki moreplovac zna koliko je važna dobra priprema za plovidbu. Ona jamči i ugodan boravak na plovilu. Vaš ekološki svjestan boravak u prirodi počinje samom pripremom za plovidbu.
Najbolji način za ekološki svjestan boravak na plovilu je ne donijeti na plovilo smeće koje bi moglo završiti u moru.

Koristite platnene vrećice za prtljagu i za namirnice

Upakirate li svoje osobne stvari koje trebate za vrijeme svog boravka na plovilu u platnene vrećice, učinili ste prvi korak. Izbjegli ste uglate i tvrde kofere, neprilagođene brodskim ormarićima i spremištima. Platnene vrećice ćete lako složiti u automobilske prtljažnike ili krovne nosače prtljage jer su puno lakši od kofera.
Nakon što prtljagu (odjeću, pribor za osobnu higijenu, hranu) posložite u brodske ormariće, te iste platnene vrećice Vam mogu poslužiti za nabavku tijekom plovidbe. Tako prilikom kupnje nećete trebati uzimati plastične vrećice iz trgovina.
Također, poznato je da povrće i voće ostaje trajnije svježe ako se pakira u platnene vrećice umjesto u plastične. Kroz platnene vrećice ipak dolazi do strujanja zraka.
Platnene vrećice su, naravno, i dugotrajnije od plastičnih, a kada se uprljaju lako ih je oprati (po mogućnosti ekološkim sredstvima za pranje).

Ljudi svakodnevno iznose nebrojene plastične vrećice iz trgovina. Dio tih vrećica završi i u moru. Opazit ćete ih kako plutaju površinom mora dok prolazite brodom. One su opasne prije svega za morske životinje.Deseci tisuća morskih životinja umiru svake godine zbog plastičnih vrećica na moru i u podmorju, jer često zamijene plastične vrećice za hranu, misleći da je, primjerice, meduza.

Opasnosti su neprocjenjive za ljude i životinje, posebno za buduća pokoljenja - plastične vrećice na svjetlosti se postupno razgrađuju u manje, otrovnije petropolimere koji se lagano talože na morsko dno i obalu, dok mikroskopske otrovne čestice ulaze u hranidbeni lanac.Netko si dao truda i izračunao da se korištenjem platnene vrećice tjedno može uštedjeti šest plastičnih, mjesečno 24, 288 godišnje, a 22.176 za prosječnog ljudskog vijeka.

Kupujte ekološko povrće ili povrće iz "susjedova vrta"

Povrće je najbolje nabavljati bez ambalaže. Ambalaža u kojoj se povrće prodaje u trgovinama kombinacija je stiropora i plastičnih vrećica, a ta kombinacija je izrazito štetna ako završi u moru.
Kupujte povrće bez ambalaže, pakirajte ga prije puta u platnene vrećice, na taj način će najduže sačuvati svježinu. Za svoje zdravlje i za dobrobit planeta na kojem živite, nastojte u prehrani koristiti ekološko povrće.
Bolje je kupiti povrće u većoj količini jer je jeftinije i nije potrebno bacati ambalažu.Ako nemate prilike kupiti povrće u takvim pakiranjima, odaberite ono za čije se pakiranje koristi materijal koji se može reciklirati ili ponovno koristiti. Ako ste ipak prisiljeni kupiti namirnice u plastičnoj ambalaži, prije puta raspakirajte namirnice i složite ih u pamučne vrećice. Ambalažu propisno odložite na kopnu prije nego što isplovite.

Izbjegavajte kupovati namirnice s raskošnom ambalažom

Sve namirnice je najbolje kupiti u većim pakiranjima, tj. sa što manje ambalaže. Načelno, svaka ambalaža predstavlja "otpad". Naravno, papirnata ambalaža je "manje zlo" od plastične.
Najbolji način da ekološki svjesno boravite na plovilu i usput uštedite je da napravite plan kuhanja za vrijeme svog planiranog boravka na plovilu. Tako ćete ponijeti sa sobom upravo onoliko namirnica koliko Vam treba, a usto ćete moći planirati kupnju proizvoda bez plastične ambalaže. Prilikom odlaska s plovila svakako ponesite sa sobom sve namirnice preostale nakon krstarenja. Naime, možda niste znali, ali u charter praksi se prije dolaska novih gostiju sve namirnice koje ostaju na plovilu bacaju.

 

Vodu i ostala pića ne kupujte u plastičnoj ambalaži

Plastične boce su izrazito opasne i štetne kada se nađu u prirodi. Što napraviti kako ne bismo isplovili s hrpom plastičnih boca? Jednostavno, koristimo - staklo. U ne tako davnoj prošlosti za prijevoz vode i tekućine koristile su se prućem opletene staklene boce, takozvani demižoni ili demejane, od 5, 10 i 20 litara. Istina, staklene boce je teže transportirati, ali nisu štetne. Voda iz vodovoda u Hrvatskoj je pitka i dovoljno je napuniti demižone iz pipe. Na plovilu, staklene demižone koji Vam nisu potrebni najpraktičnije je smjestiti u salonu ispod sjedišta.
Ako niste u mogućnosti ili se ne želite gnjaviti staklenim spremnicima za vodu, onda plastične boce od 5 litara barem koristite višekratno.
Dobro je za tu priliku koristiti i razne prijenosne spremnike za vodu npr. kakvi se koriste u kampovima.

Vjerojatno mislite da činite dobro dijelo prirodi ako reciklirate plastičnu ambalažu. No, razmislite o podatku da najveći dio reciklirane plastične ambalaže završi u plastičnim vrećicama, a tek mali dio u novim bocama.
Prema nekim izvorima, korištenje starih plastičnih boca je štetno po zdravlje! Navika da se u ispražnjenu bocu ponovo sipa sok ili voda i da se iz nje pije dvostruko je opasna. Prvi razlog je razvoj bakterija u boci. Ako se boca upotrebljava uvijek iznova, te bakterije ulaze u kružni ciklus i ponovo dospijevaju u organizam. Drugi razlog je činjenica da polimer od kojeg se boce izrađuju - polietilen tereftalat - s vremenom oslobađa opasne toksične materije, od kojih je ona s imenom DEHA posebno opasna i dokazano kancerogena. Zato su boce namijenjene jednokratnoj uporabi te reciklaži.

Koristite krpe umjesto papirnatih ručnika

Kupujte toaletni papir izrađen od recikliranog papira i biorazgradiv. Najbolja varijanta je korištenje platnenih ručnika umjesto papirnatih ubrusa, platnenih umjesto papirnatih maramica, krpa umjesto salveta. To su neka od pravila anikonzumerizma i razmišljanja o okolišu. Ne kupujte stvari za jednokratnu uporabu - tražite stvari koje se mogu koristiti ponovno ili višekratno.


Toaletni papir za vrijeme boravka na plovilu po mogućnosti ne bacajte izravno u more odnosno u crni spremnik. Radije ponesite od kuće ili uzmite u obližnjoj trgovini nekoliko papirnatih vrećica za odlaganje toaletnog papira te ih, kada se napune, odložite u kontejnere za smeće. Prilikom proizvodnje reciklažnog papira koriste se brojne štetne kemikalije za koje je bolje da ne završe u moru.

 


Nabavite ekološka sredstva za osobnu higijenu , pranje suđa i dezinfekciju

Na svu sreću, posljednjih godina se i u Hrvatskoj mogu nabaviti ekološka sredstva za čišćenje. Tako možete u specijaliziranim trgovinama kupiti ekološku pastu za zube, ekološki sapun, ekološke šampone, ekološke deterdžente. Ako ste unajmili brod, kada je riječ o ekološkim sredstvima za čišćenje, onda je u ovom slučaju poželjno nakon odlaska s broda ostaviti ih na brodu u nadi da će ih koristiti i posada koja dolazi na plovilo poslije Vas.

Također razmislite koliko često koristite proizvode ove namjene za vrijeme plovidbe. Gotovo svi kad-tad završe u moru.

Najviše se deterdženta troši za pranje suđa. Ako ste na "čistom" mjestu, suđe možete prati i u moru i tako razveseliti ribe. Za pranje morskom vodom i nije nužno potreban deterdžent budući da sama morska voda dezinficira. Ekološki deterdžent za pranje suđa možete koristiti za pranje masnih tava i sl.

Koristite ekološka sredstva za sunčanje

Prema našim saznanjima, još nisu provedena ispitiva nja o utjecaju komercijalnih krema za sunčanje na morski ekosustav. Prema nekim naznakama, klasični preparati za zaštitu od "štetnog djelovanja" Sunčevih zraka sadrži, na primjer, OMC (oktil metoksicinamat) za koji se drži da bi mogao biti toksičan. Ima i nekih teorija da kreme za sunčanje mogu biti kancerogene upravo zato što imaju sun-block pa onemogućuju koži da razvije prirodnu reakciju na djelovanje Sunčevih zraka.

Kućni pripravak 250 ml
MASLINOVOG ULJA 1/4
SEZAMOVOG ULJA 1/4
ALOE VERA GELA/SOKA 1/2
8 KAPSULA VITAMINA E

Prilično učinkovito sredstvo koje pomaže koži da lakše izdrži izlaganje djelovanju Sunčevih zraka možete i sami jednostavno napraviti. U pripravak se može dodati i nevenovog ili čičkog ulja u nekom manjem omjeru, a radi mirisa i eteričnog ulja po izboru. Pritom treba voditi računa da to bude ulje koje ne utječe na pigment. Nipošto ne stavljajte kantarion (gospinu travu), jer od nje ostaju mrlje na koži. Ako se Suncu izlažete u području gdje inače ima komaraca, u pripravak možete staviti i lavandinog ulja.


Ovako napravljen pripravak ne štiti od ultraljubičastog Sunčevog zračenja, ali čini da koža postaje otpornija. Potrebno ga je nanositi na kožu češće u odnosu na klasične kreme za sunčanje.

Bez obzira za koji se oblik zaštite odlučili, ni u kom slučaju se ne preporučuje prekomjerno izlaganje Suncu u vrijeme kada je njegovo djelovanje najintenzivnije (od 11 do 15 h).