Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Japanu zabrana izlovljavanja kitova u 'znanstvene svrhe'

Australska vlada već godinama pokušava stati na kraj japanskom kitolovu tvrdeći da Japanci i dalje provode komercijalni kitolov prikazujući ga kao znanstveno-istraživački program.

Japanu je konačno zabranjen kitolov u vodama Antartktike nakon što je Australska vlada zatražila prekid svih japanskih istraživačkih aktivnosti od najviše sudske institucije UN-a, Međunarodnog suda pravde. 5. travnja 2014. tri Japanska kitolovca vraćena su u luku Shimonoseki koju neće napustiti tako skoro, nakon gotovo 150 godina konstantnog isplovljavanja.
Pod izlikom lova u ''znanstvene svrhe'', Japanci su između 1987. i 2009. izlovili više od 10 000 jedinki. Nastojanja brojnih aktivista da zaustave japanske kitolovce ometajući ih u kitolovu redovito su rezultirala sukobima koji su u nekoliko navrata završili kobno po aktiviste. Tako je 5. siječnja 2010. japanski brod Shonan Maru 2 napao plovilo Ady Gil organizacije Sea Shepard koje je pritom prepolovljeno i potopljeno.
Kitolov je kao aktivnost prisutan već tisućama godina. Najstariji dokazi o kitolovu sežu 7000 godina u povijest, a o njima svjedoče špiljski crteži na jugu korejskog poluotoka.
Isprva lov bacanjem koplja iz čamca zamjenio lov harpunom u 14. stoljeću na jedrenjacima otvorenog mora oko Islanda, Grenlanda i Newfoundlanda. Korist od kitova očitovala se u nizu proizvoda: od kozmetičke industrije (sapuni, kreme, parfemi) do municije, posebno pred početak Prvog Svjetskog rata (nitroglicerin).
Majku oštrokljunog kita i mladunče staro godinu dana radnici uvlače na japanski kitolovac Nisshin Maru. Fotografiju su u veljači 2008. snimili službenici australske carinske službe.
Uskoro je kitolov poprimio ogromne razmjere te ugrozio opstanak ovih velikih životinja zbog čega je 1946. osnovana Međunarodna komisija za kitolov, (eng. International Whaling Comission) kao međudržavno tijelo koje regulira pitanja kitolova, donosi odredbe o zaštiti, propise o dozvoljenom broju i veličini izlovljenih kitova godišnje, zabrani lova određenih vsta, određuje zaštićena područja za kitove, itd.
Odlukom Međunarodne komisije 1986. na snagu je stupio moratorij kojim je zabranjen kitolov u komercijalne svrhe, a Japan, Norveška i Rusija zadržavaju privilegiju kitolova u ''znanstvene svrhe''. Na sastanku u Australiji 1994. Japan je zahtjevao ponovnu dozvolu kitolova, no zbog brojnih protivljenja aktivističkih organizacija diljem svijeta prijedlog nije prošao. Prihvaćen je protuprijedlog Francuske koji je podrazumijevao uspostavljanje rezervata za kitove, tzv. Rezervata Južnog mora, koji se protezao sve do 40 paralele izuzimajući teritorijalne vode zemalja Južne Amerike. Na istom sastanku produžen je i moratorij na sve vrste komercijalnog ribolova iz 1986. uz odluku o razmatranju tog pitanja za 2 do 10 godina.
Unutar Međunarodne komisije za kitolov djeluje skupina Walewatch koja okuplja nekolicinu nevladinih organizacija s ciljem provođenja kampanja kojima se naglašava nehumanost čina ubijanja kitova te poziva vlade zemalja na suradnju.
S obzirom da je kitolov dugo vremena predstavljao jednu od profitabilnijih djelatnosti za niz zemalja te nezaobilazno uključuje i politiku, zaštita kitova predstavlja težak zadatak. No, širenjem spoznaja o posljedicama kitolova šira javnost je sve više upućena i angažirana.
Najviše je tomu možda doprinio Oscarom nagrađeni dokumentarac ''Zaljev'' koji problem izlova dupina u Japanu prikazuje dovoljno snažno, emotivno i dramatično da rijetko koji pojedinac ne ostane dirnut.