Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Jedrenjak Jadran je još daleko od kuće

Kako se intenziviraju inicijative hrvatskog Ministarstva obrane za povratkom školskog jedrenjaka "Jadran", koji Crna Gora nikada nije vratila s remonta u Bijeloj početkom "devedesetih", u njegovu matičnu luku Lora u Splitu, postaju zanimljivi i postupci dosadašnjih hrvatskih vlasti prema sudbini broda koji prema pravnim propisima pripada Hrvatskoj.

"Jadran" postaje simboličan objekt žudnje novih hrvatskih političara, za razliku od prijašnjih, pa je, osim poziva crnogorskim vlastima da se brod vrati i osnivanja međudržavnog povjerenstva, ministar Damir Krstičević njegovu veliku fotografiju ovjesio u svojem uredu, a splitski gradonačelnik Andro Krstulović premjestio je maketu iz Vile Dalmacije do svojeg radnog stola.
Kapetan Stjepan Bernardić, predsjednik Udruge kapetana š/b "Jadran" koja se ustrajno bori za brod više od dvadeset godina, ne krije razočaranje nezainteresiranošću dosadašnjih vlasti u Zagrebu za povratak broda koji je, prema njihovu mišljenju, simbol hrvatskog pomorstva, ali i po pravnim propisima hrvatsko vlasništvo.
- Ne biste vjerovali na kakvu smo ignoranciju nailazili kod prošlih Vlada, baš ih nije bilo briga za otetu imovinu vrijednu milijune dolara, niti je o "Jadranu" itko išta znao. Najgore smo prošli kod Vesne Pusić kad je bila ministrica vanjskih poslova, a za čijeg je mandata ambasadorica u Crnoj Gori bila Ivana Sutlić Perić, koja se nakon službe nastanila u Beogradu. Bili smo 2008. primljeni kod predsjednika Stjepana Mesića, od kojeg smo tražili da se angažira oko "Jadrana", ali njegov odgovor nije bio decidiran; te hoće, te neće. Nikakve naše argumente nije uzimao preozbiljno. Kad se na tom sastanku pojavio i njegov savjetnik Budimir Lončar, bili smo sigurni da će sve pasti u vodu - prisjeća se Bernardić, ali pravi je šok za kapetane uslijedio nekoliko mjeseci kasnije kad su otkrili sadržaj pisma koje je uputio tadašnji crnogorski predsjednik Filip Vujanović.
- On piše doslovno ovako: "S predsjednikom Stjepanom Mesićem usuglašen je stav da svojina ovog školskog broda nije sporna i da on pripada Crnoj Gori, uz otvorenu ponudu da zaključimo sporazum o protokolarnom korištenju i obuci, na jednak način kako je predloženo Republici Srbiji." Ovo pismo nas je prenerazilo, jer mi tvrdimo upravo suprotno, temeljeći svoj stav na pravnim činjenicama; da "Jadran" pripada Hrvatskoj i da ga Crna Gora prema sporazumu može koristiti za obrazovanje svojega kadra kao i svaka druga država s kojom se potpiše sličan ugovor. Pokušali smo pitati Mesića je li istina ovo što kaže Vujanović, ali odgovor nikad nismo dobili. Prava je sreća da ništa nije potpisano i da njihov razgovor nije doveo do nekih rezultata - kategoričan je kapetan Bernardić.
Nakon dosta godina bivši predsjednik Mesić ipak je našao vremena da za "Slobodnu" objasni ove Vujanovićeve navode, premda je morao malo razmisliti o temi davnih razgovora.
- Ne, ne, ne, nikako ja nisam ponudio brod "Jadran" u vlasništvo Crnoj Gori, niti smo što formalno dogovorili, niti smo što potpisali. Ja sam u razgovoru kazao kako bi brod po logici trebao pripasti Hrvatskoj, a Vujanović je rekao suprotno, kako bi trebao ostati u Crnoj Gori. Takve se stvari i ne rješavaju u neformalnim razgovorima - prisjeća se Mesić, a o današnjoj situaciji s "Jadranom" savjetuje:
- Mislim da neće biti lakšeg načina nego da se pitanje "Jadrana" riješi međudržavnim sporazumom - zaključuje Mesić.

Opljačkali su nas
- Zemlje koje su se razdružile, poput SSSR-a, mirno su obavile sukcesiju civilne i vojne imovine. Vojna imovina se dijelila po teritorijalnom načelu: sva nepokretna i pokretna vojna imovina ostaje na prostoru gdje je do tada bila stacionirana. Tako su sovjetske balističke rakete ostale u Ukrajini i Bjelorusiji, koje su na taj način silom prilika postale nuklearne velesile. Bivša Čehoslovačka je primjer sporazumnog razdruživanja: i jedna i druga strana trudile su se da druga strana dobije više. Što se tiče flote bivšeg JRM-a: raketnih čamaca, raketnih topovnjača, torpednih čamaca i podmornica, sve je to, kao i školski brod "Jadran", bilo stacionirano u Lori u Splitu. Za vrijeme Domovinskog rata "Jadran" se zatekao na remontu u Tivtu te je ostao u floti SiCG, a i ostale snage koje nisu bile zarobljene odvedene su u Crnu Goru. Pitanje vlasništva brodova je neupitno: Srbija i Crna Gora domogle su se bogatog ratnog plijena kao rezultata nemilosrdne pljačke ostalih država sljednica, pa Hrvatska može s punim pravom Srbiji i Crnoj Gori ispostaviti račun za svu pokretnu vojnu imovinu koju su nasilno otele s njezina teritorija. Taj račun nije mali i iznosi više od pola milijarde dolara - tvrdi kapetan Bernardić.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA